Biljna apoteka Naučna medicina

Medicinske (ljekovite) gljive – korist i upotreba

mm

Aktualizirano: 22. Septembra 2021.

Piše: Mag. Dr. scient. med. Edin Ibrišimović

27 min

Primjena medicinskih ili ljekovitih gljiva ima veoma staru tradiciju od preko 2000 godina koja se neprekidno proteže sve do u današnje vrijeme. Na području Evrope su se gljive dugo vremena spominjale uglavnom u kontekstu njihove jestivosti ili otrovnosti. Da se mogu koristiti u svrhe liječenja je za većinu bila, i još uvijek je nažalost, nepoznanica. Tek u novije vrijeme, zahvaljujući sve boljoj razmjeni iskustava i znanja između ljekara i naučnika širom svijeta, gljive dobijaju i u Zapadnom svijetu ponovo na važnosti. Sve više se istražuju sastojci i efekti gljiva poznatih iz tradicionalne medicine po pitanju upotrebe u svrhe moderne medicine. Područja na kojima se najviše istražuje njihova blagotvornost su: imunološki sustav, tumori, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes, antiupalni i antioksidavtivni efekti i dr.

 

Zanemareni potencijal gljiva

Gljive su druga najveća skupina organizama na zemlji nakon životinja. Procjenjuje se postojanje između 2,2 i 3,8 miliona vrsta gljiva – ima ih 18 puta više nego što se ranije pretpostavljalo. Međutim, samo je mali dio njih poznat i opisan u literaturi. Radi se o nekih 120.000 opisanih vrsta (ca. 5% od ukupnog broja), od kojih je opet samo neznatan dio istražen po pitanju njihovih zdravstvenih efekata.

Tijelo gljive nastaje iz podzemnog micela
U običnom jeziku, samo se vidljivi plodovi nazivaju gljivama. Stvarna gljiva je, međutim, fina, nitima slična, uglavnom nevidljiva mreža u tlu ili u drvetu u slučaju gljiva koje žive na drveću. Zahvaljujući praktično neograničenoj moći podzemnog rasta micelija, gljiva se može proširiti na kilometarskom području i doseći ogromne razmjere.

Gljive su praktično nalaze svuda oko nas. Bilo kao plijesan, sićušne spore ili “klasične” gljive sa klobukom – teško da postoji mjesto gdje one nisu prisutne. Neke od njih preferiraju čak radioaktivna područja, poput zapuštenih reaktora Černobila, gdje prerađuju gama zračenje u hemijsku energiju. Iz tog razloga ih NASA želi iskoristiti za putovanja van planete zemlje u kojima su astronauti izloženi jakim zračenjima. Neke se posebno dobro snalaze nakon grmljavine, a neke dostižu kilometarsku veličinu. Jedna od ovih čiji podzemni micel doseže veličinu od 1500 nogometnih igrališta se nalazi u nacionalnom parku Malheur u na istoku države Oregon (SAD). Ona je oficijelno najveće živo biće na našoj planeti a starost joj se procjenjuje na nekih 1.500 godina.

Gljiva sa najvećim tijelom (stručak i klobuk) je vrste Art Phellinus ellipsoideus, pronađena 2010. godine u kineskoj provinciji Hainan. Njen plod ima visinu od 10,85 metara i širinu stabla od 82 do 88 centimetara, a težinu od 400 do 500 kilograma. Starost joj je procijenjena na 20 godina.[61]

Osim jestivih poznate su također i otrovne vrste gljiva ali i one koje proizvode psihoaktivne tvari. Koju korist gljive za sebe imaju od prisustva psihoaktivnih supstanci je potpuno nejasno. Čini se da se ne radi o zaštiti od grabežljivaca. Neki sisavci ih upravo zbog halucinogenog dejstva jedu. Stoga bio-etnolozi pretpostavljaju da određene vrste organizama imaju koristi od psihoaktivnih učinaka gljive. Možda su čak i ljudi iz toga izvukli najveću korist. Etnobiolog Terence McKenna pokušao je devedesetih ukazati na mogućnost da su gljive koje sadrže halucinogeni psilocibin dale odlučujući zamah za prijelaz iz Homo erectusa u analitički razmišljajući Homo sapiens. McKenna je umro 2000. godine, ismijan od mnogih kolega. Ipak, među nekim naučnim krugovima i na TED Talks 2017. godine, ponovo se na razmatra njegova hipoteza „Stoned Ape”. Novija istraživanja sugeriraju da psilocibin iz halucinogenih gljiva posjeduje potencijal za dugoročno mijenjanje „svijesti“ ili percepcije onoga što ga okružuje kao i za restrukturiranje moždanih struktura. Upravo ovaj podatak ide u prilog McKenna-ovoj “Stoned Ape” hipotezi.

 

Vrste gljiva

Carstvo gljiva je ogromno u svom broju, vrstama i oblicima. Gljive se prema načinu stvaranja spora svrstavaju na: plijesan, mješinarke i stapčarke. Neke se pojavljuju kao jednoćelijski a neke kao višećelijski organizmi.

Prema upotrebi u prehrambene svrhe se dijele na jestive i nejestive, a mnoge od nejestivih mogu biti i otrovne. Prema upotrebi u medicinske svrhe se grubo dijele na ljekovite (medicinske) i psihoaktivne odnosno halucinogene iako se i psihoaktivne gljive koriste u medicinske svrhe. Generalno se može napraviti podjela na velike (one čiji su tojela vidljiva golim okom) i male gljive (koje se pojedinačno ne vide golim okom, poput kvasca, kandide i dr.)

Velike gljive sa medicinskom upotrebom se nazivaju imenima poput medicinske gljive, ljekovite gljive ili na njemackom govornom području „vitalne gljive“ (njem. Vitalpilze).

U sistematiku gljiva nećemo ulaziti jer se radi o jednoj vrlo kompleksnoj oblasti.

 

Upotreba gljiva kroz istoriju

Primjena medicinskih ili ljekovitih gljiva ima veoma staru tradiciju od preko 2000 godina koja se neprekidno proteže sve do u današnje vrijeme, a najzastupljenija je bila i ostala na području azijskog kontinenta, najviše u Kini i Japanu.

Na području Evrope upotreba gljiva ima također svoju dugu istoriju upotrebe, ali su se ovdje gljive dugo vremena spominjale uglavnom u kontekstu njihove jestivosti ili otrovnosti. Da se mogu koristiti u svrhe liječenja je za većinu bila, i još uvijek je nepoznanica. Osobe koje su se bavile upotrebom gljiva na području Evrope su nerijetko proglašavane za šarlatane, vračare, vještice, što je naročito u vrijeme inkvizicije bilo jako izraženo i opasno. Samim time je upotreba gljiva u svrhe liječenja dobijala jednu novu dimenziju koja joj ne priliči odnosno koja je skretala pažnju sa njihove prave vrijednosti. S druge strane je veoma veliki strah od gljiva postojao zbog njihovih otrovnih predstavnika, te su se mnogi klonili ovog „zanata“ i potencijalnih negativnih posljedica za sebe ili za one kojima ih preporučuju ili pripravljaju.

Osim manjka znanja o konkretnoj upotrebi ljekovitih gljiva, postoje i barijere u pogledu njihovog ukusa i izgleda koji nisu bliski evropskoj „kulturi“. PRimjera radi u slučaju čajeva od ljekovitih gljiva se trebaju prevazići navike po pitanju ukusa, koji nije ni blizu ukusa biljnih čajeva na koji smo navikli. S druge strane sama pomisao da se pije čaj od gljiva mnogima izaziva nelagodan osjećaj u stomaku. Čajevi od gljiva u Japanu i Kini su sasvim uobičajeni. Mnogi ih svakodnevno koriste, kako zbog tradicije tako i zbog održavanja zdravlja.

Ekstrakti i čajevi od ljekovitih (medicinskih) gljiva
Od medicinksih gljiva se najčešće prave ekstrakti i čajevi, a u novije vrijeme također i kafa, ali i raznorazni drugi pripravci

I pored toga što su medicinski potencijali gljiva na području Evrope dugo vremena bili zapostavljeni, jedno od najvažnijih otkrića za modernu medicinu, a vezano je za gljive, se desilo u Evropi. 1929. godine. Naime Aleksandar Fleming je zahvaljujući gljivama, tačnije plijesni, otkrio supstancu „penicilin“ koja je do sada spasila milione ljudskih života. Ovo otkriće tada nažalost nije podstaklo dublji interes u Evropi za daljnja istraživanja na gljivama.

PLijesni kao vrsta gljiva putem koje su otkriveni antibiotici
Plijesni mogu biti neugodne kako sa estetske tako i sa zdravstvene strane. Ipak zahvaljujući ovoj vrsti glivica je došlo do revolucionarnog otkrića – antibiotika.

 

Tek u novije vrijeme, zahvaljujući sve boljoj razmjeni iskustava i znanja između ljekara i naučnika širom svijeta, gljive dobijaju i u Zapadnom svijetu ponovo na važnosti. Sve više se istražuju sastojci i efekti gljiva poznatih iz tradicionalne upotrebe. Otkrivaju se mnogobrojne nove vrste.

Kombinacija tradicionalnog iskustva sa sve većim brojem naučnih, prekliničkih i kliničkih studija nesumnjivo ukazuju na enormno veliki potencijal medicinskih (ljekovitih) gljiva u zdravstvene svrhe. Zahvaljujući pronalasku velikog broja farmakološki aktivnih supstanci u gljivama svoj interes u cijeloj priči sve više vidi i industrija. Nažalost mnogi segmenti iz upotrebe ljekovitih gljiva, koje industrija ne može unovčiti ne pronalaze lako put do osoba kojima bi mogle koristiti. S druge strane postoji veliki broj komercijalnih tekstova na internetu koji obećavaju ljekovita dejstva a nemaju naučnu pozadinu. Ovakvi izvori nanose priličnu štetu ozbiljnim istraživanjima i proširivanju primjene medicinskih gljiva i pružaju ljekarima i naučnicima opravdane argumente za kritiku.

 

Upotreba gljiva u medicinske svrhe

Najviše konkretnih podataka o dejstvima i upotrebi medicinskih (ljekovitih) gljiva se prenosi kroz tradicionalnu Kinesku medicinu. Shodno tome su uglavnom gljive poznate u Tradicionalnoj kineskoj medicini u fokusu naučnih istraživanja. Međutim ogroman je broj „evropskih“ gljiva sa potencijalnim ljekovitim svojstvima i samo je pitanje vremena kada će se početi detaljnije istraživati.

Neke od medicinskih gljiva karakteristične za naše podneblje su: Brezina guba (Fomitopsis betulina), Bukov trud (Fomes fomentarius), Jelenovo uho (Polyporus umbellatus), Muhara (Amanita muscaria)*, Reishi (Ganoderma lucidum), Čaga (Inonotus obliquus), Ćuranov rep (Schmetterlingstramete), Velika puhara (Calvatia gigantea)* i dr.

Neke od medicinskih gljiva su jestive te se kao takve, u vidu jela, mogu koristiti i u preventivno zdravstvene svrhe. Neke nisu jestive ali ni otrovne pa se koriste za pripravljanje čajeva, kapsula ili ekstrakata.  Određen broj gljiva sadrži otrovne supstance (poput Muhare) ili ima halucinogena svojstva, a ipak se pod određenim uslovima može koristiti u medicinske svrhe.

Gljive su veoma važna grupa organizama sa ogromnom količinom tehnološki i medicinski interesantnih sastojaka. Poput biljaka, gljive se uglavnom ne mogu kretati te da bi opstale u okruženju u kojem se nalaze, te moraju razvijati specijalne mehanizme koje im omogućavaju preživljavanje. Jedan od mehanizama je i sinteza različitih supstanci poput terpena, polifenola, lektina i za gljive karakteirstičnih polisaharida. Upravo ove supstance su predmet naučnih istraživanju u pogledu njihovih ljekovitih ili blagotvornih dejstava.

Spektar svojstava medicinskih gljiva je veoma širok i proteže se od antitumorskih, imunomodulirajućih, antioksidativnih, kardiovaskularnih, antihiperkolesterolemičnih preko antivirusnih, antibakterijskih, antiparazitskih, antifungalnih, pa sve do detoksikacijskih, hepatoprotektivnih i antidijabetičkih. Na određenim biološko aktivnim spojevima iz ljekovitih gljiva se već sprovode klinička ispitivanja faze I, II i III.

 

Psihoterapeutska upotreba gljiva

Gljive sa halucinogenim osobinama su u narodu poznate pod imenom „Magic mushrooms“ (magične ili čarobne gljive). Gljive koje sadrže psilocibin ili druge psihoaktivne supstance koriste se već hiljadama godina za ritualne obrede, najviše na području Latinske Amerike i Sibira. Asteci u današnjem Meksiku su ih nazivali “Teonanacatl” – meso bogova. Osim halucinogenih dejstava također im se pripisuju i efekti „proširivanja svijesti“, poboljšanja koncentracije i uopštenog popravka raspoloženja odnosno antidepresivna svojstva. Neki efekti se navodno protežu čak godinama nakon jednokratnog korištenja „magičnih gljiva“. Iz tog razloga su rađene i studije sa teško oboljelim pacijentima, čije raspoloženje i sposobnost psihičkog prevazilaženja teške zdravstvene situacije su se uveliko popravili i održali duži period nakon korištenja ovih gljiva.

Prodaja, kupovina, uzgoj i distribucija halucinogenih gljiva u svrhu zloupotrebe u vidu droga je u većini zemalja svijeta zabranjena.

Muhara: psihoaktivna i otrovna dejstva
Najpoznatija gljiva sa halucinogenim, psihoaktivnim i toksičnim svojstvima na području Balkana je zasigurno „Muhara“. Halucinogeni eksperimenti sa ovom gljivom nisu preporučljivi zbog mogućih neželjenih učinaka, koji ponekad mogu biti opasni po život.

 

Aktivni sastojak „Psilocibin“ i depresija

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 264 miliona ljudi širom svijeta pogođeno je depresijom. Najčešći tretman lijekovima je upotreba antidepresiva koji povećavaju razinu serotonina u mozgu, poboljšavajući time raspoloženje. Sastojak psilocibin, odgovoran za halucinogene učinke čarobnih (magičnih) gljiva, je vjerovatno njihova najvažnija aktivna supstanca, a sudeći prema istraživanjima mogao bi pomoći depresivnim ljudima.

Uticaj medicinskuh (ljekovitih) gljiva na depresiju
Depresija je jedna od najčešćih i najpotcjenjenijih oboljenja. U Njemačkoj je trenutno 11,3% žena i 5,1% muškaraca depresivno. Slična statistika je i u Hrvatskoj a vjerovatno i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

Rezultati novije studije u Velikoj Britaniji sugerišu da bi se psilocibin mogao koristiti na medicinski siguran način kao antidepresiv.

Tokom istraživanja istraživači s King’s Collegea u Londonu istraživali su učinak psilocobina na 89 zdravih odraslih dobrovoljaca. Studija je upoređivala učinke deset miligrama i 25 miligrama psilocibina s učincima placeba. Ispitanici koji su uzimali psilocibin nisu imali “nikakvih ozbiljnih štetnih učinaka” i “nikakvih negativnih učinaka” na kognitivne i emocionalne funkcije, prema trenutnom saopštenju za javnost. Umjesto toga, sudionici su doživjeli “promjene u osjetilnoj percepciji i pozitivne promjene raspoloženja” – tipične učinke psihodelika.

“Rezultati studije su ohrabrujući i govore u prilog psilocibina u liječenju pacijenata s mentalnim problemima koji se ne daju poboljšati uobičajenim terapijama”, rekao je James Rucker, psihijatar i vodeći istraživač na King’s Collegeu London. Studija je prva od dvije faze ispitivanja. Za drugu fazu istrage, regrutira se preko 200 pacijenata s depresijom diljem Europe i Sjeverne Amerike.

U nekim studijama ispitanici izvještavaju o trajnom zadovoljstvu, osjećaju blagostanja i pozitivnim promjenama u ponašanju čak 14 mjeseci nakon korištenja gljiva koje sadrže psilocibin, što također potvrđuju i njihovi bližnji. Pacijenti s karcinomom svjedoče da su izgubili strah od smrti.

 

Kako djeluje psilocibin?

Konvencionalni preparati ne djeluju kod svih pacijenata a obično ih je potrebno dugotrajno koristiti  kako bi se održala učinkovitost. Suprotno tome, psilocibin ima potencijal bržih promjena u mozgu, te bi mogao pripomoći u nižim dozama. Pretpostavlja se da djeluje putem preoblikovanja ili povezivanja neuronskih mreža, kao i normalizaciji funkcije hipokampusa i amigdale.

Prema naučnicima, psilocibin bi trebao “olabaviti” duboko ukorijenjene obrasce razmišljanja i ponašanja koji su u osnovi mnogih mentalnih poremećaja. Aktivni sastojak može “opustiti” one dijelove mozga koji kontroliraju ta ponašanja, što može promijeniti ili izblijediti stare obrasce. Ranija studija Imperial College u Londonu 2014. godine podupire ovu teoriju. Nakon što su dobrovoljcima ubrizgali psilocibin, dijelovi njihovog mozga povezani s emocionalnim razmišljanjem postali su stimuliraniji, dok je „samouvjereni“ dio mozga postao manje aktivan.

Iako su istraživanja još uvijek u ranoj fazi, ovaj način terapije bi mogao biti efikasan u pogledu brojnih mentalnih oboljenja, uključujući anksioznost, ovisnosti i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Međutim, psilocibin i lijekovi koji se temelje na njemu još su uvijek daleko od odobrenja za liječenje. Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu pozivaju da se psilocibin klasificira kao lijek na recept za anksioznost, depresiju, poremećaje prehrane, ovisnost o alkoholu i nikotinu te opsesivno-kompulzivnim poremećajima.

*NAPOMENA: Radi se još uvijek o nedovoljno istraženom području, doziranje je upitno, a zbog halucinogenih i toksičnih dejstava ove vrste gljiva nije nikako preporučljivo koristiti ih na svoju ruku.

 

Gljive za jačanje imunološkog sustava (imuniteta)

U Kini i Japanu su imunostimulirajuća dejstva gljiva poznata odvajkada. Njihovo pozitivno dejstvo na imunološki sistem se najvećim dijelom pripisuje sastavu bogatom biološki aktivnim polisaharidima koji spadaju u grupu glukana. Ove supstance djeluju stimulirajuće kako na urođeni tako i na adaptivni imunološki sustav. Također pospješuju homeostazu, uspostavljanje balansa u organizmu. Zato se nazivaju i „Biological Respone Modifiers“ tj., supstance koje pospješuju reakciju organizma ukoliko dođe do pomjeranja prirodnog balansa. Postoji preko 80 naučnih studija koje istražuju biološke efekte beta-glukana i prema nekim naučnicima se uopšte ne postavlja pitanje da li će, nego kada će beta-glukani iz kategorije dodataka ishrani preći u kategoriju široko priznatih medikamenata.

Ekstrakti iz gljiva pokazuju zapažene rezultate pri promicanju povoljnih terapeutskih efekata i benefita za zdravlje, prije svega u pogledu bolesti u vezi sa inflamatornim procesima. Iz tog razloga se mnoge gljive mogu svrstati u „Superfood“ kategoriju i preporučljive su kao vrijedan sastojak za svakodnevnu ishranu.

Ukusna i zdrava jela od gljiva
Gljive su preporučljive u svakodnevnoj ishrani. Od njih se prave veoma ukusna i zdrava jela.

 

Neke od ljekovitih gljiva koje su izučavane u ovom pogledu su: Reishi (Ganoderma lucidum), Shiitake (Lentinula edodes), Agaricus Blazei Murril, Hericium erinaceus, Maitake (Grifola frondosa), Čaga (Inonotus Obliquus) i dr.

Vjerovatno najpoznatija i najviše vrijedna spomena po pitanju imuniteta je gljiva Reishi (Ganoderma lucidum). U Kini je već milenijima u upotrebi pod nazivom „Gljiva vječnog života“. Dugo vremena je bila dostupna samo kineskim carevima i osobama na visokim društvenim pozicijama. Danas je predmet mnogobrojnih naučnih studija koja potvrđuju smisao njene tradicionalne upotrebe.

Gljiva reishi je karakteristična po tome što se njen farmaceutski potencijal stavlja daleko ispred njenog nutritivnog potencijala. Specifične primjene i zdravstvene prednosti Reishi gljive uključuju kontrolu razine glukoze u krvi, modulaciju imunološkog sustava, hepatoprotekciju (zaštitu jetre), bakteriostazu, antikancerogene efekte i još mnogo toga.

 

Reishi za imunološki sustav djece

β-glukani izvedeni iz gljive Reishi (Ganoderma lucidum) pokazali su imuno-modulacijsku aktivnost kako in vitro tako i in vivo. Da bi se procijenila imunomodulatorna aktivnost oralno primijenjenih β-glukana, izvedena je randomizirana, dvostruko slijepa, s placebom kontrolirana klinička studija na asimptomatskoj djeci u dobi od 3 do 5 godina iz Medellina u Kolumbiji.

Ova studija pokazuje da β-glukani iz G. lucidum povećavaju učestalost stanica imunološkog sustava u perifernoj krvi. Te stanice su ključne u obrani od zaraznih prijetnji kod asimptomatske djece od 3 do 5 godina. Ova otkrića opravdavaju naredna kontrolirana klinička ispitivanja koja imaju za cilj procijeniti učinkovitost β-glukana u prevenciji infekcija u zdrave djece i definirati njihov potencijal za povećanje broja i funkcija limfoidnih stanica kod osoba sa imunološkim deficitima.

 

Medicinske gljive u terapiji tumora

Tumori su zasigurno jedna od nezaobilaznih tema u današnje vrijeme. Predstavljaju drugi najčešći uzrok smrti u industrijalizovanim zemljama, odmah nakon kardiovaskularnih oboljenja. Većina oboljelih od tumora, koji traže alternativne ili komplementarne metode liječenja, kad tad se susretnu sa gljivama. U nekim azijatskim zemljama su preparati od gljiva sasvim uobičajen sastavni dio terapije za tumore (kao popratna uz konvencionalnu terapiju). Osim toga stotine naučnih radova je objavljeno na temu preventivnih i terapeutskih efekata aktivnih supstanci iz gljva na tumore.

Kancerogene supstnce
Sa kancerogenim supstancama se susrećemo svakodnevno. Mnoge od njih se daju izbjeći.

Veoma je bitno prepoznati uzroke koji su doveli do oboljenja, jer bi se otklanjanjem uzroka utabao put efikasnijim terapijama. Saznanja moderne nauke po ovom pitanju bilježe značajne uspjehe ali se još uvijek nije došlo tako daleko da se kompleksnost uzročnika sa sigurnošću može identificirati i otkloniti. Neki od poznatih riziko faktora ili kofaktora su starosna dob, energetsko zračenje, hemikalije,  virusi i dr. Ljudsko tijelo nije bespomoćno u pogledu ovih uzročnika nego razvija učinkovite odbrambene mehanizme. Tako se sve više uvida dobija u bitnost intaktnog imunološkog sustava u pogledu sprečavanja tumornih oboljenja. Zdrava ishrana i životni stil, zajedno sa izbjegavanjem okidača bolesti poput alkohola i cigareta, u pogledu podrške održavanju zdravog tijela igraju veoma značajnu ulogu. Upravo u ovom smislu i ljekovite gljive trenutno dobijaju svoje mjesto putem kojeg mogu pokazati bogatstvo svojih blagotvornih efekata.

U muđuvremenu postoje vrste tumora koje se uspješno daju liječiti konvencionalnim metodama, ali postoje i one za koje prognoza relativno loša. Osim toga i sporedna dejstva ovih terapija znaju biti mukotrpna. U pogledu ublažavanja sporednih dejstava i poboljšavanja uopštenog stanja pacijenata je upotreba medicinskih gljiva propratna metoda kojoj treba zasigurno posvetiti više pažnje.

 

Mehanizmi antikancerogenog dejstva gljiva

Gljive se opsežno koriste u Aziji za terapiranje različitih karcinoma i drugih bolesti. Nekoliko spojeva izoliranih iz gljiva podvrgnuto je i kliničkim ispitivanjima faze I, II i III.

Iako mehanizam antikancerogenog djelovanja gljiva još uvijek nije u potpunosti shvaćen, pretpostavlja se da bi stimulacija i modulacija ključnih imunoloških odgovora mogla zauzeti centralnu poziciju.

U pogledu stimulacije imunološkog sistema, do sada najbolje istraženi spojevi gljiva su beta-glukani a neki od njih dejluju putem stimulacije celularnog imunološkog sustava. Studije ukazuju na antikancerogenu aktivnost beta-glukana i potencijal da preveniraju onkogenezu, inhibiraju rast tumornih ćelija u početnim fazama, reduciraju proliferaciju (dijeljenje) ćelija tumora i preveniraju metastaze. Beta-glukan kao dodatak kemoterapiji i radioterapiji raka pokazao je pozitivnu ulogu u hematopoezi (obnavljanju krvnih äelija) nakon ozljede koštane srži.

Osim antitumorskih mehanizama kao što su apoptoza i suzbijanje metastaza, inhibirana neovaskularizacija tumora i imunološki odgovor T pomoćnih stanica (Th) 1, posmatrani su i protuupalni (smanjenje protuupalnih citokina, oksidativnog stresa i promijenjena mikrobiota crijeva) i antialergijski mehanizmi (poboljšanje poremećene ravnoteže Th1 / Th2 ćelija). Budući da se dominantni Th2 milje nalazi i kod karcinoma, koji je nerijetko uzrokovan lokalnom kroničnom upalom, čini se da bi tri stanja – tumor, upala i alergija – mogla biti povezana.

NAPOMENA: Za terapiranje tumora gljivama ili bilo kojom drugom vrstom terapije je potrebno duboko poznavanje materije, jer postoji ca. 100 raznih vrsta tumora od kojih je svaki po svojim karakteristikama oboljenje za sebe. Naravno da se mogu naći mnoge zajedničke crte raznim tumornim oboljenjima ali se ne može očekivati da je terapija za jedne vrste tumora djelotvorna i kod neke druge vrste. S druge strane i svaki čovjek je priča za sebe jedna te ista terapija od osobe do osobe može djelovati drugačije. Dakle u cilju određivanja pravilne terapije, specifične za vrstu oboljenja ali i za osobu koja je oboljela potrebno je veoma dobro znanje i savjet stručnjaka.

Ljekovite (medicinske) gljive koje se najviše izučavaju u vezi sa antikancerogenim potencijalom su: Shiitake (Lentinula edodes), Reishi (Ganoderma lucidum), Ćuranov rep (Trametes versicolor), Sunčeva pečurka (Agaricus blazei), Lavlja brada (Hericium herinaceus), Čaga (Inonotus obliquus), Kordiceps (Cordyceps Sinensis), Taiwanofungus camphoratus (Antrodia camphorate) i dr.

 

Gljive sa adaptogenim dejstvom pomažu pri saniranju hroničnih upala i alergija

Akutna upala rezultat je složenog mehanizma koji štiti i liječi naš organizam. S druge strane hronične upale mogu uzrokovati mnoštva autoimunih poremećaja; reumatoidni artritis, sistemski lupus i polimijalgija, reumatske i druge bolesti poput astme, upalnih bolesti crijeva, kardiovaskularnih poremećaja, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti. Također je zabilježeno da su hronične upale povezane s pojavom različitih karcinoma. Učinkovit protuupalni lijek trebao bi biti sposoban zaustaviti ili oslabiti razvoj kronične upale bez ometanja normalne homeostaze. Identificirani su do sada brojni prirodni preparati koji mogu ciljati na upalne citokine. Među njima je i gljiva Reishi koja posjeduje imuno-modulirajuće i imuno-potencirajuće sposobnosti i okarakterizirana je kao čudesna biljka.

Gljive djeluju također i kao prebiotici stimulirajući rast crijevnih mikrobiota i time pozitivno djelujući na balans imunološkog sustava i time uopšteno na zdravlje.

Antialergijski potencijal 90 medicinksih gljiva Nepala je analiziran u jednoj studiji iz 2019. godine. Rezultat studije je potvrdio smisao ranije poznate tradicionalne primjene gljiva u antialergijske svrhe.)

Neke od ljekovitih (medicinskih) gljiva za koje postoje naučni ukazi na blagotvornost kod alergija su: Reishi (Ganoderma lucidum), Sunčeva pečurka (Agaricus blazei Murill), Čaga (Inonotus obliquus), Kordiceps (Cordyceps Sinensis) i dr.

 

Blagotvorni efekti gljiva na nesanicu, gojaznost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti

Već je uveliko poznat efekat zdrave prehrane na kardiovaskularne bolesti i uopšteno na zdravlje. Polifenoli koji se nalaze u gljivama (ali i u nekim drugim namirnicama) imaju jak antioksidativni potencijal i time mogu povoljno djelovati protiv oboljenja povezanih s oksidacijom kao što su kardiovaskularne bolesti, posebno ishemijske bolesti srca i moždanog udara nastalog usljed ateroskleroze.

Polifenoli zahvaljujući jakom antioksidativnom i protuupalnom dejstvu umanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih hipertenzijom, dijabetes melitusom, hiperlipidemijom, pretilošću, pušenjem cigareta antioksidativno djelovanje polifenola, što bi moglo spriječiti patologiju ateroskleroze. Konzumacija polifenola također smanjuje rizik od razvoja hipertenzije, dijabetesa melitusa, hiperlipidemije i pretilosti.

I neke druge biološki aktivne komponente iz gljiva obećavaju velik potencijal pri kontroli kardiovaskularnih oboljenja.

Kvalitetan i redovan san je veoma bitan faktor kako za imunološki sustav tako i za metaboličke procese čiji poremećaj se smatra kao jedan od faktora za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Nesanica je ozbiljna svjetska zdravstvena prijetnja koja pogađa gotovo jednu trećinu opće populacije. Poznato je da melatonin poboljšava učinkovitost spavanja te je utvrđeno da jedenje hrane bogate melatoninom (npr. Pistacije i brusnice) može pomoći spavanju.

Neke gljive sadrže manje količine melatonina a neke, poput Reishi gljive, utiču pozitivno na san putem drugih mehanizama. Studija objavljena u časopisu Ethnopharmacology otkrila je da je trodnevna upotreba gljive Reishi značajno povećala ukupno vrijeme spavanja u dozi od 80 mg / kg kod ispitanika. Istraživači su primijetili porast razine faktora TNF-a, ključne supstance u regulaciji sna.

Studija objavljena u časopisu “Pharmacology Biochemistry and Behaviour” je imala za rezultat da reishi već nakon tri dana upotrebe utiče na brzinu kojom se zaspi kao i na dužinu sna, ali i manje vrpoljenja u snu.

Randomizirana, dvostruko slijepa i s placebom kontrolirana studija objavljena u Journal of Medicinal Food proučavala je potencijalni utjecaj reishija na neurasteniju – stanje koje karakteriziraju umor, umor, glavobolja, razdražljivost i emocionalni poremećaji. Nakon osam tjedana, pacijenti liječeni ekstraktom reishi gljive imali su niži nivo umora i povećan osjećaj blagostanja.

Gojaznost i gljive
Prejedanje i sjedeći stil života uzrokuju pretilost kao jedan od kofaktora za mnoštvo oboljenja modernog doba.

Pretilost doseže globalne razmjere epidemije kao rezultat visokokalorične prehrane i nedostatka tjelesnog vježbanja. Pretilost se sada smatra medicinskim stanjem, koje ne samo da pridonosi riziku od razvoja dijabetesa melitusa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i raka, već negativno utječe na dugovječnost i kvalitetu života. Za borbu protiv ove epidemije potrebni su anti-obesogeni pristupi (pristup protiv pretilosti) koji su sigurni, široko dostupni i jeftini. Nekoliko biljaka i gljiva koje se konzumiraju u tradicionalnoj kineskoj medicini ili kao nutraceutici sadrže antioksidanse, vlakna i druge fitokemikalije te imaju anti-obesogene i antidijabetičke učinke. Ti učinci uključuju smanjenje apetita, modulaciju apsorpcije i metabolizma lipida, povećanje osjetljivosti na inzulin, termogenezu i promjene u crijevnoj mikrobioti. Neke od ovih gljiva su: šampinjon (Agaricus bisporus) i Antrodia cinnamomea.

Jedna Studija iz 2019. Godine sugerira da određene vrste medicinskih gljiva mogu imati povoljne antitrombocitne učinke (učinke protiv tromboze), kao jednog od riziko faktora kardiovaskularnih oboljenja, ističući potrebu za daljnjim eksperimentalnim i kliničkim istraživanjima u tom pogledu. Učinak ekstrakata gljiva na funkciju trombocita pozitivno je povezan s njihovim antioksidativnim svojstvima i koncentracijom polisaharida i ergosterola.

Anti-aging efekti gljiva

Na starenje utječe izbor načina života koji su pod ljudskom kontrolom, uključujući prehranu i vježbanje. Najučinkovitija poznata intervencija protiv starenja sastoji se od ograničenja unosa (Calory Restriction) kalorija i posta. Ograniöenje unosa kalorija također poboljšava zdravstveni kapacitet sprečavanjem razvoja raznih bolesti povezanih sa starenjem poput raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i neurodegeneracije. Spojevi izolirani iz gljiva produžuju životni vijek i sprječavaju bolesti povezane sa starošću u modelnim organizmima. Ovi  gljivični spojevi djeluju putem istih mehanizama kao i ograničavanje unosa kalorija, pri čemu se aktiviraju različiti ćelijski procesi kao što su autofagija, popravak DNS-a i neutralizacija reaktivnih vrsta kisika. Vjeruje se da ovi ćelijski procesi zajedno odgađaju starenje i sprečavaju hronične bolesti poboljšavajući tjelesne funkcije i otpornost na stres.

 

Na šta obratiti pažnju pri kupovini ljekovitih gljiva odnosno preparata od ljekovitih gljiva

Neke od medicinskih (ljekovitih) gljiva su dostupne u kućama zdrave hrane i apotekama. Pri kupovini treba obratiti pažnju (kao i uvijek) na kvalitet gljiva odnosno preparata. Naime gljive, kao i sva ostala živa bića, se razvijaju zavisno od

  1. vanjskih uslova,
  2. načina uzgoja kao i
  3. samog soja gljive.

Vanjski uslovi kao što su vlaga, temperatura, svjetlo, koncentracija oksigena odnosno ugljenog dioksida itd. utiču znatno na rast gljiva i sadržaj aktivnih supstanci koje su nosioci ljekovitih dejstava.

Način uzgoja odnosno kvalitet i nutritivna svojstva substrata na kojem se uzgajaju znatno utiče na nutritivna svojstva gljiva kao i na sadržaj aktivnih supstanci. Bitno je napomenuti da gljive izuzetno dobro apsorbiraju kako korisne tako i štetne supstance (teški metali, radioaktivni materijali itd.) iz okoline. Zato je veoma bitno obratiti pažnju pri kupovini preparata na porijeklo, način uzgoja i organske certifikate preparata. Najbolje je kupovati regionalne preparate sa organskim certifikatima i jasnim dokazom porijekla gljiva odnosno kvaliteta substrata na kojem su uzgajane.

Soj gljive – Gljive imaju više podvrsta koje se različito prilagođavaju na iste vrste kultivacije i koje se mogu razlikovati u sposobnosti razvijanja određenih aktivnih supstanci, što direktno utiče kako na rast tako i na spektar ljekovitih dejstava gljive.

U Evropi je broj knjiga izdatih na temu ljekovitih gljiva veoma skroman za razliku od nekih azijatskih zemalja u kojim se znanje hiljadama godina prenosi usmeno sa koljena na koljeno ili u pisanoj formi putem knjiga. Samim tim je i broj ljekovitih gljiva poznatih Evropljanima veoma skroman, radi se o desetinama vrsta. U zadnjih 30 godina je urađeno mnoštvo studija na ovu temu, čime se došlo do znatnog broja korisnih, iskoristivih informacija, ali obzirom na ogroman potencijal sigurno je da gljive imaju još mnogo toga za ponuditi kako medicini tako i drugim vrstama nauke.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

LITERATURA
  • Hawksworth, David L.; Lücking, Robert (2017). “Fungal Diversity Revisited: 2.2 to 3.8 Million Species”. The Fungal Kingdom. pp. 79–95.
  • Giant Fungus Discovered In China: https://www.asianscientist.com/2011/08/in-the-lab/giant-fungus-discovered-china/Giant fungus discovered in China 
  • Diksha Sharma et al; “A Review on Phytochemistry and Pharmacology of Medicinal as well as Poisonous Mushrooms”; Mini Rev Med Chem; 2018
  • Matthew W Johnson, Roland R Griffiths: “Potential Therapeutic Effects of Psilocybin”; Neurotherapeutics, 2017 Jul
  • Haden A, et al: “DARK Classics in Chemical Neuroscience: Psilocybin”; ACS Chem Neurosci, 2018 Oct
  • Bohn et al. 1995
  • Moradali et al. 2007
  • Lin Z, Sun L. “Antitumor Effect of Ganoderma (Lingzhi) Mediated by Immunological Mechanism and Its Clinical Application.”; Adv Exp Med Biol. 2019
  • Rubel R et al: “Immunomodulatory and Antitumoral Properties of Ganoderma lucidum and Agaricus brasiliensis (Agaricomycetes) Medicinal Mushrooms.” Int J Med Mushrooms. 2018
  • Jin X et al: “Ganoderma lucidum (Reishi mushroom) for cancer treatment.” Cochrane Database Syst Rev. 2016
  • Sissi W.-G. “Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects.” 2nd edition. A Medicinal Mushroom. Chapter 9: Ganoderma lucidum (Lingzhi or Reishi)
  • Sliva D.: “Ganoderma lucidum (Reishi) in cancer treatment.”; Integr Cancer Ther. 2003
  • Dalia A. et al: “Effects of beta-glucans on the immune system”; Medicina (Kaunas), 2007
  • Vaclav V. et al: “Beta Glucan: Supplement or Drug? From Laboratory to Clinical Trials”; Molecules 2019 Mar
  • Bożena M. et al: “Anti-inflammatory properties of edible mushrooms: A review”; Food Chem, 2018 Mar
  • Sissi Wachtel-Galor et al: “Ganoderma lucidum (Lingzhi or Reishi): A Medicinal Mushroom”; Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition. Boca Raton (FL): CRC Press/Taylor & Francis; 2011. Chapter 9.
  • Sandra L. D. H. et al: “Randomized Clinical Trial for the Evaluation of Immune Modulation by Yogurt Enriched with β-Glucans from Lingzhi or Reishi Medicinal Mushroom, Ganoderma lucidum (Agaricomycetes), in Children from Medellin, Colombia”; Int J Med Mushrooms 2018
  • Solomon P Wasser: “Medicinal mushroom science: Current perspectives, advances, evidences, and challenges”; Biomed J, Nov-Dec 2014
  • Dalia A. et al: “Effects of beta-glucans on the immune system”; Medicina (Kaunas) 2007
  • Geir H et al: “Antitumor, Anti-Inflammatory and Antiallergic Effects of Agaricus blazei Mushroom Extract and the Related Medicinal Basidiomycetes Mushrooms, Hericium erinaceus and Grifola frondosa: A Review of Preclinical and Clinical Studies”; Nutrients 2020 May
  • Muthukumaran J. et al: “A Critical Review on Health Promoting Benefits of Edible Mushrooms through Gut Microbiota”; Int J Mol Sci, 2017 Sep
  • Sonam T. et al: “Antiallergic Activity of the Wild Mushrooms of Nepal and the Pure Compound Hispidin”; J Med Food, 2019 Feb
  • Faiza M et al: “Agaricus blazei-Based Mushroom Extract Supplementation to Birch Allergic Blood Donors: A Randomized Clinical Trial”; Nutrients, 2019 Oct
  • Giuseppe V et al: “Medicinal Mushrooms: Bioactive Compounds, Use, and Clinical Trials”; Int J Mol Sci, 2021 Jan
  • Thi Minh Nguyet Nguyen et al: “Anti-allergic effect of inotodiol, a lanostane triterpenoid from Chaga mushroom, via selective inhibition of mast cell function”; Int Immunopharmacol, 2020 Apr
  • Yu-Chen Cheng et al: “Polyphenols and Oxidative Stress in Atherosclerosis-Related Ischemic Heart Disease and Stroke”; Oxid Med Cell Longev, 2017
  • Mohammad Azizur Rahman et al: “Interpretation of mushroom as a common therapeutic agent for Alzheimer’s disease and cardiovascular diseases”; Crit Rev Biotechnol, 2016 Dec
  • Xiang-Yu Cui et al: “Extract of Ganoderma lucidum prolongs sleep time in rats”; J Ethnopharmacol, 2012 Feb
  • Qing-Ping Chu et al: “Extract of Ganoderma lucidum potentiates pentobarbital-induced sleep via a GABAergic mechanism”; Pharmacol Biochem Behav, 2007 Apr
  • Jan Martel et al: “Anti-obesogenic and antidiabetic effects of plants and mushrooms”; Nat Rev Endocrinol, 2017 Mar
  • Long Pham Ngoc et al: “Effect-directed analysis and chemical identification of agonists of peroxisome proliferator-activated receptors in white button mushroom”; Food Funct, 2021 Jan
  • C-J Chang et al: “Antrodia cinnamomea reduces obesity and modulates the gut microbiota in high-fat diet-fed mice”; Int J Obes (Lond), 2018 Feb
  • Barbara Poniedziałek et al: “The Effect of Mushroom Extracts on Human Platelet and Blood Coagulation: In vitro Screening of Eight Edible Species”; Nutrients, 2019 Dec
  • Jan Martel et al: “Antiaging effects of bioactive molecules isolated from plants and fungi”; Medicinal Research Reviews,  January 2019