Kurkuma je začin koji je, kao i mnogi drugi, već odavno prešao granice upotrebe u kuhinji. Već hiljadama godina se koristi u Ayurvedi i tradicionalnoj kineskoj medicini. U novije vrijeme je objavljeno i mnoštvo modernih naučnih studija koje potvrđuju ono što je u narodu već dugo vremena bilo poznato u pogledu njenih blagotvornih zdravstvenih dejstava. Zasigurno s razlogom, kurkumu zbog njenog širokog spektra primjene mnogi nazivaju “žutim zlatom”.
Kurkuma (lat. Curcuma longa), poznata i pod imenom indijski šafran, je začin porijeklom iz Indije i jugoistčne Azije. Za optimalan rast joj je potrebna temperatura između 20 i 30 stepeni celzijusa tokom cijele godine, kao i dovoljno vode i vlage. Dio biljke koji se upotrebljava je korijen. U trgovinama se može naći svježa ili kao prašak, a u apotekama ili kućama zdrave hrane kao prašak sa koncentriranim kurkuminom ili kao ulje kurkume.
Kurkuma sadrži niz vitamina i minerala. Odličan je izvor mangana, željeza, kalija, vitamina B6, te blagotvornih eteričnih ulja. Najpoznatija je po svojoj aktivnoj supstanci, prirodnom polifenolu, kurkuminu. Kurkumin je odgovoran za zlatno-žutu boju ovog začina. Mnogobrojne naučne studije i tradicionalni izvori ukazuju na potencijal primjene kurkume u zdravstvene svrhe.
Kurkumin se također koristi kao prirodno bojilo za tekstil i prehrambene proizvode. Bez brige kada na pakovanju vidite broj E100, radi se o kurkuminu.
Medicinski potencijal kurkume
Većina konvencionalnih lijekova je nastala proučavanjem ljekovitih svojstava biljki i/ili njihove tradicionalne upotrebe. Od 877 ljekovitih supstanci (small-molecule drugs) proizvedenih u periodu između 1981. i 2002. godine oko 60% njih vuče porijeklo iz biljnih izvora (više o biljnoj medicini ovdje).
Obim naučnih publikacija u vezi sa kurkumom, naročito njenim glavnim sastojkom kurkuminom, je već toliko narastao da ga je postalo veoma teško sagledati. Samo u zadnjih 10 godina je objavljeno više od 10.000 studija u kojima se direktno ili indirektno spominje kurkumin.
S druge strane je i spektar potencijalnih i dokazanih blagotvornih dejstava kurkume veoma širok. Zato će u ovom članku biti riječi samo o nekim studijama, najpoznatijim osobinama kurkumina i njegovim najinteresantnijim blagotvornim dejstvima.
NAPOMENA: Naučne studije daju ukaze za potencijal medicinske upotrebe određenih supstanci, ali to ni u kom slučaju ne znači da se ove studije mogu uzeti zdravo za gotovo i “1 kroz 1” koristiti u praksi. Mnoge naučne studije su urađene na životinjama ili ćelijskim kulturama tako da ne pružaju dovoljno dokaza za djelovanje na ljudima. U studijama korištene suspstance mogu biti oficijelno priznate kao lijek tek nakon uspješno sprovedenih kliničkih studija.
Međutim kada se saznanja i iskustva, poznata već stotinama ili hiljadama godina u tradicionalnoj medicini, potkrijepe naučnim studijama, korištenje prirodnih preparata dobija jednu novu, pouzdaniju dimenziju. Upravo zahvaljujući kombinaciji rezultata naučnih studija i saznanja iz tzv. tradicionalne medicine, mnogi prirodni preparati i suplementi su našli svoje mjesto na policama apoteka.
Pod uticajem mora informacija, dostupnih na internetu (manje ili više pouzdanih), mnogi se usuđuju sami sebi određivati dijagnoze i terapije, ignorišući kompleksnost jedne od najvažnijih grana nauke, medicine. Ne zaboravite da su saznanja po pitanju mnogih procesa vezanih za ljudski organizam i njegovih oboljenja još uvijek na niskom nivou, da je svaki čovjek “priča za sebe” i da ne reaguje isto na svaku terapiju. Zato se savjetuje konzumiranje informacija s oprezom i primjenjivanje terapija uz prethodne konsultacije sa dokazanim stručnjacima!
Kako djeluje kurkuma?
Uzročnici mnogih akutnih i hroničnih oboljenja su:
- slobodni radikali koji prouzrokuju tzv. „oksidativnu štetu“ i
- upalni procesi.
Uzevši u obzir da su najdominantnija dejstva kurkume antioksidativno (neutrališe slobodne radikale) i protuupalno, nije iznenađujuće da ova biljka ima tako izražen zdravstveni potencijal.
Jaka protuupalna i antioksidativna dejstva kurkume se protežu najviše zahvaljujući supstanci kurkuminu.
Protuupalno dejstvo kurkume
Akutne, kratkotrajne upale su bitan mehanizam za održavanje zdravlja. One pomažu tijelu da sanira raznorazne štete u organizmu a štite ga i od patogenih mikroorganizama. Međutim ako se pretvore u dugoročne (hronične) upale, u tom slučaju mogu ozbiljno naštetiti ljudskom organizmu. Hronične upale mogu uzrokovati oboljenja poput metaboličkog sindroma, tumora, alcahjmera i oboljenja krvnih sudova. Kurkumin (aktivna supstanca kurkume) posjeduje veoma jako protuupalno dejstvo.
Jedan od parametara koji ukazuje na hronične upalne procese u tijelu je C-reaktivni protein (CRP). Njegova visoka vrijednost je također i vjesnik kradiovaskularnih oboljenja i arterioskleroze. U studiji iz 2014. godine kod pacijenata koji su duže od 4 sedmice uzimali kurkumin utvrđena je snižena CRP vrijednost.
Također i jedna studija iz 2015. godine potvrđuje protuupalno i antioksidativno dejstvo kurkumina. 117 učesnika studije oboljelih od metaboličkog sindroma su tokom 8 sedmica dnevno uzimali 1000 mg kurkumina plus 10 mg piperina. Kontrolna grupa učesnika studije je za kontrolu uzimala placebo preparat (vidi ovdje više o placebu). Već nakon testne faze su poboljšane vrijednosti od 3 mjerena antiupalna odnosno antioksidativna markera, CRP, Malondialdehid i SOD.
U jednoj od studija mjerena je vrijednost upalnih citokina. Upalni citokini su transmiteri koji se oslobađaju prilikom upalnih procesa, pospješuju ih i vremenom olakšavaju nastanak hroničnih metaboličkih oboljenja. Kod pacijenata koji su dnevno uzimali 1000 mg kurkumina zabilježen je snižen nivo upalnih citokina već u roku od 8 sedmica.
Antioksidativno dejstvo kurkume
Oksidativne štete u organizmu nastaju djelovanjem slobodnih radikala (pročitaj više o oksidativnim štetama). Radi se o veoma nestabilnim, reaktivnim i destruktivnim molekulima. Slobodni radikali reaguju sa organskim supstancama poput masnih kiselina, proteina, DNK, pri čemu ih mogu oštetiti, prouzrokovati oboljenja i ubrzati procese starenja.
Antioksidansi su substance koje “neutrališu” slobodne radikale i time djeluju protektivno na naš organizam. Kurkumin je veoma jak antioksidans. Osim toga pospješuje i tjelesne antioksidativne mehanizme. Dakle, kurkumin utiče kako direktno tako i indirektno na neutraliziranje štetnih dejstava slobodnih radikala.
Na koje bolesti djeluje kurkuma blagotvorno?
Mnogo je oboljenja na koje kurkuma ima blagotvorno dejstvo. Pojedine studije idu čak tako daleko da porede dejstvo kurkume sa konvencionalnim lijekovima. U nastavku će biti navedene samo neke od studija koje ukazuju na blagotvorna dejstva kurkume odnosno njene aktivne supstance kurkumina.
Štiti li kurkuma od alchajmerove bolesti?
Jedna od posebnosti kurkumina je da može proći kroz krvnomoždanu barijeru te tako u mozgu prožimati svoja antioksidativna i protuupalna dejstva. Obzirom da se neurodegenerativna oboljenja dovode u vezu se oksidativnim stresom i upalnim reakcijama, pretpostavlja se da bi kurkumin mogao imati zaštitno dejstvo kod ovih oboljenja.
Istraživanje iz aprila 2018. godine pokazalo je da kurkumin ima određeni potencijal sprečavanja ili ublažavanja procesa koji dovode do alchajmerove bolesti. Ipak još je neizvjesno da li će mu se moći pripisati terapeutsko dejstva u pogledu ovog oboljenja.
Prema jednoj kineskoj preglednoj studiji, kurkumin bi bilo preporučljivo primjenjivati kao preventivu alchajmerovoj bolesti, jer je sasvim dovoljno evidentiranih rezultata koji ukazuju na njeno protektivno dejstvo kod ovog oboljenja.
Može li kurkuma poboljšati pamćenje i raspoloženje?
Nedavno objavljena studija u “American Journal of Geriatric Psychiatry”, ukazuje na protektivno dejstvo kurkumina u mozgu. Autor studije, dr Gary Small, sa “Longevity Center at the University of California” u Los Anđelesu i njegove kolege testirali su dejstvo kurkumina na 40 osoba, starosti između 50 i 90 godina, koji su imali blage probleme sa pamćenjem.
Studija je trajala 18 mjeseci. Učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa je uzimala 90 miligrama kurkumina dva puta dnevno, dok je druga grupa uzimala placebo. Za studiju je korištena vrsta kurkumina sa povećanom bioraspoloživosti tzv. “terakurmin”.
Rezultati su pokazali signifikantan učinak kurkumina. Ispitanici koji su uzimali kurkumin dva puta dnevno pokazali su
- poboljšanje za 28% u testovima pamćenja
- blago poboljšanje raspoloženja
u odnosu na kontrolnu grupu. Uz to su imali i niže nivoe beta-amiloida i tau-a u hipotalamusu i amigdali, regijama mozga koje imaju bitnu ulogu za pamćenje i emocijame. Beta-amiloid i tau se smatraju ranim pokazateljima Alchajmerove bolesti.
Zaključak dr Geri Smol-a je da bi uzimanje kurkumina moglo pružiti značajne kognitivne koristi tokom godina.
Kako kurkuma djeluje na artrozu?
Efekat kurkumina na artrozu je potvrđen u više studija. U novembru 2014. godine je objavljeno randomizirano kontrolirano ispitivanje sa 40 ispitanika koji su imali dijagnozu lake ili srednje izražene artroze koljena. Tokom 6 sedmica su ispitanici uzimali 1500 mg kurkumina podijeljeno u 3 dnevne doze. Nakon terapije ustanovljeno je signifikantno poboljšanje stanja pacijenata iz grupe koja je uzimala kurkumin. Imali su znatno ublažene bolove i bolju pokretljivost. Sporedna dejstva nisu primjećena.
2014. je objavljena studija japanskih naučnika urađena na 50 pacijenata sa dijagnosticiranom artrozom koljena. Pacijenti su osjetili znatno poboljšanje stanja nakon 8 sedmica svakodnevnog uzimanja u vodi rastvorljivog kurkumina, u količini od 180 mg dnevno.
Doduše bitno je naglasiti i da je bilo studija, poput jedne iz 2015. godine, pri kojima naučnicima nije pošlo za rukom dokazati efekat kurkume na artrozu koljena. U ovom slučaju je kurkumin također korišten 6 mjeseci u dnevnoj količini od 1500 mg.
Kratko nakon ove studije, 2016. godine, je objavljena studija koja je još jednom potvrdila gore navedene pozitivne rezultate. Ovaj put su pacijenti sa artrozom koljena tokom 6 sedmica uzimali dnevno 1500 mg kurkumina uporedo sa 15 mg piperina.
Pretpostavlja se da kurkumin svoje blagotvorno dejstvo na artrozu prožima kako putem antioksidativnog tako i putem analgetskog dejstva (ublažava bolove). Njegov analgetski efekat se čak može uporediti sa dejstvom konvencionalnih medikamenata za ublažavanje bola. U jednoj studiji iz marta 2014. godine je 367 pacijenata sa artrozom koljena dobijalo tokom 4 sedmice 1500 mg kurkumina dok je druga grupa dobijala 1200 mg ibuprofena. U obje grupe je ustanovljeno signifikantno ublaženje bola.
Kurkuma i dijabetes
Kurkumin pomaže pri regulaciji šećera u krvi, djeluje protuupalno (dijabetes spada u hronično upalna oboljenja) i umanjuje rizik od tipičnih posljedica dijabetesa, kao što su oboljenja bubrega, očiju i živaca.
Kurkumin bi, prema publikaciji kanadskih i kineskih naučnika iz 2013. godine, trebao biti uvršten u terapije dijabetesa. Do ovog zaključka su došli nakon analize podataka rađenih u vremenskom periodu od 13 godina.
KURKUMA KAO PREVENTIVA ZA DIJABETES
Mnogobrojne studije urađene tokom godina pokazuju da kurkumin može preventivno djelovati na dijabetes. 2012. godine objavljena studija u naučnom časopisu Diabetes Care pokazala je kod ispitanika sa predstadijem dijabetesa signifikantan učinak kurkumina na sprečavanje dijabetesa. Vrijednosti koje ukazuju na upalne procese kao i inzulinsku rezistenciju, kod ispitanika su bile reducirane. Primjećeno je također poboljšanje funkcije beta ćelija zaduženih za produkciju inzulina. Zaključak je da kurkumin ima potencijal preventivnog sredstva za dijabetes.
KURKUMIN UBLAŽAVA KOMPLIKACIJE UZROKOVANE DIJABETESOM
Ukoliko dijabetičari u toku dužeg vremenskog perioda uzimaju kurkumin imaju manje izglede za nastanak komplikacija poput oštećenja živaca, sive mrene (katarakte), kognitivnih poteškoća, problema sa bubrezima, oboljenja krvnih sudova, smetnji pri zarastanju rana. Čak se i problemi sa probavom prema nekim istraživanjima osjetno popravljaju.
Jedna studija iz 2018. godine govori da kurkumin ublažava sporedna dejstva medikamenata za dijabetes, Metformina i Pioglitazona, koji mogu štetno djelovati na srce. Dakle, osim pozitivnog direktnog dejstva na dijabetes, kurkumin znatno ublažava sporedna dejstva spomenutih lijekova. Iz tog razloga se kurkumin može preporučiti kao propratna terapija uz lijekove za dijabetes.
KURKUMIN KOD DIJABETESA TIPA-1
Kurkumin je očigledno utiče na prekomjerno aktivni imuni sustav kod dijabetičara tipa 1. Reducira aktivnost T-ćelija imunog sistema koje oštećuju beta ćelije pankreasa, zaduženih za proizvodnju inzulina. Time kurkumin pozitivno utiče na regulaciju imunog sistema pri čemu tipične autoimune reakcije kod dijabetesa tipa 1 mogu biti ublažene.
Kombinacija kurkumina sa imunomodulirajućim lijekovima je također moguća ali ni u kom slučaju bez prethodne konsultacije sa ljekarom.
Djeluje li kurkuma kod visokog holesterola?
U jednoj placebo kontroliranoj studiji je pokazano znatno sniženje vrijednosti holesterola kod pacijenata koji su 8 sedmica dugo uzimali 1000 mg kurkumina dnevno. Za bolje dejstvo je kurkumin uziman zajedno sa piperinom proporciji 100 : 1. Prema rezultatima studija bi se kurkumin mogao uzimati kao potpora konvencionalnim terapijama za spuštanje holesterola. S druge strane kombinovana upotreba kurkumina i statina (lijekova za snižavanje holesterola) pokazuje prednost zbog ublaženih toksičnih efekata statina.
Da li je holesterol uopšte potrebno spuštati i u kojim slučajevima pročitajte ovdje.
Može li kurkuma pomoći kod erekcijskih smetnji?
Sprovedene su već prve znanstvene studije nad životinjama koje pokazuju da bi kurkumin mogao biti upotrebljavan kod erekcijskih smetnji umjesto konvencionalnih medikamenata ili kao potpora istima. Ovo nije dovoljno kao evidencija za ljude a potrebna doza za konzumiranje kod ljudi još uvijek nije definisana.
Štiti li kurkuma od srčanog i moždanog udara?
Kurkuma djeluje antioksidativno te time sprečava po krvne sudove opasni proces oksidacije holesterola, pomaže pri regulaciji masnoća u krvi, a također i šećera u krvi, razrjeđuje krv i poboljšava njenu protočnost, štiti krvne sudove i dr. Sve navedeno spada u odavno poznate faktore koji povećavaju rizik za dobijanje moždanog i srčanog udara. Prema tome kurkumu (uz zdravu ishranu, život s manje stresa, kvalitetan san i kretanje) treba uzeti ozbiljno u obzir kao preventivno sredstvo u pogledu oboljenja krvnih sudova.
U naučnom časopisu “The journal Drug Research” je objavljeno da kurkumin ima anti-koagulacioni i prostaciklin-modulirajući efekat slično kao kod aspirina. Efekat je toliko dobro izražen da se savjetuje izbjegavanje uporedne primjene aspirina i kurkumina.
Djeluje li kurkuma na tumore?
Postoje studije koje ukazuju na blagotvorne efekte kurkume, kako na usporavanje ili sprečavanje rasta tako i na sprečavanje metastaziranja tumora.
Kurkumin, osim antikancerogenog dejstva, istovremeno djeluje zaštitno na zdrave ćelije. Pretpostavlja se da je u stanju “učvrstiti” ćelijske membrane zdravih tjelesnih ćelija i time povećati njihovu otpornost na raznorazne uzročnike bolesti. Interesantno je da upotrebom kurkumina samo zdrave ćelije bivaju stabilizirane i učvršćene, dok membrane ćelija raka gube na stabilnosti, čime njihove ćelijske membrane postaju propustljivije. Ova osobina kurkumina ga čini potencijalnim propratnim terapeutskim sredstvom koje poboljšava učinak hemo- i radio-terapije.
Američki naučnici Rutgers univerziteta u New Jersey-u su u januaru 2017. godine izvjestili da je kombinacija kurkume i povrća iz porodice kupusnjača (lat. Brassicaceae), u stanju smetati rast tumora prostate. Iz tog razloga se preporučuje redovna konzumacija karfiola ili brokule sa kurkumom kao dobra preventiva nastanku tumora prostate.
Kurkuma djeluje na raznorazne ćelijske molekule (transkripcione faktore, enzime, faktore rasta, upalne cytokine, kinase i dr.) uključene u procese nastanka, rasta i metastaziranja tumora. Spektar mogućih kombinacija i kompleksnost mehanizama putem kojih se prožimaju blagotvorna dejstva kurkume su praktično nepregledni. Stoga i pored pozitivnih rezultata, egzaktni mehanizmi njenih blagotvornih dejstava na tumore ostaju enigma do daljnjeg.
Djeluje li kurkuma na plućna oboljenja?
Plućne bolesti se na globalnom planu sve više šire. Među neke od uzročnike spadaju zagađenje vazduha, hemikalije i prašina na radnom mjestu, pušenje, ponekad terapije i medikamenti (hemo- i radio-terapija) i dr..
Pri prvim studijama gdje je testiran efekat kurkumina na plućnu fibrozu i plućne metastaze pokazalo se da kurkumin ublažuje plućna oštećenja i fibroze uzrokovane zračenjem, hemoterapeutskim lijekovima i otrovnim supstancama.
Rezultati raznih studija ostavljaju dojam da kurkumin generalno ima protektivnu funkciju i kod drugih oboljenja disajnih puteva, kao npr. kod hronično opstruktivnog plućnog oboljenja, akutnog respiratornog sindroma i kod alergijske astme.
Mehanizmi djelovanja su očigledno i u ovom slučaju jako protuupalno dejstvo i antioksidativni potencijal kurkumina, te mogućnost modificiranja bitnih signalnih puteva u ćeliji, čime se ublažavaju masivne upale disajnih puteva.
Kako kurkuma djeluje na crijeva?
Upale crijeva kod miševa koje su izazavane dejstvom štetnih reagenasa mogu biti totalno spriječene ukoliko im se 5 dana prije početka eksperimenta počne davati redovno kurkumin (objavljeno u Molecular Nutritional and Food Research).
Naučnici koji su učestvovali u studiji su pokazali da kurkumin ovo protektivno dejstvo razvija zahvaljujući svom antiooksidativnom dejstvu. Studija nije urađena na ljudima ali je već od ranije poznato antioksidativno dejstvo kurkumina kod ljudi, te će ovaj efekat zasigurno biti predmet izučavanja u budućnosti.
Osim toga je kurkumin u stanju da potisne aktivaciju ćelijskog regulacionog molekula NFkappaB, koji je poznat kao jedan od kritičnih faktora pri nastanku upala.
Kurkuma ima također i pozitivno dejstvo na crijevnu floru, što već samo po sebi donosi niz prednosti za održavanje zdravog organizma, jer je crijevna flora jedna od pretpostavki za uspostavljanje zdravlja i za procese liječenja.
Pomaže li kurkuma kod degeneracije makule ili drugih očnih oboljenja?
Prema jednoj preglednoj studiji (review) iz februara 2018. godine, kurkumin je uspio usporiti razvoj starošću uzrokovane degeneracije makule, a u nekim slučajevima čak i pozitivno uticati na procese koji regeneriraju makulu. Isto tako i kod drugih očnih bolesti, kao što je dijabetska retinopatija ili retinoblastom, kurkumin je predmet razmatranja kao propratna terapija.
Primjena kurkume za njegu zuba i usne šupljine
U zemljama iz kojih potiče, kurkuma se redovno koristi za njegu zuba. Prema tradicionalnim izvorima, djeluje blagotvorno na floru i upale usne šupljine, te umanjuje rizik infekcija usne duplje.
Može li se kurkuma koristiti kao detoksirajuće sredstvo?
Kurkumi se pripisuje detoksirajuće dejstvo, te se spominje u protektivnom kontekstu pri vađenju amalgamskih plombi, mada je u ovom slučaju evidencija učinkovitosti veoma slaba.
Jedna studija iz 2010. govori o mogućnosti upotrebe kurkume kao potpore pri detoksirajućim procesima, konkretno u slučaju opterećenja organizma živom iz amalgama. S jedne strane kurkumin ublažava oksidativni stres koji živa prouzrokuje u organizmu, a s druge strane utiče na smanjenje koncentracije žive u tkivu i ujedno na poboljšanje vrijednosti jetre i bubrega, kao organa bitnih za procese detoksikacije organizma.
Kurkuma za mršavljenje
Kurkumin utiče na uklanjanje toksina iz jetre (glavnog organa za sagorijevanje masti), također pospješuje transformaciju bijelih ćelija masti u tamne masne ćelije, tzv. „dobre masne ćelije“. Ovo su samo neki od potencijalnih pozitivnih uticaja kurkume na mršavljenje i gubljenje neželjenih kilograma.
Koja sporedna dejstva ima kurkuma?
Kurkuma generalno važi za biljku koja se može integrisati u redovnu upotrebu. Ipak pri njenom korištenju u velikim količinama može doći i do neželjenih reakcija. Najčešće se radi o problemima sa probavom poput mučnine, diareje ili tegoba sa jetrom.
Većina studija je urađena sa prilično visokom dnevnom dozom od nekih 1000 – 1500 mg kurkumina, pri čemu nisu zabilježena sporedna dejstva.
Jedna aktuelna pregledna studija iz 2018. godine također potvrđuje sigurnost kurkume. Čak ni pri dnevnoj dozi od 6 grama u periodu od 4-7 sedmica kurkumin nije izazvao sporedna dejstva – sa iznimkom povremenih stomačnih i crijevnih tegoba.
U kojim slučajevima kurkumu nije preporučljivo koristiti?
Ljudi sa određenim zdravstvenim problemima kao što su bubrežni kamenac, anemija ili žučni kamenac bi trebali biti oprezni sa upotrebom kurkume te se prethodno konsultovati sa ljekarom.
Generalno, kod hroničnih oboljenja i uporednom upotrebom kurkumina sa drugim terapijama preporučuje se savjetovanje sa pouzdanim ljekarom.
Zbog mogućih sporednih efekata, manjka evidencije ili predostrožnosti nije preporučljivo korištenje kurkume u zdravstvene svrhe u sljedećim situacijama:
• Trudnice – savetuje se da trudnice i dojilje izbegavaju unos velike količine kurkume jer se ne može isključiti mogućnost uticaja kurkumina na razvoj ploda kao i na izazivanje rizika od prevremenih kontrakcija materice ili krvarenje iz materice. Shodno manjku studija o upotrebi visoko koncentriranog kurkumina u trudnoći ne zna se dovoljno o sigurnosti njegove upotrebe u ovom slučaju.
• Problemi sa kamencom u žučnoj kesi – U pogledu žučnog kamenca kurkuma ima dobro preventivno dejstvo zato što stimuliše proizvodnju i protok žuči. Iz tog razloga se pozivaju na oprez osobe sa postojećim kamencom u žučnoj kesi, jer upotreba kurkume u visokim koncentracijama može dovesti do pomjeranja žučnog kamena prema žučnom kanalu propraćenog bolovima. Ovaj efekat se bilježi pri upotrebi visoko doziranog kurkumina ali ne pri upotrebi kurkume u uobičajenim količinama u svrhe pripreme jela. Iz tog razloga bi se kurkuma generalno i kod osoba sa žučnim kamencom mogla koristiti u umjerenoj količini u svakodnevnoj kuhinji. Samo bi trebalo izbjegavati preparate sa koncentrisanim kurkuminom.
• Problemi sa zgrušavanjem krvi – kurkumu i kurkumin ne treba koristiti bez prethodne konsultacije sa Vašim ljekarom ukoliko uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi. Također se preporučuje oprez ukoliko ga uzimate sa drugim biljnim namirnicima koje imaju izražen efekat razređivanja krvi, kao što su bijeli luk, đumbir, cimet, omega-3, kapsaicin i dr. .
• Problemi sa probavniim organima – prekomjerna upotreba kurkume može nadražiti pa i oštetiti sluzokožu probavnih organa.
• Nizak krvni pritisak i lijekovi za dijabetes – Kurkumin može pojačati dejstva nekih medikamenata za dijabetičare Pri uporednoj upotrebi kurkumina sa ovim medikamentima bi moglo doći do hipoglikemije (preniskog nivoa šećera u krvi). Ovo ne važi sa upotrebu kurkume u uobičajenim količinama u svrhe kuhanja. Slično je i sa medikamentima za snižavanje pritiska. Generalno kurkumin ne bi trebalo miješati sa lijekovima za dijabetes i pritisak, bez prethodne konsultacije sa Vašim ljekarom.
• Alergije – Osobe alergične na đumbir imaju veću vjerovatnoću alergijskih reakcija na kurkumu zato što kurkuma potiče iz porodice đumbira.
Doziranje – počnite sa manjom dozom
Preporučljivo je početi sa manjim dozama, pri čemu trebate pratiti da li Vaš organizam razvija neke reakcije na kurkumu/kurkumin. Nakon toga možete početi postepeno povećavati količinu dok ne dođete do preporučene dnevne doze. Na ovaj način možete umanjiti rizik od neželjenih efekata.
Da li kurkumin djeluje bolje od kurkume?
Čist prašak kurkume sadrži tek nekih 3% kurkumina. Iz tog razloga mnogi stručnjaci u zdravstvene svrhe preporučuju upotrebu ekstrakta kurkume sa koncentriranim kurkuminom.
Uglavnom se polazi od stanovišta da izolirani i visoko koncentrisani ekstrakti neke materije djeluju jače nego prvobitna sirovina iz koje su izolovani. Zato se i kod kurkume polazi od toga da izolirani i visoko koncentrirani kurkumin ima bolje dejstvo nego prašak mljevene kurkume ili svjež korijen kurkume.
Koji dodaci ishrani sa kurkumom odnosno kurkuminom postoje?
Na tržištu postoje dodaci ishrani sa kurkumom/kurkuminom u kapsuliranoj formi kao i ulje kurkume. Kapsule mogu sadržavati prašak kurkume ali i ekstrakte koji sadrže visoke koncentracije kurkumina (glavna aktivna supstanca kurkume).
Kako poboljšati efekat kurkume?
Kurkuma i masnoće
Kurkumin nije rastvorljiv u vodi. Iz tog razloga je preporučljivo uzimanje kurkume uvijek zajedno sa masnoćama. Obzirom da svaki obrok uglavnom sadrži masnoće poželjno ju je uzimati uz umjerene obroke. Preobimni obroci utiču negativno na apsorpciju kurkume a time i na njeno dejstvo.
Kurkuma i crni biber – tandem snova
Doktor medicine David Servan-Šrajber autor poznate knjige o borbi protiv raka „Antikancer-novi stil života“ savjetuje da se jede začinjena hrana. Između ostalog predlaže dodavanje kurkume zajedno sa biberom u kuhanu hranu i salate. Razlog je da se biološka raspoloživost a time i dejstvo kurkumina može uveliko pospješiti uporednom konzumacijom kurkume sa piperinom, aktivnom supstancom crnog bibera.
Studija objavljena u magazinu Planta Med. 1998. godine pokazala je da piperin povećava bioraspoloživost kurkumina za nevjerojatnih 20 puta time što povećava njegovu apsorpciju i inhibira glucuronidaciju.
U apotekama i kućama zdrave hrane ćete naći i kapsulirane visoko koncentrisane dodatke ishrani u kombinaciji kurkumina i piperina. U tom slučaju Vam još samo ostaje da kapsule uzimate uz jelo koje sadrži nešto masnoća.
Micelarni kurkumin
Također se na tržištu može naći i micelarni kurkumin, jedan poseban dodatak ishrani, kod kojeg je hidrofobni (u mastima rastvorljivi kurkumin) konvertiran u hidrofilni kurkumin (u vodi rastvorljivi kurkumin). Biološka raspoloživost ove vrste kurkumina je navodno mnogo veća nego kod „normalnog“ kurkumina odnosno kurkume.
