Nakon hladnih i tmurnih zimskih dana konačno nam je granulo sunce. Umjesto da se tome veselimo i fizički i psihički bolje osjećamo, istovremeno s toplijim i sunčanim vremenom većina ljudi počinje osjećati simptome poput umora, manjka koncentracije i povećane potrebe za snom. Minimalno svaka druga osoba pri prelasku iz zime u proljeće osjeća simptome proljetnog umora, bez depresivnih faza. Radi se o normalnom fiziološkom procesu koji se s većim ili manjim intenzitetom javlja kod velikog broja ljudi. Češće se javlja kod osoba preosjetljivih na vremenske promjene zbog smanjene sposobnosti organizma na prilagodbu.
Zašto smo u proljeće umorni?
Uzroci proljetnjeg umora nisu sasvim razjašnjeni, ali je jasno da tjelesni hormoni serotonin i melatonin učestvuju u ovom procesu koji može prouzrokovati umor, nesvjesticu i metaboličke probleme. U nastavku ćemo navesti nekoliko stvari koje se dovode u vezu sa ovim sindromom.
Imunološki sistem – sindrom proljetnjeg umora se, između ostalog, dovodi u vezu i sa smanjenjem imunološke odbrambene snage organizma. Tokom hladnih zimskih mjeseci rijetko ko uspije izbjeći prehladu ili gripu, pa se naš umoran organizam nakon izloženosti navedenim stresorima tek treba oporaviti u toplim danima proljeća.
Cirkadijalni ritam (ciklus spavanja i buđenja) – dolaskom proljeća dolazi i do promjene vanjskih uvjeta koje mogu biti stresne za osobe osjetljive na promjenu vremena. Također, ljetno računanje vremena, iako nam donosi osjećaj dužeg trajanja dana, mnogim ljudima može poremetiti cirkadijalni ritam i prouzrokovati osjećaj umora.
Prehrana i nedostatak vitamona C i D – dug zimski period je nerijetko povezan sa jednoličnom prehranom koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina C u organizmu. Usljed nedostatka ovog potentnog antioksidansa, dolazi do smanjene iskorištenosti kisika u ćelijama tkiva i slabljenja imunoloških odbrambenih snaga. Nedostatak vitamina D usljed smanjene izloženosti sunčevim zrakama tokom zime i smanjenom unosu svježeg voća i povrća za direktnu posljedicu ima nedostatak vitalnosti.
Kako si možemo pomoći ukoliko osjetimo znake umora?
1. Identificirati uzročnike koji crpe energiju
Prvi korak u procesu ponovnog punjenja baterija je shvatiti na koje načine naša prehrana i stil života mogu crpiti energiju. Na svakodnevnoj bazi česti krivci su dehidracija, pretjerano uživanje alkohola, striktne dijete ili previše šećera u hrani, stres i napetost.
2. Fizička aktivnost je obavezna, boravak u prirodi poželjan
Redovita vježba je jedan od najboljih načina da se spriječi kriza s osjećajem općeg umora. Kretanje i duboko disanje poboljšavaju opskrbu tijela kisikom, ubrazavaju metabolizam i poboljšavaju cirkulaciju. Boravak na svježem zraku pomaže čišćenju misli, a prizori i zvukovi iz prirode djeluju stimulativno na osjetila. Boravak vani, pri dnevnoj svjetlosti uz tjelesne vježbe smanjuje proizvodnju melatonina, tzv. hormona spavanja, poboljšava metaboličke procese i pomaže pri regulaciji krvnog pritiska.
3. Spavanje je vrlo bitno
Milijuni ljudi ne spavaju dovoljno. Manje od osam sati svakodnevnog sna kod velikog broja osoba izaziva umor, prouzrokuje inferiorno ponašanje, smanjuje pozitivan stav i pogled na život, kao i efikasnost na poslu u školi i u svemu što radimo tokom dana. Stres je najveći uzrok poremećaja uzrok poremećaja spavanja jer noću najviše razmišljamo o problemima. Nekoliko sati prije odlaska na spavanje potrebno je izbjegavati alkohol i kofein. Prirodni lijekovi za uspavljivanje i nesanicu su vrećice lavande u blizini kreveta i čaj od valerijane. Iako se tokom dana često osjeća iscrpljenost, potrebno je izbjeći popodnevno spavanje. Već sat vremena drijemanja za vrijeme dana može otežati uspavljivanje navečer i poremetiti zdravi ritam spavanja.
4. Željezo i krom
Anemija prouzrokovana manjkom željeza je čest uzrok ekstremne iscrpljenosti u žena. Menstrualna krvarenja mogu sniziti razinu hemoglobina, proteina u eritrocitima koji prenosi kisik u krvi. Nisku razinu željeza možemo provjeriti kontrolom krvne slike. Deficit željeza se popravlja uzimanjem dodataka prehrani koji sadrže željezo te konzumiranjem hrane bogate željezom poput tamnozelenog lisnatog povrća, crvenog mesa, jaja i susama.
Krom učestvuje u metabolizmu glukoze i značajan je za kontinuirano oslobađanje energije iz stanica.
5. Vitamini
Potrebno je nadoknaditi eventualni nedostatak vitamina C i D, folne kiseline i vitamina B12.
6. Za energiju je potreban koenzim Q10
Koenzim Q10 kao antioksidans, igra važnu ulogu u načinu na koji proizvodimo energiju u stanicama te pomaže zaštititi od srčanih bolesti. Sa godinama starosti, razina Q10 opada jer ga organizam proizvodi u manjoj mjeri. Za nadoknadu koenzima Q10 potrebno je jesti hranu bogatu tim koenzimom- skušu, losos, sardine, govedinu, kikiriki i špinat. Q10 se također može uzimati i kao dodatak prehrani.
7. Spasonosni „zlatni korijen“
Za biljku rodiolu katkad nazvanu „zlatnim korijenom“ vjeruje se da povećava energiju i živahnost, pomaže koncentraciji i otklanja umor. Naučnici je nazivaju adaptogenom, jer pomaže nadbubrežnoj žlijezdi da se adaptira na stres. Te su žlijezde važne jer proizvode adrenalin, ali one se iscrpljuju pod kontinuiranim stresom čime se slabi imunitet. Radiola pomaže u savladavanju iscrpljenosti od pretjerane fizičke ili mentalne aktivnosti, ali njezino se korištenje ipak ne preporučuje na dugo razdoblje jer u tom slučaju može prouzročiti razdražljivost.
8. Konzumiranje zdravih ugljikohidrata
Ugljikohidrati su izvrsni za podizanje energije, ali oni spadaju u dvije vrlo različite kategorije: prvu čine oni koji se brzo razlažu i imaju visok glikemijski indeks, a drugu oni koji se sporo razlažu i imaju nizak glikemijski indeks. Ugljikohidrati koji se brzo razlažu, kao npr. šećer ili gazirani sokovi, daju naglu eksploziju energije nakon koje slijedi jednako nagli pad. Za razliku od njih, ugljikohidrati koji se sporo razgrađuju, poput integralnog kruha i graha, pružaju stalnu opskrbu glukozom i energijom.
9. Ginseng i guarana
Ginseng može poboljšati sposobnost tijela da se bori protiv stresa. Naučnici iz “Mayo Clinic” su objavili studije u kojima pokazuju da ginseng odlično djeluje protiv umora i podiže energetski nivo tijela. Guarana (koja sadrži kofein) može također podići nivo energije.
10. Kontrola štitne žlijezde
Štitna žlijezda kontroliše brzinu „spaljivanja“ energije u tijelu, stvaranja proteina i reakcije na druge hormone. Nedovoljno aktivna štitna žlijezda – hipotireoidizam – može prouzrokovati osjećaj umora i debljanje bez očitog objašnjenja. Također može uzrokovati umor, suhu kožu i osjetljivost na hladnu vodu. Radi se o ozbiljnom problemu koji zahtijeva pravilnu liječničku dijagnozu i terapiju.
Iscrpljenost je vrlo ozbiljan problem
Ukoliko neprestan umor traje duže od mjesec dana, potrebno je posjetiti ljekara kako bi se isključila mogućnost anemije, depresije ili skrivene infekcije.
