Postporođajna depresija je jedna od najčešćih psihičkih oboljenja postporođajnog doba, nije nimalo bezazlena ili rijetka, a ipak je veoma stigmatizirana u društvu. Od nje pati i do 20% majki, pa i značajan broj očeva, a sa svojim izražajom i raznim rizicima ne pogađa samo jedinku, već i cijelu porodicu, a time i cijelo društvo. Odgovor društva na ovako relevantnu pojavu je, međutim, veoma nezadovoljavajući. Roditelji se pretežito osjećaju ostavljeni na cijedilu i prepušteni sami sebi. Ukoliko se obrati pažnja na potrebe roditelja u tom delikatnom dobu postporođajna depresija se može znatno ublažiti i time doprinijeti njihovom sretnijem roditeljstvu.
* Sinonimi: Postporođajna ili postpartalna (lat. post: poslije; partus: porod, odvajanje) ili postnatalna (lat. natus: rođenje) depresija
Postporođajni period i popratne teškoće
Dijete donosi velike promjene u živote svojih roditelja. Mnoge od tih promjena donose radost, sreću i novi životni duh. Kada se pregledava facebook jasno se vidi ono najbolje iz života sa djecom, široki osmijesi na licima i blistavost u očima. Međutim, roditelji doživljavaju i burne, svima poznate, a samo njima vidljive i nepodjeljene momente iznimne teškoće sa djetetom. Mnoge žrtve, koji roditelji podnose za svoju djecu, ipak iscrpljuju njihovo tijelo i duh te ih ostavljaju ranjivim za psihička oboljenja.
Postpartalno razdoblje je jedan takav posebno ranjiv period roditeljstva. Karakteriziran je ogromnim životnim promjenama, fizičkim i psihičkim naporima i jakim pritiscima na nove roditelje (nove uloge, izgradnja porodice, očekivanje društva itd.). Stoga nije neuobičajeno što je ovo razdoblje prepuno rizika za razvijanje raznih psihička oboljenja. Od toga su najčeće pojave postpartalna tuga (baby blues) i depresija, ali i traume, anksioznosti, burnout, ovisnosti, psihoze itd. Baby blues, koji se javlja do kod skoro 75% žena, je blaga forma depresivnog poremećaja, sa simptomima iritabilnosti, iznenadnog plakanja, problema sa spavanjem, promjene raspoloženja i sl. Ovaj psihički izražaj je usko povezan sa hormonalnom neravnotežom pa često bez ikakvog tretmana sam prođe za nekoliko sedmica. Ukoliko međutim navedeni simptomi traju duže od nekoliko sedmica, pojačavaju se ili unatoč njihovom prestanku se iznenada jave nakon nešto mjeseci, onda se može govoriti o mogućoj postpartalnoj depresiji.
Simptomi koji upućuju na postporođajnu depresiju
– Dugotrajan osjećaj tuge i umanjeno ili promjenjivo raspoloženje
– Razdražljivost i ljutnja
– Osjećaj umora i manjka energije
– Problemi spavanja po noći, a pospanost po danu
– Povlačenje u sebe i povlačenje od porodice i prijatelja
– Smanjena koncentracija i sposobnost odlučivanja
– Teškoća povezivanja sa bebom
– Pretjerana briga i strah za dijete
– Nasilne ili zastrašujuće misli (npr. pobjeći od svega, povrijediti dijete itd.)
– Misli o smrti i samoubistvu
– Osjećaj nedoraslosti i neadekvatnosti u novoj ulozi
– Osjećaj krivnje, srama i bezvrijednosti
– Anksioznost i napadi panike
Postporođajna depresija je jedna vrsta depresije, koja predstavlja jedan od najuobičajnijih problema postpartalnog razdoblja, a o kojem se pak najmanje priča i najviše stigmatizira. 10-20% žena razvije postpartalnu depresiju, a pretpostavlja se da je neregistrirani broj i veći. Ona, kako novije studije upućuju, ne zaobilazi ni očeve, koji jednako tako mogu biti pogođeni. Budući da socijalna očekivanja nalažu da se žena (pa i otac) mora osjećati sretno i blaženo, otežava se roditeljima povjeravanje o svojim osjećajima i iskustvima. Pogođena osoba se sve više povlači u sebe, kriveći sebe i osjećajući sram i nepodobnost za ulogu roditelja. Ako se kome i povjeri, često biva bagatelizirano da će proći i da je svima tako. Time se zatvara jedan začarani krug bolesti i stigme, koji značajno onemogućava put pomoći.
Šta ako moj bližnji ima postporođajnu depresiju?
Oprobani i krajnji tretmani za roditelje, koji pate od postporođajne depresije su psihoterapija i medikamenti. Međutim u mnogo slučajeva je također sasvim dovoljno pružiti jedno toplo, prihvatajuće i olakšavajuće okruženje, da bi se roditelj imao snage izboriti sa iznenadnim teškoćama (isključujući naravno teške oblike oboljenja). Ako ste porodični član nekoga ko ima postporođajnu depresiju najvažnije je pružiti koliko god je to moguće emocionalnu i socijalnu potporu. Za pogođene od postnatalne depresije je iznimno važno imati nekoga s kime mogu pričati i ne biti ostavljeni sami sa svojim brigama i strahovima. Empatičan pristup, razumjevanje i podržavanje bez stvaranja pritisaka sa očekivanjima, zabrinutošću ili pak kritikom mogu bitno doprinijeti poboljšanju njihovog stanja. Svaka pružena podrška je značajan korak za oporavak, posebno podrška partnera. Sve što olakšava trenutno fizičko i psihičko stanje je veoma bitno, pa tako svaka pomoć u kućanstvu, topao obrok ili kratko čuvanje djeteta je od velike pomoći. Ukoliko pruženi napori nisu dovoljni, u tom slučaju, je potražnja profesionalne pomoći hitno potrebna.
Šta raditi ako imam postporođajnu depresiju?
Ako sumnjate da imate postporođajnu depresiju ili ako primjetite da vam generalno treba podrška, tražite pomoć aktivno. Imati depresiju ne znači biti loš roditelj. Mnogi roditelji prolaze kroz slične ili iste teškoće kao i vi, međutim većina ne priča o svojoj depresiji ili o njoj priča tek nakon što su je prebrodili. Postpartalna depresija prođe u većini slučajeva zaista „sama od sebe“, ali samo uz veliku patnju i puno vremena. Nemojte patiti u tišini, povjerite se vašim voljenima i podijelite vaše brige i strahove. Izaberite one osobe sa kojima se osjećate dobro, koji vam pružaju razumjevanje i koji vas nakon razgovora ostave ispunjenim. S obzirom na lične uslove, potražite pomoć u svemu što vas može rasteretiti i uzmite si vremena isključivo za sebe. Ukoliko se u vašem okruženju ipak ne osjećate dovoljno psihički zbrinuto i rasterećeno, obratite se doktoru opće prakse da vas uputi na moguće mjere pomoći u vašoj okolini. Postoji niz mogućnosti kako se najlakše izboriti sa postpartalnom depresijom – od psiholoških savjetovanja, grupa podrške, psihoterapije pa i medikamenata – niste „ludi“ ako imate depresiju i niste sami – pomoć je svima dostupna.
Autor: klinički i zdravstveni psiholog Merisa Karađuz
Sve članke vezane za temu “depresija” pronađite OVDJE
Korisni linkovi:
https://www.who.int/mental_health/maternal-child/maternal_mental_health/en/
