Psihologija

Depresija, bolest modernog vremena

mm

Aktualizirano: 5. Marta 2019.

Piše: Mr. psihologije i viši asistent Sedin Habibović

5 min

Riječ depresija je neizostavni dio svakodnevnog govora. Svi je koriste. Nerijetko ćemo od poznanika čuti rečenicu tipa „baš sam depresivan danas“ ili „osjećam se depresivno“. Čak je i vremenska prognoza uključila riječ depresiju u svoj opis reakcija na vremenske prilike, koju meteropate, bar prema meteorolozima, imaju počesto. Depresija je dio života modernog čovjeka, te zato i čujemo tako često tu riječ. U ovom tekstu ćemo pojasniti osnovne karakteristike depresije kako bismo je znali prepoznati ili, bar, ne koristiti riječ depresija za svako naše sjetno raspoloženje, jer u psihologiji je poznato kako i izbor riječi kojima se opisujemo utječe na nas.

Kako prepoznati depresiju? –  simptomi depresije

Osnovne karakteristike depresije su da intenzivni simptomi traju najmanje dvije sedmice. Većina depresivnih poremećaja traje zapravo duže. Glavno obilježje depresije jeste sniženo osnovno raspoloženje. Takva osoba je niske životne energije, negativnog raspoloženja, teško ju je pokrenuti da bilo šta uradi. Zanimanje za svakodnevne stvari je umanjeno ili je potpuno nestalo. Kada i nešto napravi nema osjećaja zadovoljstva, nema osjećaja sreće ili ponosa zbog učinjenog. Depresivna osoba svijet vidi negativno. Ravnodušna je prema svojoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kada pogleda u svoj život sjeća se samo negativnih stvari i neuspjeha. Ako joj kažemo da u budućnosti ima dobrih stvari i prema tome će biti ravnodušna ili će i u budućnosti pronaći negativne ishode. Dakle, pesimizam je itekako prisutan.

Mnoge osobe pokušavaju nagovarati depresivnu osobu da ustane iz kreveta, da se pokrene i da ode van kuće spominjući joj uspjehe iz prošlosti, današnje mogućnosti ili planirajući budućnost. Međutim brzo se umore, jer na svaki prijedlog dolazi pesimističan odgovor depresivne osobe. Zbog toga je potrebno uvijek pripremiti užu porodicu na ono što ih čeka dok depresivna epizoda traje. Često je prisutan i poremećaj apetita, bilo da se apetit izgubi ili u nekim slučajevima pojača pa osoba stalno jede. Češći je, svakako, gubitak apetita. Depresivne osobe nemaju energije da ustanu i da obavljaju najosnovnije zadatke. Može se pojaviti i gubitak sna, snovi sa košmarima ali i pretjerano spavanje. Pažnja osobe je često jako niska pa im je teško uraditi i jednostavne zadatke. Pažnja može lutati sa jedne teme na drugu. Sve to zajedno postepeno vodi ka smanjenju samopoštovanja i samopouzdanja. Sebe više ne vide u pozitivnom svjetlu a sumnja da mogu obavljati svoje zadatke je sve veća i veća. Može se i kriviti i za najmanje moguće pogreške koje je bilo kada uradila.

Valja reći i da od depresije češće oboljevaju žene. Prema izvještaju WHO iz 2017.godine (Svjetska zdravstvena organizacija), a za 2015.godinu, ukupno u svijetu je 4,4% osoba oboljelih od depresije. Kod žena je taj procenat 5,1% u odnosu na muške 3,6%. U brojevima to je oko 322 miliona ljudi koji žive sa depresijom.

Kako pomoći depresivnoj osobi?

Pojava depresije kod člana obitelji zahtjeva promjene u organizaciji života, pa depresija ima i socijalnu dimenziju. Za obaveze koje je ranije radila depresivna osoba potrebno je naći zamjenu. Kada je depresija težeg tipa mogu se pojaviti i sucidalne misli. Zato je važno ogranizovati kontinuiranu brigu o depresivnoj osobi sa što više elemenata zaštite i ljudske pažnje. Pomoć depresivnoj osobi se organizuje kroz pomoć i edukaciju užoj porodici ili drugim osobama koje će o njoj voditi brigu (da im se objasni šta je depresija, šta mogu očekivati od depresivne osobe, koliko može trajati, itd.), te kroz pomoć samoj depresivnoj osobi. Kako depresija nije bezazlena prvo što treba napraviti je da se kroz razgovor ohrabri i dogovori posjeta ljekaru. Prva linija pomoći je obezbjeđenje adekvatne medikamentne terapije koja reguliše prisustvo hormona raspoloženja u mozgu. Odsustvom tih hormona ili smanjenom efikasnošću istih nemoguće je da osoba doživi sreću. Ponekad medikamentima treba vremena da postignu svoj zadatak pa je potrebno pronaći strpljenje u sebi (posebno je to važno za pomagače). Nakon što se pojave prvi efekti medikamenta potrebno je uključiti i psihoterapiju kroz koju će osoba otkriti razloge ulaska u depresivnu epizodu i osnažiti se da spriječi nove depresivne epizode. Kod tretmana depresije kombinacija medikamenata i psihoterapije je pokazala najbolje učinke.

Možemo li spriječiti depresiju?

Ukoliko depresija nije biološke prirode moguće je osnažiti se kako bismo smanjili rizik od nastanka iste. Ako uočimo da nam se depresivne epizode javljaju u određenim vremenskim intervalima (npr. kada nastupi jesen, ili svake godine tokom jula mjeseca, i sl.) onda možemo sa psihoterapeutom istražiti kako i zašto nastupa i onda prevenirati novu epizodu. Ako se depresija javlja u određenim intervalima i otkrijemo da je povezana sa gubitkom nečega (npr. drage osobe) onda će terapeut usmjeriti pažnju da završi tugovanje. Ako je u pitanju trauma (koja se mogla desiti jako davno) istu je potrebno ponovo procesuirati. Može biti riječ i o sezonskoj depresiji (povezana je sa vremenom). Kroz razne seminare možemo raditi na promjeni naših uvjerenja (npr. uvjerenje da smo slabi možemo mijenati u uvjerenje da smo jaki i da možemo da se nosimo sa svim problemima). Sve to, zapravo, zahtjeva promjenu u odnosu ka sebi, promjenu iz pasivnijeg u aktivni način života te davanju dozvola sebi da je u redu da vodimo računa o našim potrebama. Pomaže rekreacija, izlasci u prirodu, tjelovježbe, duhovne aktivnosti, druženje sa pozitivnim osobama kao i druge dobre aktivnosti. Jačanjem psiholoških mehanizama i mijenjanjem okoline možemo dosta učiniti na smanjenju rizika nastanka depresije.

Pisao: Sedin Habibović – Mr. psiholoških nauka, psihoterapeut, voditelj Majndfulnesa i viši asistent na Filozofskom fakultetu u Zenici

Sve članke vezane za temu “depresija” pronađite OVDJE

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO