Stevija (lat. Stevia rebaudiana) je nenutritivni zaslađivač, oko 200 puta slađi od kuhinjskog šećera. Upravo zbog činjenice da ne utiče na povećanje tjelesne mase i da se “bez krivice” može koristiti za zaslađivanje namirnica, privlači toliku pažnju potrošača. Šta je od toga zapravo istina?
O steviji
Stevija, ili “list slatkog meda”, kako je još neki južnoamerički narodi nazivaju, je grmolika, zeljasta biljka iz porodice glavočika (lat. Asteraceae). U ovom podneblju koristi se više od 1500 godina, kao prirodan i zdrav zaslađivač.
Glikemijski indeks stevije je 0, što znači da je potpuno sigurna za dijabetičare, ali i za osobe koje vode računa o kontroli tjelesne mase, i iz bilo kog razloga izbjegavaju upotrebu kuhinjskog šećera.
Stevija kao zamjena za kuhinjski šećer
Jedna kašika kuhinjskog šećera sadrži oko 16 kalorija (kcal), a činjenica je da tokom dana unesemo i mnogo veću količinu od ove. Svakodnevna konzumacija šećera se povezuje sa rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, pretilosti, bolesti srca, bolesti jetre, te nekih vrsta karcinoma. Stevija može da se koristi kao zamjena za kuhinjski šećer u različitim vrstama hrane i pića: kafi, čaju, limunadi, smutijima i žitnim pahuljicama.
Hemijski sastav stevije
Komponete odgovorne za slatkoću pripadaju grupi jedinjenja koja nazivamo glikozidi. Najznačajniji među njima su: steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid. Rebaudiozid A i steviozid su otporni na visoke temperature (iznad 200°C), što pogoduje korištenju stevije kao zaslađivača u namirnicama koje se obrađuju na visokim temperaturama, poput biskvita i kolača. Rebaudiozid A i steviozid se zbog visoke slatkoće obično koriste u mješavini sa drugim tvarima, među kojima su najčešći šećerni alkohol eritritol i prebiotik inulin.
ADI (acceptable daily intake)- prihvatljivi dnevni unos prečišćenog ekstrakta stevije je oko 4 mg/kg tjelesne mase.
Najzastupljeniji minerali i vitamini
Stevija je bogat izvor proteina, vlakana te minerala poput kalija, natrija, kalcija, magnezija, željeza, cinka, bakra i drugih. Isto tako, bogata je i esencijalnim aminokiselinama, lipidima, ugljikohidratima, vitaminima i to posebno vitaminom C .
Listovi stevije imaju visoki sadržaj folne kiseline, flavonoida i vitamina C te mogu biti korisni i kao prirodni izvori antioksidanasa. Važno je istaknuti da sadrži i tvari koje mogu biti štetne, a to su oksalna kiselina i tanini.
Ljekovita svojstva stevije
Stevija pomaže u kontroli tjelesne težine (smanjenjem broja unešenih kalorija), kod površinskog oštećenja kože i bržeg zarastanja rana, kod upale desni, te pozitivno djeluje na regulaciju probave i funkciju bubrega. Djelotvorno djeluje kod anemije, hipertenzije i hiperglikemije, sprječava rast Candide, te ima i antikancerogeno i antivirusno djelovanje. Takođe ima povoljan uticaj na metabolizam i imunološki sistem.
Negativni učinci stevije
Stevija kod nekih ljudi može da ostavi slab metalni ukus u ustima. Kada je riječ o neželjenim efektima, javljaju se kod malog broja ljudi, i mogu se manifestovati kao nadimanje, mučnina, ošamućenost, utrnulost i bol u mišićima.
Toksikološka ispitivanja su pokazala da stevija ne pokazuje genotoksično niti kancerogeno djelovanje, niti bilo kakve štetne efekte na reproduktivni ljudski sistem ili na dijete u razvoju. Panel EFSA (Evropska uprava za sigurnost hrane) je odredio prihvatljiv dnevni unos od 4 mg po kg tjelesne težine dnevno za steviol glikozide, nivo koji je u skladu s onim koji je već utvrdio Zajednički stručni odbor FAO / WHO za aditive za hranu (JECFA).
Zaključak
Naš organizam je izložen mnogim nevidljivim opasnostima, koje nam kroz dugogodišnju konzumaciju mogu ozbiljno narušiti zdravlje. Jedna od prijetnji jeste i šećer koji svakodnevno unosimo putem različitih namirnica i time povećavamo mogućnost razvoja oboljenja kao što su: pretilost, dijabetes i druge ozbiljne bolesti.
Stevija je sigurna sa svih aspekata, pa tako i sama preporučena dnevna količina ne utiče negativno niti na jednu starosnu dob, jer je kao takva utvrđena ne samo od EFSE, već i od Organizacije za prehranu i poljoprivredu, kao i od Svjetske zdravstvene organizacije. (FAO, WHO)
Literatura
https://www.ekoetna.com/stevija/ , pristupljeno 13.03.2021
https://previaplus.rs/prednosti-stevije-i-kako-koristiti-razlicite-vrste/ , pristupljeno 13.03.2021
L.B.Zaidan, P.Dietrich, G.M.Felippe, (1980): Effect of photoperiod on flowering and stevioside content in plants of Stevia rebaudiana Bertoni. Jap. J. Crop Sci. 49: 569-574
I.Vinković, D.Lerotić , (2010): Aditivi u hrani, 978-953-0-61921-0, Zagreb
https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2020.6106 , pristupljeno 13.03.2021
https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/ljekovita-svojstva-stevije/ , pristupljeno 13.03.2021
