Hronične nezarazne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Četiri najveće grupe su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, karcinomi i hronična opstruktivna bolest pluća. Ova oboljenja u velikoj mjeri utiču na kvalitet i na dužinu života, ali imaju i svoj ekonomski teret, kako na oboljelog pojedinca, tako i na društvo. Jedan od najvažnijih načina za smanjenje učestalosti hroničnih nezaraznih oboljenja jeste redukcija faktora rizika za njihov nastanak, te rano otkrivanje bolesti i započinjanje liječenja.
Šta je medicina životnog stila?
Prije nego posegnemo za “čarobnom pilulom”, možda bismo trebali pokušati lijek pronaći u sebi, odnosno, u promjeni svojih životnih navika. U tome nam može pomoći medicina životnog stila. Iako se u novije vrijeme priča o medicini životnog stila, ona nije niti novi koncept niti alternativna metoda. Medicina životnog stila je na naučnim dokazima zasnovana praksa koja pomaže pojedincima ili populaciji da usvoje i održe zdrave životne navike, koje utiču na sveukupno zdravlje i kvalitet života. Koristi se u prevenciji, ali i liječenju hroničnih nezaraznih bolesti. Još su ljekari iz trećeg i četvrtog vijeka prije nove ere su smatrali da hrana može biti lijek, a u savremenoj medicini smjernice za liječenje hroničnih nezaraznih bolesti kao prvu i najvažniju stepenicu navode promjenu životnih navika, koju treba provoditi prije ili zajedno sa medikamentoznim tretmanom. Medicina životnog stila u fokus stavlja intervencije koje se provode u 6 domena, a to su pravilna prehrana, fizička aktivnost, menadžment stresa, spavanje, formiranje i održavanje zdravih veza i ograničavanje zloupotrebe supstanci (pušenje, alkohol, psihoaktivne supstance).
Kako primjeniti ove principe u praksi?
Ishrana zasnovana na povrću, voću, cjelovitom zrnu žitarica i manjim količinama namirnica životinjskog porijekla povezana je sa poboljšanjem zdravlja, ali i sprečavanjem nastanka i smanjenju komplikacija kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih poremećaja, hormonskih poremećaja, autoimunih bolesti i karcinoma.
Redovna fizička aktivnost ima uticaj kako na trenutno stanje organizma, tako i na dugoročne pozitivne efekte na zdravlje.
San pomaže ćelijama, organima i cijelom tijelu da bolje funcioniše. Za dobro zdravlje je neophodno 7 sati noćnog sna za odrasle, odnosno 8 do 10 sati za tinejdžere i 10 i više sati za djecu.
Iako stres čini sastavni dio našeg života, i u nekim situacijama je poželjan, dugotrajan stres narušava zdravlje, povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, depresije, gojaznosti, karcinoma, autoimunih oboljenja i neuroloških poremećaja.
Ljudi su društvene jedinke i važnost socijalnih kontakta i njihovo održavanje su bitni kako u privatnom, tako i u poslovnom domenu. Međutim, osim kvantiteta tj.broja socijalnih kontakata, mnogo bitniji je njhov kvalitet.
Praktikovanje medicine životnog stila nije jednostavno. Postoje mnoge prepreke, ali ovih “6 magičnih pilula” su besplatne, bolje djeluju, i za razliku od “pravih” lijekova nemaju neželjenih efekata.
Literatura
