U ovom intervjuu nam naš gost i jedan od autora portala “Modro & Zeleno”, Bojan Stojnić iznosi svoje poglede na trendove u nutricionizmu, aktuelne teme iz oblasti nutricionizma kao i, shodno njegovom praktičnom radu sa klijentima, realnost u praktičnoj primjeni naučnih saznanja iz ove oblasti.
BOJAN STOJNIĆ nosi zvanje magistra nutricionizma, a diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno radi doktorat iz oblasti Nutrigenomike i Personalizirane prehrane u Španjolskoj. Vlasnik je portala nutricionizam.hr i radi kao konzultant u oblasti sportskog nutricionizma.
Dio I
Pitanja:
- Nutricionizam je grana nauke koja sve više dobija medijskog prostora? Prije nekih 20 godina se nije ni približno ovoliko pričalo o zdravoj hrani, dijetama i sl.. Odakle dolazi ovaj trend?
- Poznata je izreka koja se pripisuje Hipokratu: „Neka vaša hrana bude vaš lijek, a neka vaš lijek bude vaša hrana.“. Kakvo je Vaše mišljenje po ovom pitanju?
- Recite nam više o vašem viđenju uticaja prehrane na zdravlje?
- Svakodnevno razgovarate sa ljudima na temu ishrane, šta je ono što ljude najviše zanima?
- Redovono posjećujete naučne konferencije na temu nutricionizma i dijetologije. Koje su trenutno goruće teme u ovoj oblasti i kako vidite trend razvoja nauke o ishrani? Šta će po Vašem mišljenju biti udarne teme po pitanju ishrane za 30 godina?
- Recite nam više o individualnom pristupu kod određivanja dijeta, shodno metaboličkim i drugim razlikama među pojedincima.
Dio II
Pitanja:
- Koliko promjene u našoj okolini uslovljene industrijalizacijom i novim metodama uzgoja u agrikulturi utiču na kvalitet naše ishrane a samim time i na naše zdravlje?
- Obzirom da se naša okolina sve više kontaminira raznoraznim otpadima, već mnogi govore o tome kako će u doglednoj budućnosti veoma teško biti kultivirati nekontaminiranu hranu. Znači li to da će se prehrambeni sektor u cilju proizvodnje “čiste” hrane više okretati novim tehnologijama poput 3D-štampača ili laboratorijski proizvedene hrane?
- Da li se kvalitet namirnica promijenio u zadnjim decenijama? Govori se da voće i povrće nemaju ni približno onu kvalitativnu vrijednost koju su imali ranije. Da li je ovo naučno dokazana tvrdnja i ako jeste u kojoj mjeri su ove promjene izražene.
- Prekomjerna tjelesna težina je uzročnik mnogih oboljenja. Poriv za jelom je očigledno često jači od ljudske volje pa mnogi, iako znaju da spadaju u ugroženu kategoriju sa prekomjernom tjelesnom težinom, nemaju dovoljno volje ili nisu u stanju ništa učiniti. Koliko hrana ima uticaj na psihu? Da li su u svakodnevnoj ishrani današnjice supstance sa adiktivnim dejstvom više zastupljene nego ranije?
Dio III
Pitanja
- Kakva su Vaša iskustva konzultanta iz oblasti nutricionizma i dijetetike u praktičnom radu sa klijentima? Pridržavaju li se klijenti preporučenih dijeta i ako ne zašto?
- Kako se nutricionisti odnose prema postu?
- O blagotvornim zdravstvenim efektima posta postoji niz naučnih radova, pa čak i je i nobelova nagrada prije nekoliko godina dodijeljena naučniku koji je istraživao post i autofagiju. Kakav je Vaš stav po pitanju primjene posta u svakodnevnici?
- Kada biste u 3-5 tačaka naveli ono što bi bilo potrebno za održavanje tjelesnog i duhovnog zdravlja, šta bi to bilo i u kojem redoslijedu po prioritetima?
