Djeca su posebna blagodat i nema roditelja koji ne bi volio da njegova djeca odrastu u dostojanstvene, karakterne, obrazovane i posebne ličnosti. S druge strane, svjesni smo da odgoj djece nije nimalo lagan posao, posebno ako uzmemo u obzir da kao roditelji nigdje nismo učili kako ih odgajati, osim što smo naslijedili brojne savjete od naših roditelja, prijatelja i okoline.
Bitno je da se djeci obezbjede osnovne potrebe kao što su hrana, piće, odjeća, obuća, dom, sigurnost itd. Ruku na srce, u današnje vrijeme mnogo životne energije investiramo u materijalno, misleći da je to ono najvažnije što djeca trebaju. Iako, u poređenju sa ranijim generacijama, živimo u vrijeme nezapamćenog blagostanja, brinemo se za materijalno više nego ikada. Da bi se djeca razvila u kompletne ličnosti potrebno je da se uzmu u obzir svi aspekti života. Djeca se ispravno razvijaju i pozitivno stasavaju kada pored obezbjeđivanja osnovnih potreba investiramo u
- njihove misli – razumijevanje sebe i drugih, odnos prema problemima, svjesno razvijanje navika, razvijanje kognitivnih i socijalnih kompetencija itd.
- njihove emocije – kontrolisanje bijesa, shvatanje straha i tuge, razumijevanje ljubavi, balans emocija, razvijanje emocionalnih kompetencija
- njihove karakterne vrijednosti – iskrenost, pravednost, odgovornost, istinoljubivost, darrežljivost, dobročinstvo itd.
- njihovo ponašanje – odnos prema roditeljima, rodbini, starijima, prijateljima, neprijateljima, poznanicima, životnoj okolini itd.
- njihovu duhovnost – djeca za razliku od odraslih imaju prirodnu sklonost ka duhovnosti koju im roditelji i okolina tokom života sputavaju i oduzimaju.
Ovo je naravno težak i dugoročan proces a minimum koji trebamo uraditi na tom putu jeste PRUŽITI LIČNI PRIMJER. Poslovica kaže: “Pričajte im šta hoćete, djeca će raditi ono što vi radite.” Zato:
– Budite im dobar uzor. Ako hoćete da ona budu odgovorna, najprije vi morate to biti.
– Budite milostivi ali ne i popustljivi, strogi ali ne i grubi.
– Razgovarajte što više sa njima ali smanjite kritiku.
– Pitajte ih za mišljenje, pokažite da cijenite njihova razmišljanja.
– Posjećujte sa njima zajedno interesantne edukativne programe (seminare, predavanja) i čitajte zajedno.
Budite im mentori a ne sluge!
Bitno je da djeca osjete da imate vremena za njih kada vam žele ispričati zanimljive priče ili probleme iz škole.
Bitno je navikavati ih da je znanje važnije od ocjena, da su predani rad i disciplina važniji od rezultata te da je timski rad bolji od sebičnog individualnog nadmetanja
Bitno je pružiti im puno ljubavi, preći preko njihovih pogrešaka, objasniti im lekcije i dopustiti im da se osjećaju slobodno.
Ali je također veoma bitno da im budete mentori a ne sluge! Šta to znači?
Nemojte živjeti umjesto njih, nemojte im rješavati konflikte, nemojte učiti za njih, nemojte im stalno spremati doručak, nemojte im pospremati sobu, nemojte im ispunjavati svaku želju, nemojte odustajati od vlastitih principa zbog njihove dernjave i frustracije.
Naša djeca uče putem životnih teškoća, problema, uče iz padova, bolnih i kriznih situacija. Ukoliko su PREZAŠTIĆENA od strane roditelja onda će izrasti u nekompetentne ličnosti i nezrele pojedince a to će im, bez sumnje, praviti velike probleme kasnije u životu.
Dakle, budite im mentori, naučite ih da love ribu a nemojte im je poklanjati. Osposobite ih za život a nemojte živjeti umjesto njih. Dopustite im da ponekad naprave greške jer tako najbolje uče. Pustite ih da dožive s vremena na vrijeme i životne padove jer će samo tako cijeniti čvrsto i dostojanstveno koračanje na zemlji. Dajte im često priliku da sami donose odluke ali i da su svjesni odgovornosti i posljedica.
Ne treba zaboraviti da roditeljska uloga nije vezati ih za sebe cijeli život nego pomoći ih na putu osamostaljivanja, preuzimanja odgovornosti i dobre organizacije sopstvenog života. Ako u tome uspiju onda je to i Vaš veliki uspjeh.
Problem odgoja u adolescenciji: Ko je ekspert za odgoj, vi ili vaša djeca?
Narodna mudrost kaže da su mala djeca mala briga dok su velika djeca velika briga. Ima mnogo istine u ovoj narodnoj umotvorini. Kako stasavaju ona traže svoje mjesto u porodici, pokušavaju da se bolje pozicioniraju i nekada, nažalost, tragaju za roditeljskim greškama i slabostima kako bi to okrenula u svoju korist.
Od tinejdžera ćete često čuti komentare i kritike poput:
– ja bih bolje uredio život
– ja ću se prema svojoj djeci kad budem postao/la roditelj bolje ophoditi nego vi prema meni
– zašto mi sve branite, kakvi ste vi to roditelji?
– drugi roditelji su bolji od vas
– kad napunim 18 god. ima da vas napustim.
– vi toliko radite i opet nemate ništa…
– ako mi to ne dozvolite onda ću uraditi… (ucjena)
Nemojte dozvoliti da vas uznemiravaju ove rečenice jer su one zapravo plod razmišljanja djece koja ne znaju šta su životni bolovi, veliki problemi i teški izazovi. Ona svijet gledaju drugim očima.
Nemojte zaboraviti da ste vi eksperti a ne vaša djeca, vi ste odgovorni za njihov odgoj a ne ona. Naravno trebate razgovarati sa njima ali odluku donosite vi a ne vaša djeca. Nemojte im popuštati, jer neće vas više cijeniti ako im u svemu samo udovoljavate.
Budite milostivi ali dosljedni i kreirajte im što više obaveza. Neka uče odgovornost ali nek se suočavaju i sa obavezama koje moraju sami obavljati od pospremanja sobe, čišćenja stana, bacanja smeća, pomaganja oko drugih obaveza itd.
Nek se zna ko je roditelj a ko je dijete.
Odgajajte djecu u vremenu u kojem žive a ne u vremenu u kojem ste vi živjeli!
Veliki izazov za roditelje i djecu u današnjem vremenu su velik obim informacija dostupan na internetu kao i nemogućnost odvajanja korisnih od štetnih sadržaja. Osim toga imamo i društvene mreže koje djeci daju osjećaj prisustva u društvenim tokovima a u biti ih sve više osamljuju i desocijaliziraju. Ovo je jedna veoma široka tema koja je prodrla u svaku poru modernog društva i ima veoma jak uticaj kako na djecu tako i na roditelje.
Tehnološki napredak očigledno raste mnogo brže od sposobnosti čovjeka za kontrolirano upravljanje tehnologijom. Sve više “modernih izuma”, čije efekte na naše tjelesno i mentalno zdravlje ne razumijemo, zauzima mjesto u svakodnevnom životu.
Jasno je da djecu treba pripremiti za vremena koja dolaze, ali kako će moderna tehnologija uticati na naredne generacije je veoma teško predvidjeti. S tim u vezi su i roditelji u velikoj nedoumici. Koliko dnevno dozvoliti djeci upotrebu interneta? Koje sadržaje smiju gledati a koje ne? Da li ćemo im više naštetiti ako ih odvojimo od onoga što svi njihovi vršnjaci konzumiraju ili ako im dopustimo da idu putem većine?
Sve više je stručnjaka koji se specijaliziraju u ovoj oblasti. Preporuka je u svakom slučaju da provodite što više kvalitetno iskorištenog vremena sa djecom, da ih “pratite” u odrastanju i trudite se primjetiti faze i teškoće kroz koje prolaze. Ukoliko primjetite da stvari izmiču kontroli, ne čekajte! Posavjetujte se sa prijateljima i tražite stručnu pomoć!
Piše: Porodični psihosocijalni savjetnik Mithat MUJOVIĆ
Napomena: naš portal sadrži affiliate linkove, prema partnerskim web stranicama. Ukoliko posjetilac klikne na neki od ovih linkova biva prebačen na partnerske web stranice. U nekim slučajevima od ovih linkova dobijamo minimalne provizije putem kojih namirujemo jedan dio troškova održavanja portala „Modro & Zeleno“, a čime Vama omogućavamo besplatno čitanje sadržaja našeg portala.
