Pojam “kohorte” koristi se u medicini da označi skupinu individua ujedinjenih bilo kojom zajedničkom osobinom, npr. kohorta rođenih iste godine ili istovremeno upisanih na studij i sl.. Promatračke kohortne studije u epidemiologiji uvijek uzimaju u obzir zdrave pojedince. Analizira se cijela skupina ili njezin pojedinačni dio koji je izložen faktorima rizika koji se ispituju. Posljedično, određene patologije trebale bi se naknadno pojaviti unutar zajednice ispitanika. Dakle kohortne studije predstavljaju etiološka istraživanja, kojima se upoređuje učestalost bolesti u
populacionim grupama izloženim i neizloženim uticaju određenih faktora rizika.
Postoje dvije vrste kohortnih studija: prospektivne i retrospektivne. Cilj i jeden i druge je poređenje stopa incidencije ili mortaliteta među kohortama izloženim i onih neizloženim testiranim faktorima rizika koji se testiraju.
U prospektivnim studijama odabrane kohorte se prate obično duži vremenski period, da bi se odredila razlika u obolijevanju ili umiranju, pod uticajem određenih faktora rizika. Pri tome su potencijalni faktori rizika već prisutni, ali će se bolest pojaviti tek u budućnosti.
U retrospektivnim studijama, izloženost određenim faktorima rizika i pojava bolesti već su se dogodili prije samog početka ispitivanja. Retrospektivnim studijama se pokušava naći međusobna veza između uzroka (potencijalnih faktora rizika) i posljedica (oboljenja).
