Naučna medicina

Kad bi depresija bila rak…

mm

Aktualizirano: 5. Februara 2020.

Piše: Dr. Dr. Med. Muris Čabaravdić

5 min

Vjerovatno ste u svom životu već doživjeli, ili u bližoj okolini primijetili da ljudi za nekoga kažu da je “pao u depresiju”, nakon što mu je neko bližnji preminuo, nakon što je po treći puta pao na ispitu za vozački, ili ga je žena ostavila? Ovaj članak nije o tome.

U navedenim slučajevima se radi o nekoj vrsti “reaktivne” depresije, koja nastaje kao reakcija na aktuelna životna iskušenja, na koja se čovjek ne uspije blagovremeno prilagoditi. Ova vrsta poremećaja obično s vremenom sama nestane, ali može preći i u “pravu” depresiju, o kojoj ovaj članak jeste. To je bolest koja je karakterizirana specifičnim simptomima kao što je ustajanje iz kreveta tek poslije podne, nemogućnost radovanja stvarima koje normalnim ljudima pričinjavaju zadovoljstvo itd.

Stigma depresije

Najveći problem depresije jeste da ona ustvari nije priznata u narodu kao bolest. Osim toga, to je nešto o čemu ne treba da se priča, kao što je svojevremeno bio slučaj i s malignim oboljenjima.
Ljudi koji boluju od nje će prije biti okarakterisani kao lijenčine nego što će se shvatiti da ti ljudi doživljavaju duboku duševnu bol, a nekima prijeti i smrt (kroz samoubistvo).

Ovdje ću napraviti samo jednu malu digresiju i spomenuti jedan slučaj samoubistva kao posljedice depresije, koji je, za razliku od brojnih samoubistava poznatih ličnosti iz područja show-businessa, skoro u potpunosti nepoznat. Radi se o čovjeku po imenu Ota Benga, Pigmeju iz Konga, koji je jednog dana 1903. godine, vraćajući se iz lova, zatekao svoje selo u potpunosti spaljeno, a njegove stanovnike pobijene od strane razbojnika Force Publique, koje je podržavala belgijska vlada. Benga je preživio ali je bio zarobljen i otpremljen z SAD, gdje je zatvoren i i New Yorku izložen u zoološkom vrtu kao neposredni naučni dokaz evolucije i “karika koja nedostaje” između majmuna i (bijelog) čovjeka. Nakon svoje “karijere” u zoološkom vrtu, ipak je bio oslobođen i posjećivao školu, ali nikada nije prestao da skuplja novac za povratak u Kongo. Nakon što je shvatio da toliko novca nikada neće moći skupiti, pao je u depresiju i 1916. godine počinio samoubistvo. William T. Hornaday, tako reči izumitelj zooloških vrtova (jer je u muzeju, kojeg je vodio, uveo zoološki dio), koji je Bengu “izložio”, je o njegovoj smrti napisao članak u Zoološkom Biltenu.(1⁠)

Sam nastanak depresije i patofiziološki mehanizmi koji se kriju iza nje su nepoznati za modernu nauku, a također i terapije koje se nude nemaju sasvim jasan mehanizam djelovanja. Velikim dijelom je za to zaslužan status bolesti koja, mada je po opsegu bolest koja uzrokuje najviše patnje među ljudima, dobija premalo pažnje u naučnim krugovima i premalo se investira u njeno istraživanje. Na svijetu od nje boluje 350 miliona ljudi i ona je največi uzročnik radne nesposobnosti, a dvije trećine svih ljudi koji počine samoubistvo su bolovali od depresije. Shodno tome, i naslov ovog članka, koji je posuđen od naučnog članka u naučnom časopisu Nature pokušava ukazati na to da bi veliki broj ljudi profitirao kada bi depresija bar približno toliko pažnje dobila koliko je dobija oboljenje raka.(2)⁠ Ipak, u posljednje vrijeme se čini da se ta pažnja ipak postepeno vraća.

Tipični profil osobe koja oboli od depresije jeste: neudata žena srednjih godina, niskih primanja i s porodičnom anamnezom depresije (neko u porodici je već bolovao ili boluje od depresije), kao i s fizičkom nesposobnosti i negativnim iskustvima iz djetinjstva.(3)⁠ Osim toga, mnoge naučne grupe su otkrile važne uzročno-posljedične povezanosti depresije s:

dijabetesom; osobe koje boluju od šećerne bolesti duplo češće oboljevaju od depresije u odnosu na opću populaciju. Depresiju često prati gojaznost, gojaznost vodi dijabetesu, a oboje zajedno opet pojačavaju depresiju i tako se zatvara začarani krug.(4)⁠
kardiovaskularnim oboljenjima (KVO); depresija je riziko-faktor za nastanak KVO, te za morbiditet i mortalitet nakon infarkta; ona smanjuje saradnju pacijenata pri liječenju ovih oboljenja. Smrtnost ovih pacijenata je 60-70% veća nego kod pacijenata bez depresije. 2008. godine je American Heart Association čak predložila screening na depresiju svih pacijenata s bolesti krvnih sudova srca.(5)⁠
boli; Bol i depresija su vrlo često istovremeno prisutne, ali prisustvo boli često vodi neprepoznavanju depresije i izostanku njenog liječenja, što vrlo lahko vodi i manjkavom liječenju boli, jer pacijentima s depresijom lijekovi protiv boli slabije pomažu.(6)

 

App protiv depresije

Osim standardne farmakoterapije, koja je već duže vrijeme udarila na svoje granice, u zadnje vrijeme se sve više otkrivaju značajni efekti psihoterapije (kognitivna terapija ponašanja),(7)⁠ sprječavanja nastanka depresije uzimanjem oralnih probiotika,(8)⁠ a u današnje vrijeme digitalnih tehnologija, mudri ljudi nisu propustili priliku da probaju da izvuku maksimalnu korist i iz korištenja čovjekovog petog ekstremiteta i šestog čula: smartphonea.

Tako su naučnici s Harvarda osmislili algoritam za smartphone-aplikaciju (ili popularni App), koja na osnovu registrovanja upotrebe smartphonea (korištenje emaila, poziva, surfanja, itd.), te podataka s fitnes-ručnog sata, navodno može dan prije da predvidi osjećaj sreće, smirenosti i zdravlje. U eksperimentu koji su proveli sa studentima, bilo je potrebno da studenti sa sobom nose fitnes-sat i smartphone s appom najmanje 7 dana, da bi app bio u stanju da radi predviđanja s 80-postotnom sigurnošću. I komercijalna proizvodnja bi trebala uskoro da počne.(9)⁠ Kada bi zaista ova tehnologija bila u stanju da uradi ono što tvrdi, to bi bio izuzetno velik korak naprijed za oboljele, a posebno one koji su ugroženi mogućim pokušajem samoubistva. Naravno, kao i kod svih sličnih projekata, na kraju se opet postavi uvijek aktuelno pitanje zaštite privatnosti i ličnih podataka na osnovu kojih app proračunava prognozu.
U odnosu na gubitak života samoubistvom je to još uvijek vrlo mala cijena.

Pisao: Dr. Dr. med. Muris Čabaravdić

Sve članke vezane za temu “depresija” pronađite OVDJE

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

    LITERATURA
    1. Washington, H. A. Medical Apartheid: The Dark History of Medical Experimentation on Black Americans from Colonial Times to the Present. (Doubleday, 2007).
    2. Ledford, H. Medical research: If depression were cancer. Nature (2014). doi:10.1038/515182a
    3. American Psychiatric, A. et al. Diagnostic and statistical manual of mental disorders : DSM-IV-TR. Int. J. Eat. Disord. (2013). doi:10.1176/appi.books.9780890423349
    4. Semenkovich, K., Brown, M. E., Svrakic, D. M. & Lustman, P. J. Depression in type 2 diabetes mellitus: Prevalence, impact, and treatment. Drugs (2015). doi:10.1007/s40265-015-0347-4
    5. Seligman, F. & Nemeroff, C. B. The interface of depression and cardiovascular disease: Therapeutic implications. Ann. N. Y. Acad. Sci. (2015). doi:10.1111/nyas.12738
    6. Bair, M. J., Robinson, R. L., Katon, W. & Kroenke, K. Depression and Pain Comorbidity: A Literature Review. Archives of Internal Medicine (2003). doi:10.1001/archinte.163.20.2433
    7. Anthes, E. Depression: a change of mind. Nature (London) (2014). doi:10.1038/515185a
    8. Randomized, M. Effect of Probiotics on Depression : A Systematic. Nutrients (2016). doi:10.3390/nu8080483
    9. Kaplan, M. Happy with a 20% chance of sadness. Nature 563, 20–22 (2018).