Dječija koža se znatno razlikuje od kože starije djece i odraslih osoba. Stoga je pristup i sama upotreba kozmetičkih preparata vrlo specifična u tom uzrastu te zahtijeva koordinaciju roditelja sa ljekarima i apotekarima, posebno u slučaju narušene funkcije bebine kože.
Razvoj i struktura kože kod beba
Po osjetljivosti razlikujemo 3 vrste kože kod djece:
- koža novorođenčadi, do prve 4 sedmice života – u ovom periodu je najosjetljivija
- koža dojenčadi, do jedne godine starosti – koža koja ima specifične zahtjeve
- te koža male djece, do 3 godine starosti.
Žlijezde lojnice kod beba počinju lučiti loj od petog mjeseca začeća pa sve do rođenja. Loj se zajedno sa drugim izlučevinama, ljušti odmah po rođenju i nakon prvog pranja djeteta. Taj bjelkasto, sirasti sloj se zove vernix caseosa i ima funkciju zaštite bebine kože sve do momenta poroda i prvog pranja. Nakon njegovog uklanjanja, počinje se nazirati ružičasta, mekana i nježna bebina koža, a žlijezde lojnice prelaze u funkciju mirovanja sve do početka puberteta.
Generalno, koža novorođenčadi i dojenčadi je dosta tanja (u nekim slojevima i do 30%), osjetljivija i propusnija u odnosu na kožu odraslih ali i dosta suhlja. Stoga treba izbjegavati sve preparate koji dodatno isušuju, odmašćuju ili nadražuju kožu. Posebno treba obratiti pažnju na njegu kože pelenske regije jer je taj dio konstantno u dodiru sa mokraćom i stolicom pa se bakterije vrlo lako mogu stvoriti a one uzrokuju crvenilo, natečenost te, ako se ne tretira, može dalje izgubiti vlagu, još više se isušiti i uzrokovati upale i infekcije, posebno sa Candidom, što dodatno komplikuje problem.
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je jedno od najčešćih oboljenja kože kod djece. Statistika kaže da 45% djece sa atopijskim dermatitisom doživi prve simptome oboljenja već do 6-og mjeseca života, 60% djece do prve godine, te 85% djece do svoje pete godine života.
Atopijski dermatitis najčešće nestane do kraja adolescencije, međutim ipak se javlja i kod 2-10% odrasle populacije, a ovi pacijenti često mogu razviti i druga atopijska stanja kao što su astma, alergije na hranu ili alergijski rhinitis.
Na našim prostorima atopijski dermatitis se javlja u oko 20-30% slučajeva i povećana mu je incidenca u odnosu na prošlost . Lokalna terapija kortikosteroidima je učinkovita ali kratkoročna i ne otklanja uzroke oboljenje, jer čim se prestanu koristiti, stanje se vraća na prvobitno. Međutim, nekada je ova terapija i neophodna i stoga ne treba imati strah od kratkoročne primjene kortikosteroida, osobito kada su preporučeni od strane ljekara.
Izbor adekvatne kozmetike za bebu sa atopijskim dermatitisom ostaje na ljekarima i farmaceutima, s tim da svakako kozmetika treba sadržavati komponente koje su se dokazale kao neškodljive i djelotvorne. Obično se radi o lipidnim ili prirodnim komponentama za čiju upotrebu je potrebna upornost jer se stanje neće promijeniti preko noći kao kod upotrebe kortikosteroida. Također, mame bi trebale obratiti pažnju da se bebina ishrana prvih pola godine života zasniva isključivo na dojenju, ukoliko je to moguće, jer majčino mlijeko pruža sve potrebno za razvoj imunološkog sistema kod djece. U konačnici, to stanje se ogleda i putem kože.
Garderoba treba biti lagana, pamučna i prozračna, prostorije izračene i ugodno tople, a beba podmirena u svakom smislu.
Pojačanja higijena modernog doba, sa upotrebom jakih deterdženata, sapuna i sredstava za čišćenje i dezinfekciju, a u kombinaciji sa manjom izloženošću djece normalnim alergenima tokom života, te unosom hrane koja sadrži dosta konzervanasa i stabilizatora, dovode do porasta ovakvih stanja jer se time djelimično narušava imunološki sistem kože.
Određene studije su dokazale vezu između atopijskog dermatitisa i upotrebe probiotika. Probiotici i prebiotici koji se unose oralnim putem, pomažu u jačanju imunološkog sistema, što se u konačnici odražava na stanje kože kao poboljšanje, međutim ove studije su još u fazi ispitivanja i dokumentovanja. Cijela teorija ima dosta smisla, obzirom da je npr. kod atopijskog dermatitisa uništen prirodni mikrobiom kože, probiotici i prebiotici pomažu pri njegovom obnavljanju.
Naš organizam naseljava iznutra i izvana veliki broj bakterija, gljivica, virusa, koji se nazivaju ljudska mikrobiota. Skup gena koji imaju ti isti virusi, gljivice i bakterije nazivaju se ljudski mikrobiom. Većina tih mikroorganizama djeluje blagotvorno na naš organizam, međutim, kada se pojave na pogrešnom mjestu ili im se naglo poveća broj, tada govorimo o infekciji.
Kada se vratimo u prošlost, dugo nije bilo razlike u korištenju kozmetike za djecu i odrasle. Do kasnog 19 vijeka, većinom su se koristili domaći sapuni na bazi masnoća i alkalnih deterdženata, kasnije i sindeti ali na bazi sintetičkih deterdženata koji su se paralelno koristili i za pranje suđa i veša. Prvi proizvodi za djecu i mame su se pojavili 1890 godine od proizvođača Johnson & Johnson a sadržavali su, između svega ostalog, baby puder koji se koristi i dan danas.
Pravilna njega bebine kože je od velikog značaja, kako bi ostala glatka i nježna. Također je bitan optimalni nivo hidratacije, smanjenje trljanja i iritacija te održavanje čiste i suhe pelenske regije. Tokom sunčanih dana, neophodno je povesti računa i o njezi uz upotrebu sredstava sa zaštitnim faktorom.
Svakodnevna rutina sa Vašom bebom
Pranje i kupanje
Svakako da rutina kupanja počinje odmah nakon odstranjivanja nekroznog dijela pupka. Kupanje djeteta se preporučuje 2 do 3 puta sedmično, u toploj vodi i to ne predugo kako ne bi došlo do pretjeranog isušivanja. U toplu vodu se mogu dodati sredstva namijenjena za pranje bebine kože koja moraju biti hipoalergena i blaga. Stoga je najbolje posavjetovati se sa ljekarom ili farmaceutom oko izbora bebine kozmetike. Losion za njegu bebine kože, kao i krema za njegu pelenske regije neka bude od istog proizvođača kako ne bi došlo do nekih neželjenih kontaktnih reakcija. Ukoliko nije potvrđeno nikakvo kožno oboljenje kod bebe i koža je normalna, ne treba koristiti specijalnu kozmetiku kao kod djece koja imaju atopijski dermatitis ili neki drugi oblik dermatitisa. Svakako treba dozvoliti bebinoj koži da diše, pa se preporučuje bebu ostaviti golu prije ili nakon kupanja u toploj prostoriji a to vrijeme možete iskoristiti za masažu bebine kože. To je, u stvari, više kontakt majke i bebe preko kože koja je jako osjetljiva i prenosi podražaje. Preporučuje se masaža prirodnim uljima (bademovo) te ova vrsta kontakta jako prija i bebama i mamama. Većini roditelja ovaj oblik kontakta i neke vrste maženja prerasta u svakodnevni ritual u koji se, naravno, mogu uključiti i tate.
Pranje kose može se vršiti samo sa toplom vodom ili sa dodatkom blagog šampona. U tom periodu, vrlo je česta pojava tjemenice, koja uglavnom spontano nestaje. Preporučuje se nanošenje maslinovog ulja tokom noći te iščešljavanje sutradan čime bi većina naslaga trebala biti odstranjena. Za njegu lica koriste se blage kreme pogodne za bebinu kožu, nikada ulje jer može doći do začepljavanja pora.
Ostalo
Prostorija u kojoj beba boravi trebala bi biti suha i topla, opet ne pretopla jer to može dovesti do isušivanja kože. Treba obratiti pažnju tokom zimskih mjeseci da zbog grijanja vrlo često zrak postaje previše suh i topao. Preporučuje se staviti posudu sa vodom na grijno tijelo ukoliko je zrak previše suh u prostoriji.
Kako se ne bi oštetila bebina koža grebanjem, noktići trebaju biti pažljivo odsječeni.
Za njegu pelenske regije, jako je bitno svakodnevno pranje vodom ili blagim sredstvom, posebno poslije velike nužde, temeljito posušivanje iste regije te nanošenje adekvatne kreme za njegu. Većina tih krema sadrže talk i cink oksid koji kožu drže suhom što spriječava razvoj bakterija a podloga je uglavnom na bazi bademovog ulja koji koži vraća lipide. Zbog vlage, stolice ili iritacije pelenom, može doći do pelenskog dermatitisa koji će se javiti u 50% slučajeva jednom ili više puta, ali ovakva stanja uglavnom nestanu uz pažljivu higijenu pelenske regije i korištenja adekvatne kreme za tu istu regiju. Ukoliko se stanje pogoršava i pelenski dermatitis traje duže od 2 ili 3 dana, svakako posjetite ljekara jer kombinacija urina i stolice može dovesti do infekcije putem oštećene kože.
Pelenski dermatitis odlikuje crvenilo pelenske regije te blaga otečenost struktura. Kod težih stanja javljaju se ranice i erozije, a sa prisustvom gljivice Candide, javljaju se bijele pustule (bubuljice). Posjeta ljekaru je prepoučljiva u ovakvim slučajevima.
Za kraj, osim pravilne njege bebine kože, svakako nemojte zaboraviti na dodir, kontakt i igru sa svojim djetetom jer sve zajedno doprinosi blagostanju naših beba.
