Psihologija

Šta je stres i šta ga uzrokuje?

mm

Aktualizirano: 5. Marta 2019.

Piše: Mr. psihologije i viši asistent Sedin Habibović

4 min

Riječ stres je već odavno postala sastavni dio našeg rječnika. Vjerovatno smo i sami više puta izgovorili nešto poput: ovo je stresno ili ovih dana život mi je prepun stresa. Asocijacija na riječ stres upućuje nas da unutar nas samih imamo neku neprijatnu reakciju, kao i da u okolini postoji jedan ili više poticaja koji u nama izazivaju negativna osjećanja. Za stres se općenito vežu negativna osjećanja. Čak i loša misao može izazvati stres.

Objasniti stres u nekoliko rečenica nije lagan posao. Valja imata na umu da je stres prisutan u svim porama ljudskog bitisanja. Prisutan je u vlastitom domu, na poslu, autobuskoj stanici, kafiću itd. Stoga ćemo zajedno proći temu stresa kroz nekoliko objava sa ciljem da objasnimo šta stres jeste, kako djeluje te kako ga smanjiti.

Stres sa istorijske tačke

Sa istorijske tačke kada govorimo o stresu nužno je spomeuti dva autora: dr. Hans Selye i dr. Richard Lazarus. Dr Selye je tokom 50-tih godina prvi popularizirao pojam stresa i već tada je, davno prije nastanka psihoneuroimunologije, bio svjestan da bi stres mogao ugroziti imunitet. Takve posljedice stresa potvrđene su u više naučnih istraživanja. Dr Lazarus je imao snažnu ulogu u razjašnjenju subjektivnog doživljaja stresa. Otkrio je da stres nastupa tek onda kada osoba procjeni da je odnos između nje i okoline postao štetan ili da premašuje njene sposobnosti odbrane. To znači da jedan događaj može jednoj osobi biti jako uznemiravajući, dok drugoj osobi neće predstavljati takvu opasnost. Za prvu osobu možemo reći da su joj unutarnji kapaciteti za borbu sa stresom nedovoljni, dok je kod druge osobe unutrašnji pribor za borbu sa stresom adekvatan.

Dakle, šta je to stres?

Stresom označavamo niz reakcija organizma na neki unutrašnji pritisak ili vanjski događaj. Uzročnici takve reakcije se nazivaju stresorima. Stresori mogu biti raznovrsni, a djelimo ih na vanjske i unutrašnje. Kod osoba koje se nalaze u stanju tjeskobe i napetosti već pojačan broj otkucaja srca može biti stresor. Čak i loša misao može izazvati stres. Neki od vanjskih stresora su: gužva u saobračaju, radovi na cesti, ponovno izbacivanje dima iz fabričkih dimnjaka, agresivan ili egoističan šef, blagajnica koja opet nema vratiti kusur, itd. Poznato? Vidimo da bismo stresore mogli nabrajati do sutra jer smo njima okruženi. Kod većeg broja osoba postoji namjera da se izbjegnu stresori vjerujući da će na taj način izbjeći i stres. Međutim stresore ne možemo izbjeći, oni su svakodnevni i sveprisutni. U objašnjenju načina suočavanja sa stresom važna je činjenica da način na koji se odnosimo prema stresu određuje i našu reakciju. Isto tako način doživaljaja stresora određuje i veličinu stresa. Ako je nečiji odnos ka životu takav da teži sigurnosti a radi na berzi, ili u trgovini onda je sigurno da će biti skoro svakodevno pod stresom. Jer u takvim zanimanjima nema sigurnosti, situacija se nekada mjenja veoma brzo. Ako osoba želi uzbudljiv život a radi na monotonim poslovima, onda će biti stalno pod stresom. Ako mislimo da naše djete mora samo voditi računa o domaćoj zadaći onda nas stres vreba, jer ćemo se brzo uvjeriti da djete više voli igru od domaće zadaće.

Dakle, naš odnos prema životu općenito je bitan u razumjevanju stresa. Promjenom naših viđenja ili doživljaja života možemo napraviti snažan iskorak u pozitivnijem suočavanju sa stresom. No da bismo to postigli prvi korak je postizanje svjesnosti o prisustvu stresora i svjesnosti o našoj reakciji, stresu. To je veliki korak, ali ga je moguće dostići. Ako naprimjer postanemo svjesni da imamo uvjerenje kako je život besmislen ili da mislimo za sebe kako smo bespomoćni, onda smo napravili značajan iskorak. Ili ako shvatimo da sebi postavljamo previsoke ciljeve, također smo na dobrom tragu. Nekada postanemo svjesni da je previše kompleksno shvatiti zašto previše radimo. To je isto napredak, jer ćemo se onda odlučiti za savjet stručnjaka. Nakon postizanja svjesnosti u mogućnosti smo napraviti plan slijedećih koraka: razvoja nedostajućih vještina, promjena uvjerenja, učenje relaksacije, vježbanje disanja, povećanje tjelesnih aktivnosti, izgradnja socijalne mreže, itd.

U narednoj objavi ćemo opisati šta je to svjesnost i kako može djelovati na smanjenje stresa.

Pisao: mr.sc. Sedin Habibović, dipl.psiholog, Evropski akreditovani EMDR praktičar, Voditelj Majndfulnesa, Terapeut Sistemskih konstelacija te viši asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO