Naučna medicina

Navike koje utiču na naše gene

4 min

Od prvih koraka ljudi imaju potrebu da otkrivaju nove stvari, postavljaju pitanja i tragaju za njihovim odgovorima. Na tom putu kao glavni alat im služi nauka. Širenjem nauke i tehnologije javljaju se nove naučne discipline koje otkrivaju potpuno drugačije poglede na svijet. Epigenetika je jedna od tih naučnih disciplina koja nam je pomoću svojih dostignuća otvorila prozor u začuđujući svijet gena iz jedne sasvim nove perspektive. Zahvaljujući Epigenetici smo saznali da geni prenose kako informacije stečene pri začeću novog organizma tako i one stečene u toku života, nastale uticajem raznoraznih faktora iz okoline.

Šta je epigenetika?

Epigenetika (gr. epi = preko, iznad, izvan) izučava uticaj okoline na aktivnost gena. Taj uticaj može imati korisne ili štetne posljedice na zdravlje ćelije, ovisno o vrsti podražaja iz okoline. Mnogi faktori te vrste, kao što su stres, loša ishrana, pušenje, alkoholizam, pretjerano konzumiranje lijekova, mogu imati negativan uticaj na epigenetiku ćelija. Problem je što se priča ne završava na onome koji je direktno izložen uticaju štetnih faktora nego se takve promjene genetskim putem mogu prenositi sa generacije na generaciju u procesu znanom kao transgeneracijsko naslijeđe.

Mehanizam prenošenja genetskih informacija

Glavni nosač genetskog materijala dezoksiribonukleinska kiselina (skraćeno DNK ili DNA) se nalazi u ćelijskom jezgru.
Genetske informacije sadržane u DNA zahtijevaju neki signal koji im govori koje gene treba „prepisati”, a koje „ne“. Taj dodatak je metilna grupa. Ona funkcioniše kao označivač ćelija, te se pripaja na DNA svake ćelije i određuje gene koje je neophodno staviti u određenu vrstu funkcije.
Ispočetka se vjerovalo da se epigenetske promjene odvijaju jedino u embrionalnom dobu tokom razvoja fetusa. Ali, nova istraživanja su pokazala da ti molekularni djelići (metilne grupe) mogu biti dodani DNA naknadno, u odrasloj dobi, pokrećući niz ćelijskih promjena.

Uticaj ishrane i načina života na epigenetičke promjene

Veoma mnogo je dokaza koji pokazuju kako promijenjena ishrana jedne osobe može biti faktor rizika za razvoj pretilosti i dijabetesa u odrasloj dobi njenih potomaka.

Uticaj ishrane u ranom dobu majčinstva

Za vrijeme Drugog Svjetskog rata, u Holandiji je vladala velika glad zbog njemačke okupacije. Ljudi su bili pothranjeni. Djeca koja su se rađala u ovakvim uslovima danas su odrasli ljudi, ali posjeduju jednu specifičnost. Naime, osobe koje su bile izložene kalorijskom deficitu u tijelu majke danas imaju višu stopu hroničnoh oboljenja kao što su dijabetes, bolesti vaskularnog sistema, i pretilosti, u poređenju sa njihovom braćom koja nisu bili pod uticajem pothranjenosti njihovih majki.

U novijim istraživanjima, došlo se do otkrića da nedovoljan unos folne kiseline utiče na razvoj čovjeka i može dovesti do stanja kao što su spina bifida (deformacija kičmenog stuba) i drugih poremećaja neuralne cijevi. Da bi se izbjegli ovakvi poremećaji, folna kiselina se posebno preporučuje trudnicama i ženama koje žele zatrudnjeti.

Veoma dobro je poznat i uticaj ishrane majke na nastanak astme i alergijskih bolesti. Dokazano je da su trudnice koje su unosile folnu kiselinu u toku posljednjeg trimestra trudnoće, imale djecu koja bi oboljela od alergijeske astme i drugih alergijskih reakcija. S druge strane, kod djece čije su majke unosile folnu kiselinu u toku prvog trimestra trudnoće nije bilo alergijskih poremećaja.

Uticaj pušenja na gene

Brojne studije pokazuju da pušenje ostavlja dugotrajne i vidljive posljedice na ljudski genom. Konzorcijum Cohorts for Heart and Aging Research in Genetic Epidemiology je proveo jedno istraživanje na uzorcima krvi 16000 ispitanika, koji su bili aktivni pušači, ljudi koji su prestali pušiti i ljudi koji nikada nisu pušili. Rezultati istraživanja su pokazali da je oko 7000 gena kod pušača bilo obilježeno jasnim oznakama DNA metilacije. Kod osoba koje su prestale pušiti, većina tih promjena vratile su se na nivoe koji su bili prisutni kod osoba koje nikada nisu pušile, međutim, taj povratak je u pojedinim slučajevima dugotrajan.

Primjer iz svijeta pčela

U svijetu pčela nailazimo na još jedan primjer kako ishrana mijenja genom organizma i prilagođava ga toj situaciji. Pčele radilice i matice se genetički ne razlikuju, već se razlikuju po načinu ishrane u stadiju larve. Pčele koje će jednog dana postati plodne matice se hrane isključivo matičnom mliječju, dok pčele radilice ne, i iz tog razloga one ostaju neplodne.

Mnogo puta smo čuli izreku da smo ono što jedemo. U slučaju epigenetike, možemo dodati i da smo ono što radimo. Iz ovih primjera uočavamo važnost zdravog i uravnoteženog života, ne samo za nas, nego i za naše potomke. NAROČITO BUDUĆI RODITELJI trebaju biti svjesni ove činjenice i preuzeti odgovornost za svoje i zdravlje narednih generacija.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO