Konoplja (kanabis) – Šta govori u prilog, a šta protiv

Riječ “kanabis” odnosi se na različite psihoaktivne pripravke iz iste biljke, uključujući marihuanu, ali i hašiš (dobiven iz smole cvjetajućih somita) i ulje kanabisa dobivene iz sjemena biljke Cannabis sativa. Kanabis se stoljećima koristi kao rekreativni lijek i najčešća je konzumirana droga na svijetu. U protekle dvije decenije je veoma porastao interes za medicinsku upotrebu kanabisa i njegovih pripravaka kod odraslih, a tokom posljednjih pet godina i za terapijsku upotrebu kod djece.

Sjemenke konoplje- riznica hraljnivih tvari

Konopljina srca, kako se često od milja nazivaju sjemenke konoplje, imaju blagi orašasti okus. Sadrže više od 30% masnoća, a izuzetno su bogate dvjema esencijalnim masnim kiselinama. Riječ je o linolnoj, omega – 6 masnoj kiselini te alfa – linolenskoj, omega – 3 masnoj kiselini. Konopljino sjeme je poznato po svom izbalansiranom omjeru omeg-3 i omega-6 masnih kiselina.

Udio proteina u ukupnoj energetskoj vrijednosti sjemenki konoplje veći je od 25%, dok, za usporedbu, lanene i chia sjemenke sadrže između 16 i 18% proteina. Sjemenke konoplje sadrže i značajne količine aminokiselina metionina i cisteina, kao i arginina te glutaminske kiseline. To su aminokiseline koje naše tijelo ne može samo proizvesti, nego ih moramo unijeti izvana.

Kada govorimo o udjelu vitamina i minerala u sjemenkama konoplje, potrebno je istaknuti da su odličan izvor vitamina E koji je, baš kao i vitamin C, snažan antioksidans koji štiti tjelesne ćelije od oštećenja koja može uzrokovati prekomjerna količina slobodnih radikala – molekula koje u oksidaciji s kisikom nastaju kao otpadni proizvodi metabolizma. Također sadrži i beta karotin, te minerale i elemente u tragovima.

Sjemenke konoplje  su i odličan izvor minerala poput:

• Fosfor- pomaže u izgradnji i formiranju koštanog tkiva, potiče probavu, omogućava sintezu proteina, održava hormonalnu ravnotežu, potiče sposobnost tijela da iskoristi energiju iz hrane, omogućava regeneraciju ćelija i optimizira hemijske reakcije tijela.
• Kalij- sa drugim mineralima u organizmu, kalijum utiče na aktivnost svih tkiva, a posebno na nervnu provodljivost, kontrakciju mišića, srčani rad, regulaciju volumena krvi u organizmu i bubrežnu funkciju. Pored pomenutog, kalij ima i veoma važnu ulogu u sintezi proteina iz aminokiselina, metabolizmu ugljikohidrata, kao i održavanju kiselo-bazne ravnoteže u krvi i tkivima.
• Natrij- iznimno važan elektrolit prisutan u izvanćelijskoj tekućini. Jedna od najvažnijih prednosti natrija je kontrola oslobađanja i izlučivanja enzima i kontrakcija mišića. Jako je važan za regulaciju i održavanje adekvatne količine tekućine u ljudskom tijelu. Neke ostale prednosti natrija su poboljšana funkcija srca, nervnog sustava i apsorpcija glukoze.
• Magnezij- pomaže u jačanju zubne cakline i otpornosti zubi. Sudjeluje u preko 300 enzimskih procesa u našem organizmu, npr. sinteza proteina, sinteza nukleinskih kiselina, Krebsov ciklus…
• Kalcij- nužan je za pravilan rad nervnog i mišićnog sustava, regulira srčani ritam, krvni pritisak i zgrušavanje krvi, važan je za hormonsku ravnotežu, a uravnotežuje i želučanu kiselinu. Kalcij pomaže protiv alergija jer u organizmu sprječava prekomjerno stvaranje histamina, tvari koja potiče alergijske reakcije. Blagotvoran je i za probavu, a neka istraživanja pokazala su da štiti od raka crijeva.
• Željezo- U ljudskom organizmu nalazi se tri do pet grama željeza, od čega je veći dio (oko 70%) vezan u hemoglobinu, a manji u mioglobinu (do 4%) i u enzimima (1%). Samo 0,1% željeza stalno kruži tijelom vezan u obliku transferina, a ostatak se pohranjuje u retikuloendotelnim ćelijama koštane srži, jetre, slezene i drugim parenhimskim ćeliijama, kao rezervno željezo u obliku feritina i hemosiderina. To rezervno željezo aktivira se prilikom krvarenja ili velikih i naglih potreba organizma za željezom.
• Cink- potreban je za rast i razvoj novih ćelija organizma. Sudjeluje u procesu sinteze proteina i DNA, te kolagena; poboljšava funkcije mozga; potiče na proizvodnju i izlučivanje inzulina u gušterači; ubrzava zacjeljivanje rana; jača imuni sistem (pomaže dozrijevanje T-limfocita); skraćuje vrijeme trajanja virusnih infekcija; utječe na rast i razvoj reproduktivnih organa; pomaže smanjenju holesterola; smanjuje apsorpciju i taloženje teških metala u tijelu (olovo, kadmij).

Šta je medicinski kanabis i koje aktivne supstance sadrži?

Cannabis sativa je biljka koja sadrži biološki aktivne tvari u svojim listovima, cvjetovima, pupoljcima i njihovim ekstraktima (ulje, koncentrati). Dvije najaktivnije biološki aktivne tvari u kanabisu su THC (tetrahidrokanabinolom) i CBD (kanabidiol). THC je supstanca koja je prvenstveno odgovorna za učinke marihuane na mentalno stanje osobe. On utiče na to kako razmišljate, djelujete i osjećate se. Može izazvati da se osjećate pijano ili “visoko”. Psihoaktivna svojstva kanabisa uglavnom se stvaraju delta-9-tetrahidrokanabinolom (delta-9-THC). Oba spoja djeluju tako što se vezuju za kanabinoidne receptore povezane na G protein. Ovo se odvija na membranama ćelija u centralnom nervnom sistemu gdje se proizvode efekti THC-a odnosno CBD-a.

CBD nema psihoaktivne efekte kao THC, ali ima bihevioralne i druge efekte na centralni nervni sistem. Može umanjniti bol i još neke simptome bolesti. Postoje mnoge vrste ili sojevi kanabisa. Svaka biljka ima specifične omjere THC-a prema CBD-u. Na primjer, ako soj kanabisa ima veći omjer THC-a prema CBD-u, veća je vjerovatnoća da će utjecati na vašu prosudbu, koordinaciju i donošenje odluka. Zbog toga se razlikuju i efekti raznih sojeva kanabisa (marihuane, konoplje). Postoji oko 100 podvrsta biljke dobijenih ukrštanem glavnih vrsta, kako bi se dobio različit omjer THC-a i CBD-a u biljci.

CBD nema psihoaktivne efekte kao THC, ali ima bihevioralne i druge efekte na centralni nervni sistem. Specifičan efekat ovisi o omjeru THC-a i CBD-a koji se nalazi u soju kanabisa koji se koristi. 

Kako se koristi medicinski kanabis?

Mnogo je načina na koje ljudi mogu koristiti medicinski kanabis. Na primjer, mogu:

• Pušiti ga kao osušenu biljku;
• Zakuhati ga u čaju;
• Udahnuti ga kao paru;
• Isprskati ga pod jezik;
• Nanijeti ga na kožu;
• Jesti ga u pripremljenoj ili domaćoj hrani.

Koliko brzo i koliko dugo možete osjećati efekte kanabisa zavisi osim od soja biljke također i od načina na koji je uzet. Na primjer, kada se kanabis puši, efekti se obično mogu osjetiti u roku od nekoliko sekundi nakon udisanja. S druge strane, kad se jede kanabis, efekti se mogu osjetiti najviše 90 minuta nakon što ga pojedete. Pošto se efekti ne osjete odmah, postoji opasnost pretjerivanja sa količinom u želji za što bržim efektom.

Da li je marihuana isto što i kanabis?

Često se zamjenjuju riječi „kanabis“ i „marihuana“, ali one NE znače potpuno istu stvar.

Riječ “kanabis” odnosi se na različite psihoaktivne pripravke iz iste biljke, uključujući marihuanu, ali i hašiš (dobiven iz smole cvjetajućih somita) i ulje kanabisa dobiveno iz sjemenki biljke Cannabis sativa. Kanabis se stoljećima koristi kao rekreativni lijek i najčešća je globalno konzumirana droga.

Riječ “marihuana” odnosi se na dijelove ili proizvode biljke Cannabis sativa koji sadrže znatne količine THC-a. Ona je psihoaktivna supstanca koja se priprema od osušenih cvijetova, samoniklog lišća i stabljika ženske biljke kanabisa, obično Cannabis sativa, koja se najčešće konzumira udisanjem putem pušenja. Hašiš je smola od ženske biljke koji sadrži visoku koncentraciju THC-a i time pojačano opojno dejstvo.

Medicinska upotreba kanabisa

Medicinska upotreba marihuane seže stoljećima. Marihuana je korištena u terapeutske svrhe u Kini prije nekoliko milenija, a prva zabilježena upotreba u farmakopeji pojavila se 1500. godine prije Krista. Marihuana se uobičajeno koristila za liječenje nesanice i kao antiemetik prije početka specifičnih terapija u 1930-ima. Naknadno je marihuana proglašena drogom zloupotrebe u većini zemalja širom svijeta. U Kanadi je marihuana dodana na ograničenu listu prema Zakonu o opijumu i opojnim drogama izmjenama i dopunama donesenim 1923. U protekle dvije decenije raste interes za medicinsku upotrebu kanabisa i njegovih pripravaka kod odraslih, a u zadnjih pet godina se intenzivno diskutira njen potencijal za terapijsku upotrebu kod djece.

U ostatku ovog teksta upotrebljavati ćemo izraz „kanabis“ za biljku Cannabis sativa.

Zanimljivo je da FDA (Food and Drug Administration) nije odobrila biljku kanabisa ni za kakvu medicinsku upotrebu. Međutim, FDA je odobrila nekoliko lijekova koji sadrže pojedinačne kanabinoide. Na primjer, 2018. godine Epidiolex, koji sadrži pročišćeni oblik CBD-a izvedenog od kanabisa, odobren je za liječenje napadaja povezanih sa Lennox-Gastaut sindromom ili Dravet sindromom, dva rijetka i teška oblika epilepsije, čak i kod djece.

Korištenje marihuane u terapeutske svrhe uključivalo je liječenje epilepsije, opisano u izvještajima slučaja Gowers i Reynolds s kraja 19. stoljeća. Razvoj snažnijih antiepileptičkih terapija i trend ka zabrani marihuane smanjio je interes za marihuanu kao terapiju za epilepsiju. Kako je vrijeme odmicalo, sve veće znanje o biologiji mozga i snažna neuroaktivna svojstva kanabinoida oživili su interes za njegov terapeutski potencijal. 1996. Kalifornija je postala prva američka država koja je legalizirala medicinsku upotrebu kanabisa.

Marinol i Syndros, koji sadrže dronabinol (sintetički THC), i Cesamet koji sadrži nabilon (sintetička supstanca slična THC-u) odobreni su od strane FDA, također. Dronabinol i nabilon se koriste za liječenje mučnine i povraćanja uzrokovanih hemoterapijom raka. Dronabinol se koristi i za liječenje gubitka apetita i gubitka tjelesne težine kod ljudi koji imaju HIV/AIDS. Ovo odobrenje zasnovano je na istraživanju rađenom na 139 ljudi koji su procjenili učinke dronabinola na apetit i promjene težine. Uz to, neki dokazi sugeriraju blagotvorno dejstvo kanabisa ili kanabinoida za kroničnu bol i simptome multiple skleroze.

Da li je medicinska upotreba kanabisa terapijska opcija za djecu?

Dokazi koji podržavaju terapijski učinak kanabisa kod djece sa epilepsijom su rijetki. Postoje životinjski modeli koji pokazuju da delta-9-THC i CBD imaju antikonvulzivno djelovanje na životinjskim modelima epilepsije, uz upozorenje da su neke studije također pokazale prokonvulzivnu aktivnost kod zdravih životinja. U ovim je modelima tolerancija bila ograničena u odnosu na delta-9-THC zbog psihotrofičnih efekata, dok se CBD bolje podnosi. Sveukupno, klinički dokazi koji podržavaju upotrebu marihuane i drugih derivata kanabisa kod djece vrlo su rijetki. Objavljeni su pojedinačni izvještaji o slučajevima; međutim, dokazi testirani u randomiziranim ili kontroliranim ispitivanjima su oskudni. Ukupno je proučavano 47 pacijenata, od kojih su svi bili odrasli. Iako su ove studije pokazale kratkotrajnu toleranciju, nijedna studija nije pouzdano pokazala smanjenje učestalosti napadaja. Autori su zaključili da je upotrebu marihuane u liječenju epilepsije potrebno procijeniti u dodatnim pravilno dizajniranim studijama.

Također, jedan od problema sa marihuanom za liječenje djece jest to što se ona obično puši. Postoji nekoliko uvjerljivih razloga zbog kojih je pušenje neprihvatljiv sustav isporuke droga za mlađu populaciju. Izgaranjem nastaju katre i drugi nusproizvodi za koje se zna da su povezani sa dugoročnim štetnim učincima, a ponajviše kancerogenezom. Dostava lijekova pušenjem takođe otežava kontrolu ili prilagođavanje doze. Ova je poteškoća posebno relevantna u tome što je sadržaj THC-a marihuane dostupan danas dva do četiri puta veći nego u tipičnim biljkama koje su korištene u ranijim desetljećima. Također, postoji značajna varijabilnost u serijama u paketu sadržaja THC-a. Ako se pokaže da je kanabis efikasna i sigurna terapija za odabrana zdravstvena stanja kod djece, treba upotrijebiti prikladniji i stabilniji oblik doziranja osim pušenja. Nedavna rješenja koja reguliraju dostupnost kanabisa u medicinske svrhe u Kanadi mogla bi otvoriti put drugim formulacijama.

Stoga, buduća istraživanja koja istražuju uporabu kanabisa u medicinske svrhe kod djece moraju uključivati ​​longitudinalne procjene razvoja, u najboljem slučaju s neuro-snimanjem. U uvjetima u kojima se kanabis koristi kao posljednja terapija, trebala bi postojati čvrsta i cjelovita rasprava s pacijentom (kad je to moguće) i obitelji o potencijalnim rizicima i koristima. Terapijski kurs mora se pažljivo nadzirati radi dokaza o efikasnosti i toksičnosti.

Da li je legalno da dijetetski dodaci ili hrana sadrže THC ili CBD?

U SAD-u je FDA utvrdila da se proizvodi koji sadrže THC ili CBD ne mogu legalno prodavati kao dodaci prehrani. Hrana kojoj su dodani THC ili CBD ne može se legalno prodavati u međudržavnoj trgovini. Da li se mogu legalno prodati u nekoj državi ovisi o zakonima i propisima te države.

Ljekoviti kanabis: interes i upotreba su veliki, ali je potrebno još dokaza za sigurnu i ciljanu primjenu.

Da li su kanabis ili kanabinoidi korisni u liječenju zdravstvenih stanja?

Pored navedenih, postoje naučna istraživanja kanabisa ili kanabinoida za druge primjene ali su još uvijek u ranoj fazi. Iako postoji veliki interes zajednice i medija za ljekoviti kanabis, naučna zajednica pristupa tom lijeku s oprezom, napominjući da je, iako postoje određeni dokazi koji ga potkrepljuju, poželjno još više naučnih činjenica. U nastavku sažetak istraživanja kanabisa/kanabinoida za specifična zdravstvena stanja.

Bol

Provedeno je nekoliko istraživanja o učinku kanabisa ili kanabinoida na hroničnu bol, posebno neuropatsku bol (bol povezanu sa ozljedom ili oštećenjem živaca). Studija iz 2018. godine, koja je uključila 4.743 sudionika, o upotrebi kanabisa ili kanabinoida za različite vrste hronične boli nije rezultirala u prilog velikoj koristi kanabisa. Kod 99% ljudi koji su uzimali kanabis / kanabinoide, bol je smanjena za 30%, dok je smanjenje od 26%  zabilježeno kod onih koji su uzimali placebo (neaktivna supstanca). Razlika je suviše mala da bi značila pacijentima. Također, neželjeni učinci (nuspojave) bili su češći među ljudima koji su uzimali kanabis/kanabinoide nego kod onih koji su koristili placebo. Studije proveden na životinjama pak pokazuju pozitivne efekte kanabinoida na ublažavanje boli. Potrebno je zasigurno još studija kako bi se postigla jasnija slika o efektu kanabinoida na bol kod ljudi.

Anksioznost

Iako je malo studija provedenih na ljudima, rezultati upućuju na to da bi kanabis ili kanabinoidi mogli pomoći u smanjenju anksioznosti. Jedno istraživanje s 24 osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem utvrdilo je da su imali manje anksioznosti u simuliranom testu javnog govora nakon uzimanja CBD-a nego nakon uzimanja placeba. Četiri studije su sugerisale da kanabinoidi mogu biti od pomoći kod anksioznosti kod ljudi koji imaju hroničnu bol; učesnici studije nisu nužno imali anksiozne poremećaje.

Glaukom

Glaukom je grupa bolesti koja može oštetiti očni živac, što dovodi do gubitka vida i sljepoće. Rani tretman često može spriječiti ozbiljan gubitak vida. Snižavanje pritiska u oku može da uspori napredovanje bolesti. Studije provedene u 1970-im i 1980-ima pokazale su da kanabis ili supstance dobivene iz njega mogu sniziti pritisak u oku, ali ne jednako učinkovito kao tretmani koji se već koriste. Jedno ograničenje proizvoda na bazi kanabisa je to što oni samo nakratko utječu na pritisak u oku. Nedavno istraživanje na životinjama pokazalo je da CBD, ukoliko se primjeni izravno na oko, može uzrokovati neželjeni porast pritiska u oku.

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je definiran kao bol u trbuhu popraćen promjenama u pokretima crijeva (proljev, zatvor, ili oboje). To je jedan u grupi funkcionalnih poremećaja gastrointestinalnog (GI) trakta koji se odnose na to kako mozak i crijeva rade zajedno. Iako postoji interes za upotrebu kanabisa/ kanabinoida za simptome IBS-a, malo je istraživanja o njihovoj upotrebi za ovo stanje kod ljudi. Stoga, nije poznato mogu li kanabis ili kanabinoidi biti od pomoći.

Poremećaji kretanja zbog Tourette sindroma

Istraživanje iz 2015. iz 2 male placebo kontrolirane studije sa 36 učesnika sugeriše da sintetičke THC kapsule mogu biti povezane sa značajnim poboljšanjem ozbiljnosti tikova kod pacijenata s Tourette sindromom.

Multipla skleroza

Ispitano je nekoliko preparata kanabisa/kanabinoida za simptome multiple skleroze, uključujući ranije spomenute dronabinol i nabilon, ekstrakt kanabisa, nabiksimol (robna marka Sativex; sprej za usta koji sadrži THC i CBD koji je odobren u više od 25 zemalja izvan Sjedinjenih Država) i industrijske konoplje namjenjene pušenju. Istraživanje 17 različitih kanabinoidnih pripravaka sa ukupno 3.161 učesnika pokazalo je da kanabinoidi uzrokuju malo poboljšanje spastičnosti (procijenjeno od strane pacijenta), boli i problema sa mjehurom kod osoba oboljelih od multiple skleroze, ali kanabinoidi nisu značajno poboljšali spastičnost mjerenja objektivnim testovima. Pregledna studija 6 placebo kontroliranih kliničkih ispitivanja s 1.134 sudionika zaključila je da su kanabinoidi (nabiksimol, dronabinol i THC/CBD) bili povezani s većim prosječnim poboljšanjem na Ashworth-ovoj skali za spastičnost kod pacijenata oboljelih od multiple skleroze u usporedbi s placebo iako statistička značajnost nije postignuta. Smjernice utemeljene na dokazima, koje je 2014. godine objavila Američka akademija za neurologiju, zaključile su da je nabiksimol očigledno učinkovit za poboljšanje simptoma subjektivne spastičnosti, ali vjerovatno neefikasan za smanjenje objektivnih mjera spastičnosti ili inkontinencije mokraćnog mjehura, a možda i neefikasan za smanjenje tremora povezanog sa sklerozom.

Studije koje istražuju upotrebu kanabisa za upravljanje spastičnosti kod odraslih osoba s multiplom sklerozom (MS) pokazale su da se čini da kanabinoidi, oralno davani, smanjuju rezultate spasticiteta prijavljenih od pacijenta, dok pušena marihuana ima nesigurnu efikasnost. Na temelju dvije male studije, u smjernicama je zaključeno da su podaci neadekvatni za procjenu učinaka pušene marihuane kod osoba oboljelih od multiple skleroze. Sličan rezultat je dobiven za centralnu bol ili bolne grčeve u odraslih s MS-om. Bilo je manje pritužbi kad je u pitanju pražnjenje mokraćnog mjehura kod odraslih s MS-om liječenih nabiksimolima mada nije primijećen nikakav učinak upotrebom drugih oralnih kanabinoida. Kanabinoidi su se također pokazali neučinkoviti za suzbijanje drhtavice kod odraslih s MS-om, horeje kod odraslih s Huntington-ovom bolešću i diskinezije kod odraslih s Parkinsonovom bolešću.

Problemi sa spavanjem

Mnoge studije kanabisa ili kanabinoida rađene kod ljudi koji imaju zdravstvene probleme (poput multiple skleroze, PTSP-a ili hronične boli) proučavale su efekte na spavanje. Često postoje dokazi o boljem kvalitetu sna, manjim poremećajima spavanja ili skraćenom vremenu potrebnom da se zaspe kod osoba koje uzimaju kanabis/kanabinoide. Međutim, neizvjesno je da li su proizvodi od kanabisa direktno utjecali na spavanje ili su ljudi bolje spavali jer su se simptomi njihovih bolesti poboljšali. Učinci kanabisa/ kanabinoida na probleme sa spavanjem kod ljudi koji nemaju druge bolesti nisu sigurni.

Ako potražite na Googleu, postoji 50 simptoma za koje ljudi smatraju da je medicinski kanabis koristan, no samo su tri ili četiri stanja ili simptoma za koje se zapravo imaju dokazi koji pokazuju komparativnu efikasnost u poređenju sa postojećim terapijama. Proučavanje ljekovitog kanabisa je teško, posebno u složenim stanjima kao što je hronična bol, na primjer. Trebalo bi dodati nove faktore kada se radi o ispitivanju kanabinoida u usporedbi s drugim drogama – tako da se ne mjeri samo bol, već i nevolje, tjeskoba, kvaliteta života i sve vrste stvari koje su veoma važne, ali koje se tradicionalno ne upotrebljavaju kao razloozi za neku novu terapiju.

Prva linija liječenja bilo kojeg stanja je promjena životnog stila. Bez promjene životnog stila lijekovi vjerojatno neće uspjeti.

Da li su kanabis i kanabinoidi sigurni za upotrebu?

Postoji nekoliko nedoumica koje se odnose na sigurnost kanabisa i kanabinoida i koje treba shvatiti kao upozorenje:

• Upotreba kanabisa povezana je s povećanim rizikom od sudara motornih vozila.
• Pušenje kanabisa u trudnoći povezano je s manjom težinom bebe pri rođenju.
• Adolescenti koji koriste kanabis imaju četiri do sedam puta veću vjerojatnoću za razvijanje poremećaja upotrebe kanabisa.
• Upotreba kanabisa povezana je s povećanim rizikom od ozljeda kod starijih odraslih osoba.
• Upotreba kanabisa, posebno česta upotreba, povezana je s većim rizikom od razvoja šizofrenije ili drugih psihoza (teških mentalnih bolesti) kod ljudi koji su predisponirani za ove bolesti.
• Marihuana može uzrokovati ortostatsku hipotenziju (vrtoglavica u uspravnom položaju), povećavajući opasnost od nesvjestice i padova.
• Bilo je mnogo izvještaja o nenamjernom konzumiranju kanabisa ili njegovih proizvoda od djece, što dovodi do bolesti koje su dovoljno ozbiljne da zahtijevaju hitno liječenje ili prijem u bolnicu. Među grupom ljudi koji su se razboljeli nakon slučajnog izlaganja slatkišima koji su sadržavali THC, djeca su uglavnom imala teže simptome od odraslih i morali su duže da ostanu u bolnici.
• Neki dugoročni korisnici velikih doza kanabisa razvili su stanje koje uključuje ponavljano jako povraćanje.
• Neki kanabinoidi/kanabinoidni proizvodi sadrže količine kanabinoida koji se znatno razlikuju od onih navedenih na njihovim etiketama.

Može li CBD biti štetan?

Postoje dokazi da CBD može biti štetan za neke ljude. Prije nego što je FDA odobrila gore spomenuti Epidiolex (pročišćeni produkt CBD-a) kao lijek, urađene su studije za procjenu njegove učinkovitosti i sigurnosti. Neki učesnici u ovim studijama imali su nuspojave (uglavnom proljev ili pospanost), a neki su razvili abnormalnosti na testovima jetrene funkcije. U nekim su slučajevima sudionici studije morali prekinuti primjenu lijeka Epidiolex zbog problema s jetrom. Epidiolex je također imao interaktivno djelovanje s nekim drugim lijekovima koje su ovi ljudi uzimali.

Problemi poput ovih mogu se riješiti kod pacijenata koji uzimaju Epidiolex jer oni koriste CBD pod liječničkim nadzorom. Ljudi koji sami koriste CBD nemaju takvu zaštitu. Oni možda ni ne znaju koliko uzimaju CBD-a. Analiza 84 CBD proizvoda koji se prodaju putem interneta u 2017. godini otkrila je da 26% sadrži znatno manje CBD-a od naznačenog na etiketi, a 43% sadrži znatno više.

Štaviše, tržišno dostupni lijekovi sadrže različite kombinacije THC-a i CBD-a. Zbog heterogene prirode ljekovitih proizvoda kanabisa istraživanje njegove učinkovitosti i sigurnosti je dodatno ograničeno.

Za razmatranje – rizici medicinskog kanabisa

Kanabis može utjecati na različite ljude na različite načine. Nuspojave mogu uključivati:

• Suha usta.
• Crvene oči.
• Anksioznost ili paranoične misli.
• Brži rad srca.
• Mučnina i povraćanje.

Kanabis može interagirati s mnogim drugim lijekovima. Može biti opasno ako ga koristite sa lijekovima koji vas uspavljuju ili kontroliraju vaše raspoloženje. Oni uključuju sedative, lijekove protiv anksioznosti, antidepresive i opioide. Takođe može biti opasno koristiti kanabis sa alkoholom, duhanom i ilegalnim drogama.

Kanabis može uticati na vaš krvni pritisak, zato budite oprezni ako uzimate lijekove za ovo stanje. Također povećava mogućnost krvarenja ako koristite razrjeđivač krvi.

Prije nego što probate kanabis, razgovarajte sa svojim liječnikom o drugim lijekovima koje koristite. Takođe razgovarajte sa svojim pružateljem zdravstvenih usluga o bilo kakvoj ličnoj ili porodičnoj anamnezi poremećaja upotrebe droga ili poremećaja mentalnog zdravlja. Korištenje kanabisa može pogoršati ove probleme.

Kanabis može uticati na vaše prosuđivanje, pamćenje, koncentraciju, koordinaciju i donošenje odluka. Ne vozite i ne upravljajte mašinama nakon upotrebe kanabisa. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome kada je sigurno voziti.

Dugotrajna redovita upotreba kanabisa može povećati rizik od jake mučnine i povraćanja (sindrom kanabinoidne hiperemeze ili CHS). Ljudi koji boluju od CHS-a mogu se osećati jako žednima i imaju bol u trbuhu i proliv. Mogu povraćati više od 20 puta na dan.

Ako pušite kanabis, dim bi mogao da ošteti pluća. To može učiniti da kašljete ili dahćete, te izazvati plućne infekcije poput bronhitisa.

Ako koristite medicinski kanabis i trudni ste ili mislite da možda dojite ili dojite, obratite se svom ljekaru. Kanabis može utjecati na razvoj vaše bebe.

Ne upotrebljavajte kanabis ili kanabinoide da biste odložili odlazak kod zdravstvenog radnika zbog medicinskih problema. Vodite računa o svom zdravlju – razgovarajte sa kompetentnim ljekarima od povjerenja o Vašim zdravstvnim problemima. 

Slika: Julia Teichmann auf Pixabay

LITERATURA

• Hazekamp, A., Fischedick, J. T., Díez, M. L., Lubbe, A., & Ruhaak, R. L. (2010). Chemistry of Cannabis. Comprehensive Natural Products II, 1033–1084. doi:10.1016/b978-008045382-8.00091
• Grotenhermen; E. Russo, Eds., Cannabis and Cannabinoids: Pharmacology, Toxicology, and Therapeutic Potential; Haworth Press: Binghamton, NY, 2002

• Cannabis (Marijuana) and Cannabinoids: What You Need To Know. (2020). Retrieved 8 March 2020, from https://nccih.nih.gov/health/marijuana-cannabinoids
• Ribeiro, C. (2020). Medicinal cannabis: the hype is strong, but the evidence is weak. Retrieved 8 March 2020, from https://www.theguardian.com/society/2019/aug/11/medicinal-cannabis-the-hype-is-strong-but-the-evidence-is-weak
• Medical Cannabis. (2020). Retrieved 8 March 2020, from https://www.healthlinkbc.ca/medications/medical-cannabis
• Fischer B, et al. (2017). Lower-risk cannabis use guidelines: A comprehensive update of evidence and recommendations. American Journal of Public Health, 107(8): e1–e12. DOI: 10.2105/AJPH.2017.303818. Accessed July 18, 2018.
• Government of Canada (2018). Cannabis and mental health. Government of Canada. https://www.canada.ca/en/health-canada/services/drugs-medication/cannabi…. Accessed July 18, 2018.
• Government of Canada (2018). Cannabis health effects. Government of Canada. https://www.canada.ca/en/services/health/campaigns/cannabis/health-effec…. Accessed July 18, 2018.
• Government of Canada (2018). Health effects of cannabis. Government of Canada. ht​tps://ww w.canada.c​a/en/healthcanada/services/drugs-medication/cannabis/health-effects/effects.html. Accessed July 18, 2018.
• Government of Canada (2018). About cannabis. Government of Canada. https://www.canada.ca/en/health-canada/services/drugs-medication/cannabi…. Accessed July 18, 2018.
• Government of Canada (2018). Consumer information: Cannabis. Government of Canada. https://www.canada.ca/en/health-canada/services/drugs-medication/cannabi…. Accessed July 19, 2018.
• Porath-Waller, AJ (2015). Clearing the smoke on cannabis: Maternal cannabis use during pregnancy—An update. Canadian Centre for Substance Abuse.
• Holitzki H, et al. (2017). Health effects of exposure to second- and third-hand marijuana smoke: A systematic review. Canadian Medical Association Journal Open, 5(4): E814–E822. DOI: 10.9778/cmajo.20170112. Accessed July 19, 2018.
• Schuelert N et al, The abnormal cannabidiol analogue O-1602 reduces nociception in a rat model of acute arthritis via the putative cannabinoid receptor GPR55., Neuroscience Letters, 2011 Aug 1;500(1):72-6
• La Porta C et al, Involvement of the endocannabinoid system in osteoarthritis pain., The European Journal of Neuroscience, 2014 Feb;39(3):485-500
• Hammell DC et al, Transdermal cannabidiol reduces inflammation and pain-related behaviours in a rat model of arthritis, European Journal of Pain, 2016 Jul; 20(6): 936–948
• Philpott HT et al, Attenuation of early phase inflammation by cannabidiol prevents pain and nerve damage in rat osteoarthritis., Pain, 2017 Sep 27