Od prehrane očekujemo previše. Držimo hranu lijekom te se razočaravamo kad nam ne uspije riješiti sve naše probleme. Hrana jest najbolja poznata prevencija, no nije lijek. Fokus pogrešno usmjeravamo na prehrambene prakse sumnjive opravdanosti, koje u najboljem slučaju neće imati značajnijeg utjecaja na zdravlje, a ponekad se na isto odražavaju i negativno. Pritom zanemarujemo širi kontekst ukupne kvalitete prehrane, koja će doista utjecati na vaše zdravlje.
Prehrambene greške bih podijelio u dvije kategorije:
- kognitivne i
- sadržajne.
1. Kognitivne greške
Budući da je razvoj zdravog odnosa prema hrani preduvjet za postizanje zdrave prehrane, započet ću s pogreškama u razmišljanju o hrani i prehrani.
Prije svega, vjerujem da od prehrane očekujemo previše. Držimo hranu lijekom te se razočaravamo kad nam ne uspije riješiti sve naše probleme. Hrana jest najbolja poznata prevencija, no nije lijek.
Pritom zanemarujemo psihosocijalnu komponentu prehrane. Hrana nisu samo nutrijenti i alat za prevenciju bolesti, već i izvor užitka te prilika za druženje.
Lajemo na pogrešno stablo. Fokus pogrešno usmjeravamo na prehrambene prakse sumnjive opravdanosti, koje u najboljem slučaju neće imati značajnijeg utjecaja na zdravlje, a ponekad se na isto odražavaju i negativno. Pritom zanemarujemo širi kontekst ukupne kvalitete prehrane, koja će doista utjecati na vaše zdravlje. Ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana.
Briga o prehrani može biti i pretjerana. Mnogima prehrambeni izbori predstavljaju značajni stres i/ili im ne dozvoljavaju normalni društveni život. U takvim slučajevima govorimo o ortoreksiji, odnosno opsesiji zdravom prehranom. Umjesto da unaprijedi zdravlje, pretjerana briga na njega se odražava negativno. Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živjeli.
Mi ljudi imamo tendenciju prema isključivom, odnosno „sve ili ništa“ razmišljanju o hrani. I najmanji odmak od plana razlog je odustajanja, a ponekad čak i svojevrsnog samokažnjavanja. Ili se u potpunosti pridržavamo zadanog programa, ili ga se uopće ne pridržavamo. Ili ne jedemo čokoladu, ili odjednom pojedemo cijelu. Prehrana nije crna ili bijela. Korak unatrag, ako ste prije napravili dva unaprijed, još uvijek je jedan korak unaprijed.
Strpljivo mijenjajte navike
Žurimo. Prehrambene navike ne stvaraju se preko noći, kako kvalitetne, tako i one nepoželjne. Kilogrami se također ne nakupljaju preko noći. Svaka prehrambena promjena jest proces u kojemu treba ustrajati. Kratkoročni rezultati nemaju smisla; dugoročne navike će utjecati na zdravlje. Ne treba očekivati senzacionalne promjene, već strpljivo mijenjati navike.
Savjete tražimo na krivom mjestu. Internet je blagoslov i prokletstvo u istome. Daje nam trenutni pristup svom ljudskom znanju, no na njemu nema kontrole kvalitete sadržaja. Bez kvalitetne podloge iz biologije, biokemije, fiziologije i psihologije, nije se teško izgubiti u njegovim bespućima i krenuti alternativnim prehrambenim putevima. S obzirom na to da svi jedemo po nekoliko puta dnevno, mnogi se osjećaju kvalificiranim stručnjacima pozvanima o prehrani dijeliti savjete. A internet je savršen medij za isto.
Kao što pravni savjet tražite od odvjetnika, prehrambeni savjet potražite kod osobe školovane za dijeljenje istoga, kod nutricionista.
Moderno je od svega, uključujući i od prehrane, stvarati ideologiju. Pojedinci koji na taj način razmišljaju, odabiru određeni prehrambeni pristup, uglavnom alternativni, pridaju mu čarobna svojstva i brane ga pod svaku cijenu kao jedini ispravni, a priori odbacujući i gorljivo kritizirajući svaki drugi, nerijetko na neopravdanim moralnim osnovama. U prehrani nema mjesta moraliziranju. Postoji mnogo načina za postizanje zdrave prehrane. Jedna, jedinstvena, savršena, optimalna prehrana ne postoji.
2. Sadržajne greške
Suprotno uvriježenom mišljenju, glavni prehrambeni problem u sadržajnom smislu nije suvišan unos pojedine namirnice ili nutrijenta, već nedovoljan unos svih onih koje naše tijelo treba. Umjesto na uključivanje što većeg broja namirnica u prehranu, prvenstveno se fokusiramo na njihovo isključivanje, vjerujući da su pojedine namirnice ili njihove grupe odgovorne za njihove zdravstvene probleme. Nijedna hrana nije otrov; doza čini otrov. Isključivim pristupom prehrani smanjuje se raznolikost, temelj njene kvalitete i vašeg zdravlja.
Jednoličnost prehrane, odnosno izostanak raznolikosti najčešće je posljedica navike, bezidejnosti te straha od novoga. Svoju prehranu temeljimo na vrlo malom broju namirnica, što osim što joj oduzima zanimljivost, može uzrokovati i nutritivne deficite.
Jedemo previše. Ne debljamo se od zraka. Ne debljamo se ni od kruha, banana ili maslaca. Višak kilograma posljedica je energetske neravnoteže, odnosno energetskog unosa većeg od potrošnje.
Jednako tako, nećemo smršaviti bez energetskog deficita. Ne postoje namirnice koje tope kilograme. Niti će niskougljikohidratna (LCHF) ili niskomasna prehrana bez energetskog deficita dati rezultata. Kilograme tope kvalitetna prehrana koja omogućava prihvatljivu sitost tijekom „dijete“ i snažna volja za borbu s tijelom koje pod svaku cijenu želi zadržati višak kilograma, za crne dane.
Savjet koji gotovo univerzalno nalazim od pomoći jest standardizirati dnevni broj i okvirni sadržaj obroka. To znači da znamo koliko ćemo puta u danu jesti, da izbjegavamo nepotrebno grickanje, te da okvirno znamo što se treba nalaziti na tanjuru. U doba svedostupnosti hrane programirane za stimulaciju okusnih pupoljaka, rijetko se tko može osloniti na tjelesne signale potrebe za hranom.
Mi nutricionisti smo već dosadni s ovim savjetom, ali doista je jedan koji vrijedi gotovo za svakoga: Stavite veći naglasak na biljnu hranu u prehrani. To uključuje povrće, voće, žitarice od cjelovitog zrna i orašaste plodove. Što raznolikije, što šarenije, to bolje. Istraživanja nedvojbeno pokazuju da je veća konzumacija biljne hrane povezana s nižim rizikom od kroničnih oboljenja. No ne trčite pred rudo. Za postizanje zdrave prehrane nije potrebno postati vegetarijancem ili veganom.
Previše neprovjerenih informacija
Sa svih strana smo zatrpani neprovjerenim informacijama o prehrani. To je i jedan od razloga zašto sam pokrenuo stranicu nutricionizam.hr – kako bih ponudio znanstveno utemeljen, racionalan i praktičan prehrambeni savjet.
Trendovi su po definiciji tu da nestanu, stoga toplo savjetujem ne gubiti vrijeme, energiju i zdravlje na praćenje istih. Zdrava prehrana može doći u mnogo oblika, no raznolikost (neisključivost) te umjerenost temelj su svakoga.
Da bi postigli zdravu prehranu, ne treba do besvijesti kopati po internetu u potrazi za trikom koji će nas učiniti zdravima. Prehrana može biti jednostavna, ako se vodite stručnim savjetom. Nutricionizam jest kompleksan, no prehrana ne treba biti.
Piše: Mag. Nutr. Bojan Stojnić
Izvor: www.nutricionizam.hr
