Hloridi su tip elektrolita koji imaju važnu ulogu u održavanju količine tekućine u organizmu, kao i održavanju normalnog rada mišića, nervnog sistema, srca i mnogih drugih organskih sistema. Zajedno sa drugim elektrolitima također utiče na pH vrijednost krvi i tekućina unutar organizma. Ukupna količina hlorida u organizmu iznosi oko 0,15% od ukupne težine, što bi značilo da osoba od 70 kg ima 105 g hlorida unutar sebe. Izvor hlorida predstavlja obična kuhinjska sol (NaCl) koja se mora uzimati u ograničenim količinama (5 grama/dnevno), a kod pacijenata sa srčanim oboljenjima te vrijednosti trebaju biti daleko manje (2-3 grama/dnevno) od normalnih zbog uticaja jona Na+ i Cl– na kardiovaskularni sistem.
Zbog čega se radi testiranje hlorida u krvi?
Nalaz hlorida u krvi se najčešće radi kod simptoma disbalansa pH vrijednosti ili disbalansa količine tekućine. Neki od tih simptoma su:
- Dugotrajno povraćanje,
- Dijareja/proliv,
- Slabost i malaksalost,
- Dehidratacija,
- Poteškoće sa disanjem (dispnea).
Šta znače povišene vrijednosti hlorida u krvi?
Postoji veliki broj razloga zbog čega hloridi u krvi nisu u referentnim vrijednostima.
Ako se kod pacijenta nađu povišene vrijednosti hlorida, to može ukazati na:
- Dehidrataciju,
- Hroničnu bubrežnu bolest/insuficijenciju
- Metaboličku acidozu, stanje sa sniženom pH vrijednošću koje je uzrokovano povišenom kiselošću krvi. Neki od simptoma metaboličke acidoze su: povraćanje, mučnina i slabost.
Šta znače snižene vrijednosti hlorida u krvi?
Ako se pronađu snižene vrijednosti hlorida u krvi to može upućivati na:
- Srčanu slabost,
- Plućnu bolest,
- Addisonovu bolest, gdje nadbubrežne žlijezde ne luče dovoljno hormona, zbog čega dolazi do simptoma slabosti, vrtoglavice, gubitka težine i dehidratacije,
- Metaboličku alkalozu, koja je suprotna od metaboličke acidoze gdje su povišene vrijednosti baze u krvi sa simptomima razdražljivosti, trzanja mišića i trnaca u prstima ruku i nogu.
Referentne vrijednosti za hloride
Od 98-106mmol/l.
