Krpelji u repertoar svojih štetnih učinaka od skora (osim prenošenja uzročnika borelioze, ranoljetnog meningoencefalitisa itd.) mogu uvrstiti i uzrokovanje alergije na meso.
Par riječi o alergiji
Alergije su zasigurno stare koliko i čovječanstvo. Međutim, prvi naučni zapisi o imunologiji i alergiji potiču iz 9. stoljeća od perzijskog naučnika i ljekara Muhammeda ibn Zekerijaa er-Razija (865.-925. g) koji je vjerovatno kao prvi opisao i alergijsku astmu (1). Ključni protein u patofiziologiji alergije (imunoglobulin E ili IgE) je otkriven tek 1965. godine, skoro simultano od strane dvije naučne gupe. U narednih 50 godina je učestalost alergije drastično porasla. Prvi slučajevi alergije na hranu, insekte i lijekove su objavljeni u naučnim časopisima u šezdesetim godinama (što ne znači da se prije toga nisu dešavali).(2)
Alergija u porastu
Ponekad je poboljšana dijagnostika ili svijest o nekoj bolesti uzrok da se zabilježi porast zabilježenih slučajeva te bolesti (što je lažni porast). U slučaju alergije postoji drastičan i istinski porast broja slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje, prije svega u razvijenim, i zemljama u razvoju, što je povezano sa zapadnjačkim načinom života i svime što u to spada (povećana zagađenost, pogrešna ishrana, pogrešne prakse ishrane dojenčadi itd.), ali definitivni krivac i dalje djeluje iz sjene.
U protekloj deceniji se incidenca raznih vrsta alergija u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji udvostručila ili utrostručila.(2) U isto vrijeme se broj infekcija parazitima drastično smanjio i čak je ustanovljena povezanost ove dvije pojave, o čemu smo već pisali (vidi članak “Parazitima protiva alergija, kolitisa,…?”).
U trenutku dok ovo čitate (pod uslovom da nije već 2095. godina), otprilike milijarda i po ljudi osjeća čudno komešanje u svojim crijevima. Tamo im se, naime, vrte crijevne gliste, poznate i pod nazivom geohelminti, a to je samo jedna manja skupina crva kojima se čovjek može inficirati (od ukupno njih nekih 300 vrsta). Drugih 230 miliona su inficirani šistozomom itd. Ovi ljudi se zasigurno ne osjećaju perfektno sa svojim podstanarima, ali makar mogu biti sretni da vrlo malo njih boluje npr. od astme.(3)
Dakle sada znamo da paraziti nisu samo štetni, nego da mogu biti i korisni. Ali da su paraziti ipak pretežno štetni, o tome govori i činjenica da npr. krpelji u repertoar svojih štetnih učinaka od skora (osim prenošenja uzročnika borelioze, ranoljetnog meningoencefalitisa itd.) mogu uvrstiti i uzrokovanje alergije na crveno meso.(4)
Nastanak alergije na meso
Ono što je podmuklo kod ovog tipa alergije jeste njen nastup. Anafilatički šok, najopasniji vid alergije, koji može dovesti do smrti, nastupa obično neposredno nakon (ponovljenog) kontakta s alergenom. S obzirom da je taj alergen u najvećem broju slučajeva lahko identificirati (npr. ujed pčele neposredno prije nastupanja alergije), to se i lakše boriti protiv neprijatelja kojeg poznaješ. Ono što stvari čini mnogo komplikovanijim jesu vrste alergije, opisane u zadnje vrijeme, a bez jasnog trigera.
Pacijenti obično dođu zbog kožnog osipa koji se javlja u posljednjih sedam dana bez jasnog uzroka, bez konzumacije nove vrste hrane.(5) Ono što bude zajedničko za takve pacijente jeste historija ujeda krpelja, ili život u endemičnim područjima-staništima krpelja.
Ovaj tip alergije je tipični primjer unakrsne reakcije. Krpelj ujede čovjeka, a u njegovoj pljuvačci se nalazi oligosaharid koji je vrlo sličan oligosaharidu pod nazivom alfa-gal, a koji se nalazi i u crvenom mesu. Imuni sistem ovaj oligosaharid prepozna kao strano i tijelo i pokrene odbrambenu reakciju produkcijom antitijela. Ova antitijela ne znaju razlikovati taj strani oligosaharid od alfa-gala, i prema tome prepoznaju i alfa-gal iz crvenog mesa kao strano tijelo i pokreću alergijsku reakciju odgođenog tipa, koja nastupa tek nakon više mjeseci i očituje se obično kao urtikarija, odnosno osip na koži.
Opasnost po život
Mnogo teži vid ove alergije nastupa kod ljudi koji moraju da uzimaju hemoterapiju pri oboljenju od npr. raka pluća. Vrlo često se kod ovih pacijenata koristi intravenozna terapija protiv EG-faktora rasta pomoću antitijela pod nazivom Cetuximab.(6) Ukoliko pacijenti imaju alergiju na meso, oni na ovaj lijek reaguju anafilaktičkim šokom, koji u nekoliko minuta može dovesti do smrti ukoliko se ne reaguje na odgovarajuči način.
Kao dijagnostički kriterij za definitivnu dijagnozu alergije na crveno meso jeste povišen titar antitijela protiv anti-gala u krvi.
A terapija je: izbjegavanje konzumacije crvenog mesa.
Kako izbjeći krpelje? Nimalo lahko, naročito u područjima u kojima su endemično rašireni. Do prije nekoliko godina je važilo da krpelji ne preživljavaju na visini preko 800 m.n.v., međutim zadnjih godina, a kao direktna posljedica globalnog zagrijavanja, zabilježena je pojava krpelja i na visinama do 1200 m.n.v. Osim toga, sve češće se nalaze i egzotične vrste krpelja, koje ptice selice donose iz tropskih krajeva. Ovi krpelji su i ranije dolazili s pticama selicama, ali sada preživljavaju mnogo duže, i predstavljaju dodatnu opasnost po zdravlje stanovništva.(7) A možda sa sobom donose i nove alergije.
LITERATURA:
1. Virtual Museum-Time Corridor-Arabic Medicine. The British Association Of Urological Surgeons Available at: https://www.baus.org.uk/museum/79/arabic_medicine.
2. Campbell, D. E. & Mehr, S. Fifty years of allergy: 1965-2015. J. Paediatr. Child Health 51, 91–93 (2015).
3. Cruz, A. A. et al. Global issues in allergy and immunology: Parasitic infections and allergy. J. Allergy Clin. Immunol. 140, 1217–1228 (2017).
4. Commins, S. P. & Platts-Mills, T. A. E. Tick bites and red meat allergy. Current Opinion in Allergy and Clinical Immunology (2013). doi:10.1097/ACI.0b013e3283624560
5. Khoury, J. K., Khoury, N. C., Schaefer, D., Chitnis, A. & Hassen, G. W. A tick-acquired red meat allergy. Am. J. Emerg. Med. 36, 341.e1-341.e3 (2018).
6. Xu, M. J., Johnson, D. E. & Grandis, J. R. EGFR-targeted therapies in the post-genomic era. Cancer Metastasis Rev. (2017). doi:10.1007/s10555-017-9687-8
7. mdr.de. Tropische Zecken in Deutschland entdeckt. (2018). Available at: https://www.mdr.de/wissen/tropische-zecken-in-deutschland-100.html.
