Možda je najjednostavnije odgovoriti protivpitanjem: zašto smanjiti holesterol u krvi? Dok ljudi nadljudskim naporima nastoje držati koncentraciju svog holesterola pod kontrolom, bilo bi mnogo umjesnije držati ukupnu količinu svog holesterola u tijelu pod kontrolom.
Nažalost (!?), danas spada u manje-više opće znanje znanje o tome da masnoće u krvi (prije svega holesterol) dovode do ateroskleroze i samim tim do njenih posljedica: infarkta u raznim organima, od kojih su najfatalniji infarkti srca i mozga (tzv. šlagiranje).
Da li je holesterol zaista neprijatelj?
Prije nego krenemo u borbu protiv holesterola, trebamo znati da je holesterol glavna gradivna komponenta ćelijskih membrana. Bez holesterola ne bi bilo ćelijskih membrana, odnosno ćelija, odnosno života. Osim toga, holesterol služi kao polazna substanca za sintezu seksualnih hormona, vitamina D (koji nastaje u koži izlaganjem kože suncu), žučnih kiselina, važnih za probavu te kortikosteroida, čija se važnost ne može dovoljno naglasiti.(1)
S druge strane, ateroskleroza je proces koji nastaje u krvnim sudovima svih ljudi, onih s visokim i onih s niskim holesterolom, prije ili kasnije, i kao i rak, nastala bi kod svih ljudi, ako bi dovoljno dugo živjeli.
Brojne studije su dosad objavljene s porukom: holesterol je loš za krvne sudove i zato se moraju uzimati lijekovi za snižavanje holesterola. Borba protiv holesterola je zapravo počela s jednom od najpoznatijih studija ikada, gdje je za provedbu studije jedno “tipično”, izolovano mjestašce u SAD-u izabrano kao reprezentativni primjer tadašnjeg stanovništva SAD-a. Mjesto se zove Framingham a studija je počela daleke 1948. godine, i u međuvremenu već treća generacija njegovog stanovništva učestvuje u studiji, koja je u početku bila koncipirana tako da se kao rezultat prepoznaju riziko-faktori za nastanak koronarne srčane bolesti (angina pectoris, srčani infarkt itd.).
Riziko-faktori su tada zaista i detektovani, a za jedan od njih je proglašen i visok holesterol u krvi(2). Ono što je paradoksalno jeste da se u 30-godišnjem izdanju studije iz 1987. godine navodi da je “za svaki 1 mg/dl spuštanja koncentracije totalnog holesterola u krvi zabilježen porast smrtnosti od koronarne bolesti i ukupne smrtnosti od 11%”(3). Drugim riječima, ljudima kojima bi se npr. holesterol snizio 3 mg/dl (primjerice uzimanjem lijekova za snižavanje holesterola), bio bi zabilježen porast smrtnosti za 33%. To ne zvuči baš kao argument za korištenje ovih lijekova, zar ne? Međutim, samo tri godine kasnije, American Heart Association i National Heart, Lung and Blood Institute su objavili nove teze, pozivajući se upravo na framinghamsku studiju i ustvrdili da se za svaki procenat sniženja holesterola u krvi smrtnost smanjuje za dva posto.(4)
Što sve skupa baš i ne zvuči mnogo vjerdostojno.
Statini i zdravstvena korist
S druge strane, da statini nisu samo kandidati za ljekovite, nego i značajno štetne substance, pokazale su također mnogobrojne neovisne studije: nuspojave sa štetom na mišićnom sistemu(5,6), akutno oštećenje bubrega(7), kognitivne(8) i psihičke poremećaje(9), Parkinsonovu bolest(10), gubitak sluha(11), šećernu bolest(12) itd.
Tema o bitnosti visokog holesterola u krvi se ne može kvalitetno obraditi u jednom članku, a da on pri tome ostane čitljiv. Morale bi se analizirati studije koje tvrde da je holesterol štetan, i one koje tvrde suprotno, što bi uzelo mnogo prostora. Što se tiče naučne strane, dovoljno je reči da je ustaljeno mišljenje u medicini ono koje kaže da je on štetan, i svako nekoliko godina se okupi neki novi naučni savjet koji granicu “normalnog holesterola” spusti još malo, povečavajući znatno broj potencijalnih pacijenata. Međutim, u zadnje vrijeme postaje sve viši i glas onih koji se suprotstavljaju ovom mišljenju i za njihovu argumentaciju bih preporučio literaturu dansko-švedskog naučnika Uffe Ravnskova(13,14,15).
Možda zato da probamo riješiti ovu misteriju s jednim malo drugačijim pristupom? Da li bi možda neko imao finansijske interese bilo u snižavanju holesterola ili u ostavljanju holesterola na miru?
Statini i finansijska korist
Ovo prvo nije teško dokazati. Statini (najvažnija grupa lijekova za snižavanje holesterola) su tzv. blockbusteri- lijekovi koji pojedinačno ostvaruju godišnji prihod od preko jedne milijarde dolara.
Pa da probamo: Najjači blockbuster svih vremena je Lipitor: statin firme Pfizer, koji je do januara 2018 ostvario svome proizvođaču ukupni prihod od 150 milijardi dolara. Crestor, koji proizvodi AstraZeneca, ostvario je dosada prihod od 56,9 milijardi dolara(16). Za usporedbu, državni buđet Indonezije je u 2017. godini iznosio 131,7 milijardi dolara(17).
Naravno, u zadnje vrijeme se njihovi prihodi značajno smanjuju zbog isteka patenta. Također, ovim kompanijama iz istog razloga “nova” priča o nebitnosti koncentracije holesterola u krvi i nije toliko štetna, jer sada mnoge druge firme počinju da proizvode generičke statine.
Za čovjeka, pojedinca, pacijenta, koji muku muči sa svojom aterosklerozom i srčanom bolesti je međutim ova priča i te kako bitna. A odgovor se ne može dati u ovome članku, jer je svaki čovjek, sa svim svojim komorbiditetima (popratnim oboljenjima) i ličnom zdravstvenom situacijom priča za sebe i njegovo zdravstveno stanje se mora individualno procijeniti. Ali se on ipak može aktivno uključiti u traženje odgovarajuće terapije za sebe i u određenim slučajevima se kroz komunikaciju sa svojim ljekarom čak i sačuvati nepotrebne ili čak štetne medikacije.
