Depresije nisu jednostavne za terapiranje a veliki broj medikamenata obzirom na sporedna dejstva i nisu baš optimalno rješenje koje će oboljelima donijeti duševno blagostanje. Poznato je više metoda za prevenciju bolesti i ublažavanje simptoma među koje se, vjerovali ili ne, ubraja i sportska aktivnost. Dok neki naučnici sportu pridaju sporedan značaj drugi ga podižu na nivo učinkovite terapije. Bilo kako bilo, činjenica da sportske aktivnosti pomažu pri liječenju depresija je neosporiva i oboljeli je u svakom slučaju trebaju uzeti u obzir. Isto tako i u cilju sprečavanja depresija je sport veoma važan. Tako naučnici univerziteta „University of New South Wales“ svojim studijama pokazuju da se samo jednim satom sportske aktivnosti u sedmici mogu spriječiti depresije.
Protektivni efekat sporta na depresije nije potpuno jasan ali se pretpostavlja da se radi o kombinaciji tjelesnih i psihosocioloških prednosti koje sport sa sobom nosi. Neke od ovih su:
- Dokučivanje sportskih ciljeva dovodi do jačanja samopouzdanja.
- Sport skreće pažnju sa mukotrpnih osjećanja kod depresija kao što su osjećaji krivice.
- Socijalni aspekti dobivaju na važnosti kroz grupne sportove što dovodi do bolje integracije oboljelih u normalne tokove.
- Promjene u metaboličkim procesima pri upražnjavanju sporta, koje u konačnici također djeluju pozitivno protiv depresija (npr. promijenjen nivo noradrenalina i serotonina, aktivnost 5-HT neurona, ekspresija BDNF faktora u hipokampusu itd.).
- Sportske aktivnosti poboljšavaju i stanje crijevne flore za koju je također dokazano da ima efekat na psihu čovjeka (pogledaj članak “Iz crijeva u mozak”).
Terapiranje depresija sportom
Dok medikamenti („antidepressivi“) uglavnom tek nakon nekoliko sedmica pokazuju osjetan efekt, depresivne osobe koje se počnu baviti sportom se često već nakon prvog treninga bolje osjećaju. Većina ljudi dobro poznaje lijep osjećaj nakon bavljenja sportom. Mnogobrojni pozitivni efekti sporta na depresije kao što su poboljšanje raspoloženja, više energije i osjećaj samopouzdanja ne mogu ostati neprimjećeni, te je stoga sport našao svoje mjesto u standardnim terapijama protiv depresija.
Liječnici depresivnim osobama često preporučuju sportske aktivnosti, a i u mnogim klinikama sportske aktivnosti spadaju u standardni sastavni dio terapiranja. U onom momentu kada oboljeli osjete blagodati bavljenja sportom, javlja se novi pozitivni input za nastavljanjem ovih aktivnosti.
Problem je naravno to što upravo depresivni ljudi nemaju volju za sportske aktivnosti, te ih je veoma teško pokrenuti u tom smislu. Kod ljudi koji su nekada imali sportske navike dobro je došla pomoć familije i prijatelja koji depresivnu osobu dovode ponovo do sportskih navika. Međutim kod osoba koje nikada nisu praktikovale sportske aktivnosti često ni familija ni prijatelji ne nalaze način da ih pokrenu. U ovom slučaju je poželjno obratiti se za pomoć stručnjacima koji osobama pogođenim depresijama provjerenim metodama pokušavaju vratiti osjećaj samopouzdanja i vratiti ih u normalno stanje u kojem će i sami moći mnogo učiniti za oboljšanje ličnog psihičkog stanja.
Sport je bitan i kao terapija i kao prevencija
Fascinirajući su novi rezultati koji pokazuju da već minimalno vrijeme uloženo u treninge signifikantno umanjuje rizik mogućnosti nastanka depresija. Iz tog razloga ne iznenađuje činjenica da su sportske aktivnosti sve češće sastavni dio terapiranja, iako su i dalje psihoterapeutski tretmani i sintetički medikamenti najčešći izbor pri terapiranju depresija.
Prema do sada najvećoj studiji na ovu temu koja je obuhvatala skoro 34.000 odraslih Norvežana “Health Study of Nord-Trøndelag County” pokazalo se da signifikantan broj depresija može biti spriječeno uz redovan trening od samo jedan sat sedmično. Rezultati pokazuju da nije bitno da li se radi o intenzivnom ili manje intenzivno programu treninga. Pri analiizi rezultata su također bili uzeti u obzir i ostali faktori rizika kao što su BMI, tjelesna oboljenja, familijarna situacija ili društvenii status.
Prof. Harvey iz naučne grupe sa univerziteta „University of New South Wales“, koja je sprovela ovu studiju, tvrdi da ko nema sportskih navika ima veći rizik od depresija i to za cijelih 44% za razliku od osoba koje 1-2 sata sedmično bave sportom.
Zatvoreni među četiri zida smo uglavnom podložniji depresijama nego u društvu drugih ljudi. Upravo sport predstavlja i dobar razlog da se izađe među ljude i uspostave korisni kontakti na jedan lagan i prijatan način koji u nastavku pozitivno djeluju u pogledu depresija.
Shodno rezultatima dosadašnjih istraživanja sport bi trebalo uključiti u svaki individualni zdravstveni program kod psihičkih tegoba, ali bi mu trebalo pridati i veću medijsku pažnju u cilju informisanja ljudi o njegovim vrijednostima. Osvješćavanjem ljudi po pitanju praktikovanja tjelesnih aktivnosti i sporta mogli bismo enormno uticati kako na psihičko tako i na tjelesno zdravlje kompletnog društva.
Promijenom stila života protiv depresija
Prema jednoj velikoj anketi sprovedenoj u Australiji (Australian Health Survey) otprilike 20% odraslih iz ove zemlje kategorično odbija bavljenje sportom a više od jedne trećine praktikuje manje od jedan i pol sat sporta sedmično. Obzirom na ovu činjenicu ne iznenađuje da oko 1 milion stanovnika ove zemlje pati od depresija te da svake godine 1 od 5 ljudi starosne dobi između 16 i 85 godina dobije dijagnozu minimalno jednog psihičkog poremećaja.
„Otkrili smo da benefiti bavljenja sportom bivaju vidljivi već prilikom prvog sata treninga“ kaže Professor Harvey. Također kaže: „Obzirom da sjedeći stil življenja postaje normalna životna norma za očekivati je da će i broj depresivnih osoba stalno rasti. Također nam treba biti jasno da se već sa manjim promjenama životnog stila može mnogo učiniti za poboljšanje psihičkog i tjelesnog zdravlja“. Slično tome mnogi ne uspijevaju a neki ne žele promijeniti stil ishrane, koja također utiče na psihičko stanje.
Sport kao dio sveobuhvatne terapije
Iako mnoštvo studija govori o pozitivnom uticaju sporta pri terapiranju depresija, još uvijek je upitno da li se samim sportom može napraviti učinkovita terapija, naročito ako se radi o srednjim i teškim oblicima depresije. Čuda se ne trebaju očekivati, ali da je sport poželjan u kombinaciji sa ostalim metodama liječenja je sasvim logičan zaključak koji se može izvući iz dosadašnjih istraživanja.
Jedan holistički (sveobuhvatan) pristup koji uzima u obzir kako psihoterapeutske tretmane, ishranu, tradicionalnu i/ili konvencionalnu medicinu i kretanje (sport) je zasigurno poželjan i može ostvariti zasigurno bolje rezultate nego svaka terapija sama za sebe.
Pisao: Mag. Dr. Scient. Med. Edin Ibrišimović
Sve članke vezane za temu “depresija” pronađite OVDJE
