Mikroorganizmi, kao najzastupljeniji oblik života na Zemlji, se nalaze svuda oko nas. Među njima, značajan broj spada u bakterije. Bakterije su mikroorganizmi koji mogu preživjeti u ekstremnim uslovima, od veoma visokih temperatura ključale vode, do jako niskih temperatura leda. One imaju sposobnost prijanjanja na vlažne površine formirajući na njima kompleksnu zajednicu koju nazivamo biofilm. Jedna takva zajednica se formira i na zubima i naziva se zubni/dentalni plak.
U nastavku teksta osvrnuti ćemo se na procese nastajanja plaka i njegovu ulogu u nastajanju karijesa zuba.
Stadiji formiranja plaka
Plak nastaje u nekoliko faza. Prva faza počinje neposredno nakon pranja zuba pri čemu dolazi do formiranja tanke ljepljive glukoproteinske naslage koju nazivamo zubna pelikula – Pellicula.
Interesantno je da pelikula s jedne strane štiti zube sprječavajući subpovršinsku demineralizaciju cakline, a s druge strane predstavlja idealnu površinu za prijanjanje mikroorganizama na površini zuba koji mogu dovesti do nastanka karijesa.
Prijanjanjem mikroorganizama, koje započinje nekoliko minuta nakon formiranja pelikule, počinje druga faza formiranja plaka, formiranje inicijalnih bakterijskih kolonija.
Unutar prvog dana gotovo kompletna zubna površina je prekrivena mikroorganizmima poredanih u slojevima nejednake debljine. Tako dolazi do taloženja naslaga te u slijedu do treće faze, sazrijevanja zubnog plaka.
Vremenom, kako plak raste, dolazi do smjene bakterija u njegovom sastavu te do zadržavanja hranjivih materija, vode i ključnih enzima što omogućava proizvodnja ekstracelularnih polisaharida. U ovakvoj sredini kisik je zastupljen u malim količinama pa su mikroorganizmi prinuđeni da pređu u anaerobnu mikrobnu zajednicu. U ovoj zatvorenoj sredini dolazi do pada pH vrijednosti kao rezultata nagomilavanja kiselih metabolita. Kisela sredina u plaku usporava ili skroz zaustavlja proces remineralizacije, a pojačava proces demineralizacije zubne cakleni – što dovodi do pojave karijesa na zubima.
U konačnici, karijes na zubima je rezultat uzajamnog djelovanja mikroorganizama iz plaka, nemogućnosti odbrane organizma, bogate ishrane ugljikohidratima kao i na koncu loše oralne higijene.
Kako spriječiti formiranje plaka na zubima?
Kao što smo već naveli, plak je zajednica bakterija koji se razvija i raste kroz duži vremenski period. U svrhu zaustavljanja formiranja naslaga na zubima potrebno je redovno i temeljito održavati oralnu higijenu koja se treba sastojati, u osnovi, od četkanja zuba, i to bar dva puta dnevno. Također, korištenje pasti za zube koje su bogate fluoridima (tako, koji će pospješiti mehanizme remineralizacije cakleni, su jedan od načina. Važnu ulogu ima i smanjenje unosa ljepljivih ugljikohidrata koji bi se zadržavali na zubnim površinama.
Veoma je značajno ukloniti iz prehrane nezdrave grickalice, slatkiše i zamijeniti ih voćem i povrćem koji su bogati vitaminima i mineralima. Roditeljima se preporučuje ukidanje kasnog zaslađenog obroka za njihovu novorođenčad, naročito od trenutka pojave prvih mliječnih zuba. Kako bi se razvila motorika i navika o dobrom vođenju oralne higijene djece, preporučuje se upotreba plak indikatora, tečnosti koja boji plak na zubima, te kroz igru i zabavu učiniti pranje zuba efikasnim. Kao konačan vid prevencije jesu i redovni stomatološki pregledi koji bi se trebali vršiti svakih šest mjeseci.
