Naučna medicina

Hericium (lavlja griva) – uticaj na nervni sistem i probavni trakt

mm

Aktualizirano: 19. Jula 2024.

Piše: Modro&Zeleno

14 min

Hericium spada u vrstu medicinskih (ljekovitih) gljiva a svoj blagotvorni potencijal prožima u cijelom probavnom sistemu. Ima pozitivan uticaj na nervne ćelije, te pomaže kod održavanja moždanih funkcija u intaktnom stanju.

Medicinska (ljekovita) gljiva Hericium erinaceus poznata je i pod imenom “Lavlja griva” ili “Lavlja brada”. Raste u obliku kugle, teži do 1 kilograma i opskrbljena je brojnim duguljastim, šnjurastim izraslinama, koje podsjećaju na lavlju grivu . Kinezi je zovu gljiva majmunske glave (Yamabushitake) jer dlakavi izgled ove gljive podsjeća na vrstu kineskih majmuna čija glava i lice su totalno obrasli dlakom.

Kao jestiva gljiva, prilično je ukusna i sadrži više od 32 aromatične tvari. Okus je najbliži onom od plodova mora sa finim aromatičnim primjesama sličnim okusu kokosa i djelimično limuna.

Postoje različite vrste ove gljive, a  rasprostranjene su na svim kontinentima. Može se naći i u našim šumama. Vrlo  je zahtjevna po pitanju uslova rasta, pa ju je stoga teško naći u prirodi. Preferira listopadne šume s visokim procentom vlage. Naseljava svježe izumrlo drvo ili se kao parazit naseljava u živom drvetu u kojem prouzrokuje trulež bijele boje.

Iako se u međuvremenu već uspješno kultivira, u supermarketima ćete je po svoj prilici uzalud tražiti, jer se više koristi u svrhu proizvodnje dodataka prehrani. U Evropi je odobrena u prehrambene svrhe i kao dodatak prehrani, a ne kao lijek.

Najviše informacija o njenoj upotrebi i blagotvornim dejstvima dolazi iz Tradicionalne kineske medicine i modernih naučnih publikacija.

 

Kratki pregled blagotvornih dejstava i upotrebe medicinske gljive Hericium erinaceus (lavlje brade):

  • Njega i liječenje cijelog gastrointestinalnog trakta
  • Propratno sredstvo pri liječenju raka jednjaka i probavnih organa
  • Potpora normalnoj funkciji nervnog sustava
  • Poboljšanje mentalnih sposobnosti
  • Potporno liječenje neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i neuropatija
  • Antibakterijsko dejstvo
  • Antioksidativno dejstvo
  • Imunostimulirajuća dejstva

 

Kako Hericium djeluje na ljudski organizam?

Već duži niz godina se intenzivno znanstveno istražuje veza između našeg mozga i probavnog (gastrointestinalnog) trakta – takozvana osovina crijeva i mozga. Postaje sve jasnije kakav utjecaj probavni sistem ima na razmišljanje, osjetilna čula i tjelesne funkcije. Gastrointestinalni trakt i mozak međusobno komuniciraju, vrlo intenzivno i prije svega recipročno! To znači da crijeva ne samo da primaju upute od mozga, već i sama šalju signale. Stoga se crijeva s razlogom nazivaju “drugim mozgom”.

Komunikacija između crijeva i mozga vrlo je složena i odvija se na različite načine. S jedne strane, naš probavni trakt sadrži preko 100 miliona nervnih ćelija koje tvore takozvani enterički nervni sistem. Ove nervne ćelije putem nerva Vagusa (jedna vrsta nervnog autoputa) razmjenjuju konstantno signale sa mozgom. Začuđujuće je da 90% ove “komunikacije” dolazi iz crijeva, a samo 10% signala iz našeg mozga. Osim toga, 90% serotonina proizvodi se u našim crijevima. U crijevima postoje i posebne ćelije koje proizvode tvari imunoloških glasnika (tzv. citokine) na koje mozak također reagira.

Novi aspekt crijevno-moždane osovine je komunikacija crijevne flore (crijevne mikrobiote) s mozgom. Bakterije koje se prirodno pojavljuju u crijevima imaju tvore mnoštvo putem kojih šalju informacije u mozak preko osovine crijeva i mozga. Crijevne bakterije imaju utjecaj na pamćenje, emocije i, na primjer, moduliraju percepciju stresa.

Aktuelne studije pružaju permanentno nove informacije o bitnosti zdravih crijeva i balansirane crijevne flore na psihičko i tjelesno zdravlje.

Poznate aktivne supstance Hericiuma (lavlje brade) imaju izražene efekte kako na nervne ćelije tako i na sluzokožu crijeva i crijevnu floru. Stoga se može pretpostaviti da Hericium može direktno uticati na osovinu crijeva i mozga, te nije iznenađujuće da su blagotvorna dejstva ove medicinske gljive najizraženija u pogledu neuroloških i psihičkih oboljenja i oboljenja probavnog trakta.

Osim uticaja na probavni trakt i nervni sistem bitno je spomenuti da, kao i većina drugih medicinskih gljiva, sadrži dosta beta glukana i shodno tome ima izraženo imunostimulirajuće dejstvo.

Hericium i probavni trakt

Blagotvorni potencijal Hericiuma je veoma izraženu cijelom probavnom sistemu. Regulira probavu i djeluje umirujuće. Značajno doprinosi obnovi oštećene sluznice u želucu, crijevima i jednjaku, te pomaže pri balansiranju crijevne flore, ali i kod jake kiseline i žgaravice. Blagotvorno djeluje i kod poteškoća sa nervoznim želucem ili crijevima te njihovim upalama. Dobra iskustva se bilježe kod kronove bolesti (Morbus kron) kao i hronične upale debelog crijeva (Colitis ulcerosa), a može se koristiti kao propratna terapija kod tumornih oboljenja u probavnom traktu, između ostalog zahvaljujući sposobnosti stimulacije imunološkog sustava.

Sadrži također i antimikrobne agense sa inhibirajućim dejstvom na bakteriju Helicobacter pylori kao i gljivicu Candidu albicans, koje pospješuju razvoj čira na želucu i rak želuca.

Djeluje povoljno i protiv alergijskih oboljenja.

 

Hericium i nervni sistem

U međuvremenu je poznato da nekolicina aktivnih supstanci Hericiuma ima pozitivan uticaj na nervne ćelije i pomaže kod održavanja moždanih funkcija u intaktnom stanju. Iz tog razloga se sve češće koristi kod nervnih oboljenja, nesanice i oboljenja uzrokovanih stresom.

Japasnki naučnici Kawagashi i Fujiwara su otkrili najpoznatije specifične aktivne supstance iz gljive Hericium – Hericenone i Erinacine. Očigledno su ove niskomolekularne supstance u stanju proći kroz krvno moždanu barijeru i na taj način svoje dejstvo razvijati direktno u mozgu. Poznato je da stimuliraju formiranje NGF-a (faktora rasta nervnih ćelija – Nerve Growth Factor), potpomažu obrazovanje novih nervnih poveznica i poboljšavaju pamćenje (Kawagashi et al 1994; Lee et al 2004). Iz tog razloga se na njih gleda kao na potencijalna ljekovita sredstva za neurodegenerativna oboljenja kao što je Alchajmer, ali i za tretiranje parkinsonove bolesti, multiple skleroze i neuropatija. Povećanje razine NGF-a se bilježi već pri dnevnoj upotrebi manjih količina sušene gljive (Spielmann et al. 2017).

Istraživanja na ovu temu urađena na životinjama, potvrđena su i u jednoj kliničkoj studiji sa 30 učesnika koji su imali lakše kognitivne poremećaje. (Mori et al. 2009). 15 učesnika je tokom 16 sedmica uzimalo kapsule sa prahom gljive Hericium. Ova grupa je, u odnosu na kontrolnu grupu koja je dobila placebo (kapsule u kojima se nalazila druga neutralna supstanca), pokazala znatno poboljšanje kognitivnih sposobnosti koje su rasle sa vremenskim periodom uzimanja gljive u kapsulama. Što duže se gljiva koristila to je efekat bio izraženiji.

Slične efekte je posmatrao i naučnik Kawagashi 2008. godine na osobe pogođene demencijom. Trenutne studije pokazuju da korištenje Hericiuma ima pozitivne efekte na oboljele od demencije u pogledu savladavanja svakodnevnih obaveza i usporavanja bolesti. Supstanca Dilinoleoil-fosfatidil-etanolamin iz Hericiuma štiti nervne ćelije od odumiranja uzrokovanog taloženjem beta amiloida i drugih stresora, što je stavlja u red supstanci koje bi mogle imati pozitivne efekte protiv nastanka alchajmerove bolesti. (Nagai et al 2006; Kawagashi et al 2008).

Zahvaljujući spomenutim supstancama a također i cerebrosidima s pravom se pretpostavlja da i zdrave osobe mogu profitirati od dugoročne upotrebe Hericiuma u pogledu neutraliziranja negativnih posljedica stresa, balansiranja psihičkog stanja i regeneracije.

Nagano et al (2010) su pokazali da Hericium umanjuje simptome depresije, te da suzbija osjećaj straha. Već nakon nekoliko tjedana korištenja, Hericium djeluje harmonizirajuće i balansirajuće te može ublažiti osjećaj tjeskobe, depresiju, simptome menopauze i poremećaje spavanja. Prešani sokovi gljive djeluju povoljno na raspoloženje.

U ćelijskoj kulturi je naučnik Kolotushkina 2003. godine pokazao da ekstrakt Hericiuma ima pozitivan uticaj na obnavljanje mijelinskih ovojnica nervnih ćelija. Kod multiple skleroze su baš ove strukture pogođene zbog čega se aktivno traže supstance koje bi mogle spriječiti oštećenja mijelinske ovojnice.

Istraživanja naučnika Fujiwara-e iz 2006. godine pokazuju da bi redovno korištenje Hericiuma moglo imati zaštitni efekat na nervne ćelije usljed slabe cirkulacije i time djelovati protiv moždanog udara.

 

Ostala blagotvorna dejstva Hericiuma

Ljekovita gljiva Hericium (lavlja griva) ima i mnoga druga dejstva na ljudski organizam. Pomaže kod infekcija, astme, alergija i neurodermatitisa. Hericenon B prema studijama Mori-ja iz 2010. godine ima jako antitrombotično dejstvo. Ova supstanca ometa nastanak ugrušaka na sličan način kao što to radi Aliin iz bijelog luka.

Kod Erinacina E iz Hericiuma je ustanovljeno da može vezati opiat receptore u mozgu i eventualno pomoći pri terapiranju bolnih stanja i grčeva. (Saito et al 1998).

Pretpostavlja se da antikancerogeni učinak ljekovite gljive Hericium najviše dolazi od imunostimulirajućeg dejstva specifičnih polisaharida i polipeptida sadržanih u gljivi Hericium.

 

Postoji mnogo studija na temu ljekovite gljive Hericium erinaceus koje ukazuju na njenu blagotvornost u pogledu mnogih zdravstvenih problema. Međutim, za konačnu upotrebu ove i mnogih drugih gljiva u svrhe liječenja potrebno je sprovesti još niz kliničkih studija sa standardizovanim eksperimentalnim uslovima.

 

Šta sadrži Hericium (lavlja griva)?

Suha masa gljive Hericium se sastoji od aminokiselina, masnoća, minerala, ugljenih hidrata i vlakana.

U samoj gljivi nisu sadržani samo važni minerali i elementi u tragovima. Također ima balansiran sastav aminokiselina. Sve esencijalne aminokiseline (one koje tijelo ne može samo proizvesti), koje važe za gradivne blokove proteina nalaze se u Hericiumu osim metionina i trptofana. Sve one održavaju vaše tijelo u intaktnom stanju. Ljudsko tijelo treba, na primjer, fenilalanin da bi ga kasnije – putem različitih međufaza – iskoristilo za stvaranje neurotransmitera dopamina, koji je većini poznat i kao hormon sreće. Dopamin ne samo da pomaže da se osjećate bolje, već je i od presudne važnosti za koncentraciju i obradu informacija.

Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti ni aminokiselinu lizin. Vrijednost lizina se najbolje očitava u interakciji s kalcijem. Ova esencijalna aminokiselina pomaže u pohranjivanju vrijednog minerala u kostima i zubima. Osim toga lizin pospješuje proizvodnju kolagena. Hericium sadrži i fosfor, koji zajedno sa kalcijem spadaju u bitne gradivne elemente kostiju.

Kao i druge gljive, lavova griva sadrži mnogo minerala i elemenata u tragovima, uključujući željezo, magnezij, kalij, cink, selen, germanij i fosfor. Oni osiguravaju da ste dobro opskrbljeni kisikom i da vaš imunološki sustav dobije potrebnu podršku. Sadržaj bogat mineralima i elementima u tragovima je čini pravim multitalentom.

 

Prosječan sastav i hranjive vrijednosti suhe tvari na serviranih 100g:

Kalorična vrijednost 375 cal
Bjelančevine (protein) 20,46 g
Masnoće / od toga zasićene / od toga nezasićene 5,06  /  0,76 / 1,85 g
Ugljeni hidrati / od toga kompleksni ugljeni hidrati / od toga šećeri 61,80 g / 40,90 g / 20,90 g
Vlakna 39,20 g
Vitamin B1 (tiamin) 0,16 mg
Vitamin B2 (riboflavin) 2,26 mg
Vitamin B3 (niacin) 11,80 mg
Vitamin B5 (pantotenska kiselina) 7,40 mg
Vitamin D 57 IU
Bakar 1,66 mg
Željezo 6,0 mg
Selen 0,09 mg
Kalcij 8 mg
Kalij 2700 mg

 

Hericium – oblici primjene i doziranje

Hericium (lavlja griva) se može uzimati u obliku sirupa, juha, prašaka, kapsula, čajeva i tinkture. Prikladna je za korištenje kako kod djece tako i kod odraslih.

 

HERICIUM KAPSULE

Sa 4 kapsule Hericiuma od 300 mg praha gljiva dobivate dnevnu dozu od 1200 mg. Tradicionalno se u slučaju oboljenja koriste veće doze. U preventivne svrhe se kapsule koriste prema formuli:

tjelesna težina : 20 = broj kapsula na dnevnoj osnovi

U slučajevima ozbiljnih oboljenja se doza povećava u konsultaciji sa Vašim ljekarem.

 

TEČNI HERICIUM EKSTRAKT

Uobičajena doza jako koncentriranog dualnog ekstrakta se određuje prema težini korisnika. U preventivne svrhe se koristi prema formuli: tjelesna težina : 20 = dnevna doza u mililitrima

5 ml ovog dualnog ekstrakta ima koncentraciju aktivnih supstanci kao 38 kapsula.

U slučajevima ozbiljnih oboljenja se doza povećava u konsultaciji sa Vašim ljekarem.

 

KOMBINOVANA UPOTREBA KAPSULA I TEČNOG EKTRAKTA

Kombinovana upotreba je preporučljiva. U tom slučaju se preventivno uzimaju 2-4 kapsule dnevno, zavisno od težine osobe uporedo sa ekstraktom koji se koristi prema formuli:

tjelesna težina : 40 = dnevna doza u mililitrima.

U slučajevima ozbiljnih oboljenja se doza povećava u konsultaciji sa Vašim ljekarem.

NAPOMENA: Na tržištu je mnogo preparata Hericiuma i svaki preparat ima svoju preporuku za doziranje. Navedena doziranja se odnose na kapsule austrijskih proizvođača MUSH-ROOM i TIROLER GLÜCKSPILZE.

 

Sporedna dejstva

Iako se Hericium širom svijeta već koristi u velikom omjeru, skoro da nisu poznata nikakva neželjena dejstva.

 

Kako prepoznati kvalitetan Hericium preparat?

Zašto se u nekim slučajevima rezultati upotrebe Hericiuma ne mogu vidjeti ili reproducirati može imati više razloga. Kao prvo svaki čovjek je svijet za sebe za svojim genetskim i metaboličkim predispozicijama kao i trenutnom zdravstvenom stanju u kojem se nalazi. Stoga je za očekivati da će svaki organizam na svoj način reagovati na određene preparate. Jedan od razloga je zasigurno i taj da preparati uglavnom nisu standardizirani ni po pitanju oblasti i uslova u kojima se uzgajaju a ni po pitanju sadržaja aktivnih supstanci.

Očigledno je da na kvalitet gljive iz koje se pravi preparat i samim time blagotvorna svojstva preparata utiče mnogo faktora. Neki od njih su:

  • Substrat na kojem gljiva raste (vrsta drveta u prirodi ili vrsta supstrata pri kultivaciji). Sadržaji supstrata se kvalitativno uveliko mogu razlikovati što direktno utiče i na sadržaj sastojaka u gljivi. Substrati mogu sadržati također i onečišćenja koja gljive apsorbiraju i time gube na kvalitetu i eventualno postaju štetna za zdravlje.
  • Klimatski uslovi odnosno uslovi uzgoja (temperatura, vlaga, svjetlo itd.) utiču znatno na razvoj aktivnih supstanci u gljivama.
  • Soj gljive. Gljive imaju više podvrsta koje se različito prilagođavaju na iste vrste kultivacije i koje se mogu razlikovati u sposobnosti razvijanja određenih aktivnih supstanci, što direktno utiče kako na rast tako i na spektar ljekovitih dejstava gljive. Samim tim se i kvalitet preparata razlikuje zavisno od toga koji se soj gljive se koristi za izradu preparata.
  • Način pripreme preparata. Postoje raznorazne metode procesuiranja koje također mogu znatno uticati na konačni kvalitet preparata. Kod pulveriziranih gljiva je poželjno da se gljive melju metodom “SHELLBROKEN” koja razbija stanične zidove i time aktivne supstance čini bolje raspoloživim za probavu odnosno apsorpciju u crijevima. Kod tečnih, visoko koncentriranih ekstrakata je poželjno da su pripravljeni metodom dualne ekstrakcije koja omogućava ekstrahirenje kompletnog spektra aktivnih supstanci, kako hidrofilnih (u vodi rastvorljivih) tako i lipofilnih (u mastima rastvorljivih).

 

U Evropi je broj knjiga izdatih na temu medicinske gljive Hericium erinaceus veoma skroman za razliku od nekih azijatskih zemalja u kojima se znanje hiljadama godina prenosi usmeno sa koljena na koljeno ili u pisanoj formi putem knjiga. Samim tim je Evropljanima uskraćen jedan dobar dio informacija i znanja o ovoj izvanrednoj ljekovitoj gljivi. U zadnjih 30 godina je urađeno mnogo studija na ovu temu, čime se došlo do znatnog broja korisnih, iskoristivih saznanja, ali obzirom na ogroman potencijal ove gljive, sigurno je da imamo još mnogo toga da naučimo.

Preuzeto sa web stranice “Medicinske gljive”: https://medicinskegljive.com/hericium-lavlja-griva-lavlja-brada/

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

 

LITERATURA:
Tabela iz knjige autora Stamets Paul: Mycelium Running: How Mushrooms Can Help Save the World; Speed Press Berkely 2005, S: 202-203
Zhuang C. et al. (2009) Anti-dementia substance from Hericium erinaceum and Method of Extraction. United States Patent Application Publication. US 2009/0274720 A1
Guthmann (2020) – Heilende Pilze die Arten der Welt, 2. Aufl. Quelle Meyer Verlag
Kappl, Rebensburg (2020) Gesund mit Heilpilzen, Riva Verlag, München
Eisenhut R. et al. (1995) Untersuchungen über ernährungsphysiologisch wertvolle Inhaltsstoffe (Mineralstoffe, Aminosäuren, Aromastoffe) von Hericium erinaceus (Bull.: Fr.) Pers., Gartenbauwissenschaft 60(5): 212 – 218
Fujiwara M. et. al. (2006) Neuroprotective Effect of Hericium erinaceum, Foods and Food Ingredients J. Jpn., Vol. 211(2)
Kawagishi H. et al. (1994) Erinacines A, B and C, strong stimulators of nerve growth factor (NGF) synthesis from the mycelia of Hericium erinaceum, Tetrahedron Lett, 35: 1569 – 1572.
Kawagishi H. et al. (2008) Compounds for dementia from Hericium erinaceum, Drugs of the Future 33(2): 149 – 155
Kim D. M. et al. (2000) Isolation of Antimicrobial Substances form Hericium erinaceum, Mycobiology 28(1): 33 – 38
Nagano M. et al. (2010) Reduction of depression and anxiety by 4 weeks Hericium erinaceus intake. Biomed Res., 31(4): 231 – 237
Schu P. (1985) Isolierung und Charakterisierung von Antibiotika aus Hericium ramosum (Bull. ex Meat) Letellier (Basidiomycetes), Diplomarbeit, Universität Kaiserslautern
[Sheng X, Yan J, Meng Y, Kang Y, Han Z, Tai G, Zhou Y, Cheng H (2017) Food & function. Immunomodulatory effects of Hericium erinaceus derived polysaccharides are mediated by intestinal immunology. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28266682]
Chaiyasut C, Sivamaruthi B. S (2017) Asian Pacific Journal of Tropical Biomedicine. Anti-hyperglycemic property of Hericium erinaceus – A mini review. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2221169117310390]
[Zhanga Z, Lva G, Pana H, Pandeyb A, Hec W, Fana L (2012) International Journal of Biological Macromolecules. Antioxidant and hepatoprotective potential of endo-polysaccharides from Hericium erinaceus grown on tofu whey. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S014181301200356X]
Mori K, Inatomi S, Ouchi K, Azumi Y, Tuchida T (2007) Phytotherapy Research. Improving effects of the mushroom Yamabushitake (Hericium erinaceus) on mild cognitive impairment: a double-blind placebo-controlled clinical trial. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18844328]
Mori K, Obara Y, Moriya T, Inatomi S, Nakahata N (2011) Biomedical research. Effects of Hericium erinaceus on amyloid β(25-35) peptide-induced learning and memory deficits in mice. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21383512]
Nagano M, Shimizu K, Kondo R, Hayashi C, Sato D, Kitagawa K, Ohnuki K (2010) Biomedical research. Reduction of depression and anxiety by 4 weeks Hericium erinaceus intake. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20834180]
 Chaiyasut C, Sivamaruthi B. S (2017) Asian Pacific Journal of Tropical Biomedicine. Anti-hyperglycemic property of Hericium erinaceus – A mini review. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2221169117310390]

 

Slika: Photo by Artur Kornakov on Unsplash