Kao ljekovita i vitalna gljiva, Brezina guba (Piptoporus betulinus) uživa popularnost stotinama, čak i hiljadama godina. To je potvrđeno njenim spektakularnim otkrićem uz poznatu mumiju Ledenog čovjeka “Ötzi”, koji je živio prije nekih 5000 godina, a pronađen je u 1991. godine u južnom Tirolu na granici Austrije i Italije. Vjeruje se da je Ötzi brezinu gubu koristio kao prirodni antibiotik za infekcije. Danas se koristi najčešće za gastrointestinalne tegobe (probavni sistem), ali se spominje i u kontekstu jačanja imunološkog sustava, protiv virusnih i bakterijskih oboljenja.
Brezina guba (Fomitopsis betulina, Piptoporus betulinus), živi kao parazit na stablima breze. Gljiva prodire u stara, umiruća stabla i razgrađuje celulozu breze. Struktura drveta biva oštećena, a sama stabla postaju krhka i lako lomljiva. Budući da je Brezinoj gubi potrebno mnogo vlage, uglavnom raste u području kore drveta, iz koje crpi tanin neophodan za preživljavanje. Plodovi koji rastu pojedinačno iz stabla breze najčešće se mogu naći u periodu od septembra do decembra. Mlade gljive imaju bijeli šešir i sočno meso. Tijekom mjeseci klobuk postaje smeđi dok meso gljive postaje žilavo i suho.
Profil Brezine gube
Botanički naziv: Piptoporus Betulinus
Stanište: raste na cijeloj sjevernoj hemisferi, gdje god ima breza. Također ćete je veoma lako naći u brezinim šumama Balkana i bez problema prepoznati.
Ljekovita svojstva: antiupalno, antibakterijsko, antivirusno, antiparazitsko, vitalizirajuće, anti tumorno
Upotrebna forma: čaj ili hladno piće od svježih gljiva, prah, granule, ekstrakti
Područja primjene: tegobe u gastrointestinalnom (probavnom) traktu, infekcije respiratornog trakta, antibiotičko, antiviralno i antiparazitsko dejstvo, propratna terapija kod tumornih oboljenja.
Sastojci: sadrži razne aktivne sastojke, od kojih su najvažniji betulin, betulinska kiselina, piptamin, agaricinska kiselina i beta glukani. Što je gljiva starija, tijelo sadrži više gorkih tvari.
Životni vijek: do ca. 12 mjeseci
Razmnožavanje: putem gljivičnih spora.
Primjena u medicinske svrhe
Tradicionalna primjena
Tradicija upotrebe Brezine gube u medicinske svrhe ima veoma duboke korijene. Pretpostavlja se da ju je već Ledeni čovjek (Ötzi) koristio kao sastavni dio svoje putne apoteke. Grčki ljekar Dioskurides u prvom vijeku nove ere spominje također njena antimikrobna svojstva. U Bohemiji se koristila kod tumora rektuma i kod svih oboljenja želuca. Između ostalog se tradicionalno koristi protiv žgaravice i bakterije Helicobacter pylorii, kao glavnog uzročnika gastritisa. U svrhu tretiranja gastritisa se preporučuje tzv. terapija rolanja (njem. Rollkur), pri kojoj se čaj od Brezine gube ispija u količini od 500-750 ml na prazan stomak. Nakon toga se leži na lijevoj strani, pa na stomaku, zatim na leđima i na kraju na desnoj strani. Na svakoj strani se leži 3-5 minuta.
Shodno izjavama pacijenata oboljelih od tumora želuca čaj od Brezine gube čak i pri težim oblicima oboljenja olakšava i poboljšava stanje. Pri tome se preporučuje kombinovana upotreba sa gljivom Ćuranov rep (Coriolus versicolor) i gljivom Čaga (Xanthochorus obliquus, Inonotus obliquus). Naročito u Rusiji je veoma poznata blagotvornost medicinskih gljiva Brezine guba i Čaga.
Fino i tanko isječeni ili mljeveni komadi gljive se mogu koristiti za rane i protiv krvarenja, ali također i kao ulošci za cipele (ukoliko su pravilno odsječeni i pripremljeni) pri čemu upijaju znoj i neutrališu neugodne mirise.
Naučno potkrijepljena upotreba
Suvremena istraživanja potvrđuju dobrobiti Brezine gube za promicanje zdravlja. Farmakološke studije pružile su dokaze koji podupiru antibakterijska, antiparazitska, antivirusna, protuupalna, antikancerogena, neuroprotektivna i imunomodulatorna svojstva ove gljive.
Neosporive dokaze za antibakterijska dejstva Brezine gube su priložili Suay et al. 2000. godine. Metanolskom ekstrakcijom dobijeni ekstrakti iz 204 različite gljive su podvrgnuti eksperimentima na različitim bakterijama. Ekstrakti Brezine gube su pokazali jak efekat suzbijanja rasta bakterijskih vrsta Pseudomonas aeruginosa, Serratia marcescens, Staphylococcus aureus i Bacillus subtilis.
Nasuprot tome oralna primjena etanolskog ekstrakta Brezine gube nije pokazala značajne efekte na kardiovaskularni sistem (James O. F. et al. 2017).
Naučnik Kawecki i njegove kolege su 1978. godine posmatrali da RNA (ribonukleinske kiseline) iz Brezine grube ne bivaju razgrađene od strane enzima ribonukleaza iz gušterače i da su u stanju osloboditi interferon-gama u ljudskim ćelijama vezivnog tkiva. Osim toga su pokazali pozitivan efekat na sazrijevanje dendritskih ćelija. Ovi rezultati pokazuju svojstva Brezine gube kao sredstva za jačanje imuniteta.
Brezina guba obično se koristi kod problema sa želucem i crijevima, a može se koristiti i svakodnevno u periodu od nekoliko sedmica ili mjeseci, zavisno od toga koliko dobro podnosite proizvode od gljiva odnosno kako reagujete na njih.
Antikancerogena dejstva Brezine gube su istraživali Lamieszek i kolege 2009. godine. U eksperimentima sa ćelijskim kulturama generisanim iz tumora, pokazali su usporeno razmnožavanje i pokretljivost kao i promjene oblika ćelija tumora. Nasuprot tome zdrave ćelije nisu reagovale nikako ili su reagovale neznatno na ekstrakte Brezine gube. Miriam Sari je sa kolegama 2020. godine uočila signifikantan efekat ekstrakata dobijenih sa natrijevim hloridom na migraciju tumornih ćelija.
Poljski naučnik Utzig je još 1957. godine pokazao da je sa Brezinom gubom moguće postići potpuno izliječenje tumora spolnih organa (sticker sarkom) kod pasa.
Korisne tvari u Brezinoj gubi
Već odavno je poznato da drvo breze samo po sebi ima mnogobrojna na zdravlje blagotvorna dejstva. I ostale medicinske gljive koje rastu na drvetu breze poput Čage ili gljive Trud, crpe i akumuliraju iz breze mnogobrojne korisne supstance što obogaćuje spektar njihovih mnogobrojnih aktivnih tvari.
Ekstrakti pravljeni iz ploda Brezine gube nemaju isti spektar aktivnih supstanci kao oni dobijeni iz micelija. Samim time, zavisno od toga da li se ekstrakt dobija iz ploda ili iz micelija, mijenja se istovremeno i farmakološki efekat gljive. Ovo je pokazao tim sa naučnicom Katarzyna Sułkowska-Ziaja 2018. godine u eksperimentima na ćelijskim kulturama dobijenih iz raznih vrsta tumora. Ekstrakt micelija pokazao je značajno citotoksično djelovanje na stanice raka prostate, dok je ekstrakt plodišta pokazao umjereni učinak na održivost melanoma i raka prostate.
Brezina guba sadrži kompletan arsenal aktivnih tvari od koji ću najvažnije spomenuti u nastavku.
Piptamin ili Ormosamin
Djeluje antibiotički protiv niza gram-pozitivnih bakterija poput stafilokoka (staphylococcus aureus), enterokoka (enterococcus faecalis) ali i protiv gljivice kandida (Candida albicans).
Agaricin ili agaricinska kiselina
Radi se o gorkoj i iritabilnoj tvari koja zaustavlja znojenje. Ova tvar je najviše zastupljena u gljivi Laricifomes officinalis.
Tetraciklični triterpeni – poliporenske kiseline
Nalaze se u skoro svim gljivama polipora i bitne su sa medicinskog stanovišta. Brezina guba sadrži poliporenske kiseline (A-C) koje spadaju u grupu tetracikličnih triterpena. Imaju izraženo antiviralno i antiupalno dejstvo ali i antibakterijsko dejstvo (npr. Protiv bakterije Staphylococcus aureus) (Kamo et al. 2003). Njihovo antiupalno dejstvo na kožu i pluća se djelimično može uporediti sa dejstvom kortizona.
Poliporenska kiselina C i jedan novootkriveni hidrokinonski derivat utiče na aktivnost enzima metalne matriks-protease (MMP). Ovi enzimi su veoma bitni za održavanje unutarnjih gradivnih struktura ćelije (ćelijskog skeleta). Deficiti funkcija ovog enzima mogu utjecati na degenerativne procese kao što su artroze, bolesti desni zuba, rast tumornih ćelija, metastaze, multipnu sklerozu.
Ova jedinjenja se u gljivama često nalaze u formi estera sa masnim kiselinama.
Betulin i betulinska kiselina
Pentacicklični derivati triterpena kao što su Betulin i betulinska kiselina se nalaze u signifikantnim količinama u brezi ali i u Brezinoj gubi koja očigledno apsorbira ove tvari iz stabla. Naučnik Alresy sa univerziteta “Greifswald” ih je 2015. godine prvi ekstrahirao iz brezine gube putem etil-acetatne ekstrakcije iz ploda gljive.
Betulin i betulinska kiselina imaju izraženo antiupalno, antiviralno, antibakterijsko i protektivno dejstvo na kožu. U stanju su da ometaju proliferaciju (razmnožavanje) virusa Side (HIV). Ometaju rast tumora kože (melanomi) tako što aktiviraju proces apoptoze (programirane ćelijske smrti), poboljšavaju učinak određenih kemoterapija. Većina studija je urađena na ćelijskim kulturama.
U kliničkim studijama sprovedenim na pacijentima je pokazan signifikantan učinak na oboljenja kože i promjene na koži (keratinoze) (Huyke et al. 2006). Shodno tome je primjena Brezine gube veoma interesantna i za izradu kozmetičkih proizvoda.
Hlapljive (isparive) tvari
Naučnik Rösecke et al su 2000. godine u Brezinoj gubi identificirali alkoholne spojeve, ketone, i jedan čitav arsenal mono-, seskvi- i diterpena kao i aromatični spoj benaldehid.
Polisaharidi
U ćelijskom zidu Brezine gube, kao i većine ostalih gljiva, se nalaze polisaharidi poput alfa i beta glukani i hitina (Jelsma et al. 1978). Udio polisaharida u vrelom tečnom ekstraktu iz Brezine gube je oko 48% (Grunewald et al 2018). A udio farmakološki trenutno najinteresantnijih polisaharida – beta (1->3) glukana je 0,8%.
Osim toga je pronađen i jedan novi glukan – Piptoporan I sa molekularnom težinom od 270 KD. (Olennikov et a).
Jesus et al su 2018. godine identificirali u vodi rastvorljivi beta-D-glukan molekularne težine od 250 KD sa izraženim dejstvom na zacjelivanje rana.
Vitamini, minerali i ostale tvari
Brezina guba sadrži također i vitamine (tokoferol, beta karotin, vitamin C…) minerale (fosfor, bakar, selen, kalij), masne kiseline od kojih su 77% nezasićene (najviše oleinska i linolna kiselina) i dr.
Da li Brezina guba ima psihoaktivna dejstva?
Brezina guba spada u skupinu gljiva polipora, a sve ih ljudi dobro podnose i nema psihoaktivna dejstva. Promijenjena stanja svijesti koja se bilježe u rijetkim slučajevima temelje se na simptomima trovanja kontaminiranim porama breze. Brezina guba, naime, rijetko može biti kontaminirana drugim gljivama.
Berba, priprema, sušenje i prerada Brezine gube
Brezinu gubu ćete veoma lako naći u brezinim šumama Balkana i bez problema prepoznati. Plodovi koji rastu pojedinačno iz stabla breze najčešće se mogu naći u periodu od septembra do decembra. Mlade gljive imaju bijeli šešir i sočno meso. Tijekom mjeseci klobuk postaje smeđi dok meso gljive postaje žilavo i suho.Brezinu gubu potrebno je što prije nakon berbe izrezati na tanke komade, širine najviše 1 cm, kako bi se pripremila za nježno sušenje.
Sušiti se može u pećnici na 50-60 stepeni celzija nekoliko sati na rešetki pod vrućim zrakom ili radi uštede energije u jesen i zimu na grijanju koje je prethodno pojačano što je više moguće.
Nakon sušenja se lomljivi suhi komadi stavljaju u mikser ili mašinu za mljevenje i pravi se granulirana smjesa.
Priprema čaja od Brezine gube
Granulirana smjesa se može koristiti za pripremu čaja. U tu svrhu možete uzeti 1-2 supene kašike mljevene Brezine gube, preliti ih sa 1L ključale vode, često miješati i kada ohladi piti. Preporučio bih zbog neobičnog i gorkog okusa gljive da se počne sa manjim dozama.
Ukolio je čaj zamućen sa veoma sitnim djelićima gljive nema potrebe za brigu, slobodno ih pijte zajedno sa čajem. U njema je sadržan hitin koji može imati povoljno dejstvo na vašu probavu i imunološki sistem.
Čak se može zasladiti medom ako niste navikli na gorki ukus hrane ili pića.
Da li Brezina guba ima sporedna dejstva?
U naučnoj literaturi a ni u izjavama mikologa se ne trenutno ne mogu naći bilo kakvi ukazi na neželjena sporedna dejstva Brezine gube. Ipak kao i u većini ostalih slučajeva, tako i u ovom, nije moguće isključiti da pojedinci mogu reagovati alergično. Također je bitno uzimati čiste i provjerene preparate, kako bi se isključila mogućnost bilo kakve kontaminacije koja može izazvati neželjena dejstva.
Izvor: www.medicinskegljive.com
LITERARTURA
[1] Prof. Dr. Jan I. Lelley: Antivirale und antibakterielle Wirkung von Medizinalpilzen; Gesellschaft für angewandte Mykologie und Umweltstudien GmbH, D-47800 Krefeld
www.smgp.ch/smgp/homeindex/jahrestagungf/2012/abstracts/27_Ab%20Jan%20Lelley.pdf
[2] Philipp Dresch, Maria Nives D´Aguanno, Katharina Rosam, Ulrike Grienke, Judith Maria Rollinger, and Ursula Peintner: Fungal strain matters: colony growth and bioactivity of the European medicinal polypores Fomes fomentarius, Fomitopsis pinicola and Piptoporus betulinus.; AMB Express. 2015; 5: 4., Published online 2015 Jan 24.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4305089/
[3] Lemieszek M. et al: Anticancer Effect of Fraction Isolated from Medicinal Birch Polypore Mushroom, Piptoporus betulinus (Bull.: Fr.) P. Karst. (Aphyllophoromycetideae): In Vitro Studies.; International Journal of Medicinal Mushrooms 4(4) · January 2009
[3] Marta Lemieszek. Anticancer Effect of Fraction Isolated from Medicinal Birch Polypore Mushroom, Piptoporus betulinus (Bull.: Fr.) P. Karst. (Aphyllophoromycetideae): In Vitro Studies. International Journal of Medicinal Mushrooms https://www.researchgate.net/publication/225036896_Anticancer_Effect_of_Fraction_Isolated_from_Medicinal_Birch_Polypore_Mushroom_Piptoporus_betulinus_Bull_Fr_P_Karst_Aphyllophoromycetideae_In_Vitro_Studies
[4] Pisha E. et al: Discovery of betulinic acid as a selective inhibitor of human melanoma that functions by induction of apoptosis.; Nat Med. 1995 Oct;1(10):1046-51. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7489361
[5] Katarzyna Sułkowska-Ziaja et al. Chemical composition and biological activity of extracts from fruiting bodies and mycelial cultures of Fomitopsis betulina. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6267243/
[6] Małgorzata Pleszczyńska et al. 2017, Fomitopsis betulina (formerly Piptoporus betulinus): the Iceman’s polypore fungus with modern biotechnological potential https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/s11274-017-2247-0.pdf
[7] Franziska Grunewald et al., Effects of Birch Polypore Mushroom, Piptoporus betulinus (Agaricomycetes), the “Iceman’s Fungus”, on Human Immune Cells, International Journal of Medicinal Mushrooms https://www.dl.begellhouse.com/journals/708ae68d64b17c52,2c6ab3993645ca9e,284327ed49df603c.html
[8] Miriam Sari et al. 2020. The Birch Bracket Medicinal Mushroom, Fomitopsis betulina (Agaricomycetes) – Bioactive Source for Beta-Glucan Fraction with Tumor Cell Migration Blocking Ability. Int J Med Mushrooms.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32463994/
[9] James Oluwagbamigbe Fajemiroye et al. 2017. Preclinical Assessment of Cardiovascular Alterations Induced by Birch Polypore Mushroom, Piptoporus betulinus (Agaricomycetes). Int J Med Mushrooms. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28605341/
Internet stranice:
https://de.wikipedia.org/wiki/Birkenporling
Knjiga: Heilende Pilze – Die wichtigsten Arten der Welt. Jürgen Guthman.
Slike: Bild von Jennifer Beebe auf Pixabay / Bild von PublicDomainPictures auf Pixabay
