Biljna apoteka

Ublažavanje simptoma menopauze prirodnim putem

mm

Aktualizirano: 16. Avgusta 2020.

Piše: Magistra farmacije Biljana Đuza

9 min

Iako je menopauza prirodan proces kroz koji svaka žena mora proći, veliki broj promjena koje ona nosi sa sobom, vrlo često dovode do neugodnih iskustava. Žene se suočavaju sa raznolikim psihičkim i fizičkim simptomima blažeg ili jačeg intenziteta. Uprkos tome što se ublažavanju tih tegoba prije svega treba pristupiti individualno, navodimo neke korisne savjete kako da se prirodnim putem izborite sa izazovom zvanim menopauza.

Menopauza (grč. men – mjesec i pausis – prestati) predstavlja posljednju menstruaciju u životu žene i posljedica je pada funkcije jajnika, a time i glavnih hormona žene – estrogena i progesterona. Suprotno ustaljenom mišljenju, menopauza nije razdoblje nakon posljednje menstruacije već je to naziv za samu posljednju menstruaciju, ali se taj izraz vrlo često upotrebljava u značenju klimakterij. Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze. Međutim, s obzirom da je i u medicinskim oblastima raširen termin menopauza za sve stadije klimakterija, kao takav će biti upotrijebljen i u nastavku teksta.

 

Simptomi menopauze

Promjene u nivou hormona najranije se počinju ogledati na menstrualnom ciklusu u vidu izrazito rijetkih ili čestih ciklusa, obilnih krvarenja, kao i učestalih izostanaka ovulacije. Nakon toga nastupaju prolazni simptomi koji mogu da traju od jedne do pet godina i koji se mogu svrstati u tri grupe:

  • Psihološki simptomi
    • depresivno raspoloženje
    • slabljenje memorije i koncentracije
    • iritablnost, anksioznost, emotivna labilnost
    • vrtoglavice
    • mentalna i fizička iscrpljenost
  • Somato-vegetativni simptomi
    • talasi vrućine-valunzi, pojačano znojenje
    • glavobolje
    • poremećaji u srčanom ritmu, palpitacije, tahikardija
    • poremećaji spavanja
    • istanjena koža sklona svrbežu, ekcemima i suhoći
    • promjene na noktima, opadanje i slabljene kose
    • bolovi u mišićima i zglobovima, oticanje, utrnulost
    • povećane tjelesne težine i preraspodjela masti
  • Urogenitalni simptomi
    • seksualna disfunkcija, smanjen libido
    • suhoća vaginalne sluznice, svrbež i peckanje
    • urinarna inkontinencija
    • učestalo mokrenje praćeno peckanjem ili bolom usljed čestih infekcija

Pored navedenih simptoma, javljaju se i dugoročne promjene usljed sniženja nivoa hormona, prvenstveno estrogena (estradiola). U tom periodu postmenopauze često se javljaju:

  • osteoporoza – bolovi u kostima, sklonost prelomima,
  • poremećaji na nivou kardiovaskularnog sistema – povećan rizik od infarkta miokarda, bolesti krvnih sudova i
  • slabljenje čula – lošiji vid i suhoća oka, povećan očni pritisak, slabiji sluh.

 

Liječenje menopauze

Kao što je napomenuto, liječenju je najbolje pristupiti individualno ovisno o težini i vrsti simptoma, te načinu života. Naravno, promjene životnih navika, u vidu pojačane fizičke aktivnosti, smanjenja izloženosti stresu, kao i regulisanju ishrane, prvi su korak u terapiji simptoma menopauze. Kada je u pitanju terapija lijekovima, postoje dvije opcije, hormonska supstituciona terapija i biljni lijekovi, odnosno dijetetski suplementi (dodaci ishrani).

Hormonska supstituciona terapija podrazumjeva najčešće kombinovanu upotrebu estrogena i progesterona. Međutim, pored dokazanih pozitivnih efekata ima i brojne neželjene reakcije kao što su depresija, mučnina, napetost u dojkama, oboljenja žučne kese, povećanje tjelesne mase, a takođe, i povećan rizik za pojavu raka materice i raka dojke. Iz tog razloga se ovaj vid terapije vrši samo po preporuci doktora uz njegovu strogu i redovnu kontrolu, i to u slučaju težih simptoma.

Druga terapijska mogućnost podrazumjeva primjenu biljnih ljekovitih proizvoda, odnosno dijetetskih suplemenata/dodataka ishrani. Navedeni vid terapije omogućava upotrebu preparata bez ljekarskog recepta, ali je preporučljivo prije njihove primjene konsultovati se sa doktorom. Biljni ljekoviti proizvodi koji se koriste u svrhe liječenja simptoma menopauze najčešće sadrže fitoestrogene za koje se smatra da su prirodni estrogeni. ali isto tako, sadrže i biljke koje regulišu normalan rad endokrinog sistema i uspostavljaju normalan nivo hormona, kao i biljke koje liječe određene simptome menopauze drugim mehanizmima dejstva.

 

Šta su fitoestrogeni i kako djeluju na simptome menopauze?

Fitoestrogeni su zajednički pojam za nekoliko grupa biljnih supstanci kojima je zajednička karakteristika da imaju hemijske sličnosti sa ženskim polnim hormonima estrogenima. Identifikovano je preko 300 biljnih vrsta, uključujući i jestive i ljekovite biljke, sa estrogenom aktivnošću.

Hemijska struktura fitoestrogena, slična steroidnim estrogenima, im omogućava vezivanje za humani estrogen-receptor i estrogene, odnosno antiestrogene efekte. Ispoljavanje i estrogenog i antiestrogenog efekta, smatra se fitoestrogenim paradoksom. U vrijeme nakon menopauze, kada se smanjuje nivo estrogena, tada fitoestrogeni zaposjedaju receptore za estrogen i oponašajući ih ispoljavaju blagi estrogeni efekat. Kada vrijednosti estrogena budu iznad normalnih, u perimenopauzi ili nekom drugom stanju ili su jednostavno genetski visoke, fitoestrogeni zauzimaju mjesta na receptorima i smanjuju količinu estrogena koji se može vezati na receptore, smanjujući na taj način rizik od njegovih štetnih efekata.

Fitoestrogeni se mogu primjenjivati tokom svake životne dobi, s obzirom da njihova aktivnost u regulisanju hormona može imati povoljne efekte i na simptome PMS-a i u regulaciji menstrualnog ciklusa.

 

Ljekovito bilje koje ublažava simptome menopauze

Iako su fitoestrogene biljke najpopularnije u sprječavanju menopauzalnih tegoba, imamo i biljke koje regulišu normalan rad endokrinog sistema i uspostavljaju normalan nivo hormona, te biljke koje djeluju samo na određene simptome menopauze.

Neke od trenutno najvažnijih biljaka koje se u navedene svrhe upotrebljavaju su:

Crvena djetelina (Trifolium pratense)

Široko rasprostranjena na našim prostorima, crvena djetelina je odličan izvor fitoestrogena, tačnije izoflavona. Povoljno dejstvo u terapiji talasa vrućine i pojačanog znojenja je dokazano putem nekoliko kliničkih studija. Takođe, pokazuje i povoljne efekte u smanjenju rizika od kardiovaskularnih oboljenja te osteoporoze.

Vrlo je čest sastojak biljnih preparata za menopauzalne tegobe, ali se isto tako može primjenjivati u vidu čaja od cvjetova biljke. Da bi napravili čaj, potrebno je jednu do tri čajne kašike suvih cvjetova crvene djeteline preliti sa šoljom vrele (ne ključale) vode i ostaviti da odstoji 15 minuta. Piti do 3 šolje čaja dnevno.

 

Crvena djetelina za menopauzu
Slika: Crvena djetelina
Cimicifuga (Cimicifuga racemosa/Actaea racemosa)

Još jedna fitoestrogena biljka, porijeklom iz Sjeverne Amerike, koja je dosta klinički istražena, i čiji se podanak koristi za brojne biljne preparate koji se godinama koriste na području EU. Nekoliko studija potvrđuje povoljan efekat u ublažavanju valunga i suhoće vaginalne sluznice, a smatra se i da smanjuje rizik od nastanka osteoporoze. Smatra se da reguliše neredovne menstruacije tokom perioda perimenopauze i da ublažava tegobe PMS-a.

Primjenjuje se u vidu tinktura cimicifuge, kapsula ili tableta, i to najbolje uz obroke radi izbjegavanja želudčanih tegoba. Preporučuje se kontinuirana primjena tokom 3 mjeseca, ali ne duže od 6 mjeseci.

Cimicifuga za menopauzu
Slika: Cimcifuga
Soja (Glycine max)

Primjećeno je da žene sa istoka Azije imaju dosta blaže simptome menopauze u odnosu na „zapadne žene“, što brojni stručnjaci pripisuju njihovoj ishrani bogatoj fitoestrogenima, prvenstveno onima iz soje. Preporučuje se konzumacija soje na sedmičnom nivou barem dva puta.

Prema izvjesnim studijama, konzumacija soje smanjuje valunge u izvjesnoj mjeri, ali i incidencu osteoporoze i srčanih oboljenja. Otkriveno je da ima značajan uticaj na sniženje nivoa holesterola u krvi, za šta postoje dovoljno čvrsti dokazi da je čak FDA odobrila da se navode te tvrdnje na njenim proizvodima.

Soja za menopauzu
Slika: Soja

 

Maka (Lepidium meyenii)

Maka je biljka porijeklom iz Perua, čiji način djelovanja nije još dovoljno ispitan pa još nije utvrđeno da li djeluje fitoesteogeno ili drugim mehanizmom dejstva. Smatra se da ublažava valunge te da smanjuje rizik od osteoporoze. Koristi se u tretmanu seksualne disfunkcije jer pojačava libido kod oba pola, te povećava energiju i poboljšava probleme sa spavanjem i anksioznošću.

Dostupna je najčešće u obliku praha ili kapsula. Maka je veoma nutritivna biljka bogata esencijalnim vitaminima i mineralima kao što su vitamin C, bakar i gvožđe. Dobar je izvor biljnih vlakana i ugljenih hidrata, dok sadrži jako malo masnoća.

Maka za menopauzu
Slika: Maka

Fitoestrogene biljke – rizici i neželjena dejstva

Iako liječenje biljkama smatramo sigurnijom i manje rizičnom terapijskom opcijom, potreban je i oprez prilikom upotrebe fitoestrogenih biljaka zbog mogućih interakcija sa drugim lijekovima, kao što su kontraceptivna sredstva, varfarin, tamoksifen itd. Osobe sa estrogen-zavisnim tumorima kao i osobe sa oštećenjem jetre i problemima sa štitnom žlijezdom, ne bi smjeli upotrebljavati ove biljke. Osobe koje se podvrgavaju hirurškim zahvatima trebaju prekinuti terapiju crvenom djetelinom minimalno 2 sedmice prije, zbog mogućeg efekta na zgrušavanje krvi. Takođe, djeci ispod 12 godina, trudnicama i dojiljama se ne preporučuje primjena fitoestrogenih biljaka.

 

Mimo fitoestrogenih biljaka, postoje i brojne druge koje različitim mehanizmima dejstva mogu ublažiti simptome menopauze:

Kantarion (Hypericum perforatum) – posjeduje klinički dokazano blago antidepresivno dejtvo pa može ublažiti neke od psiholoških simptoma koji vrlo često prate menopauzu. Takođe, vaginalete sa kantarionovim uljem mogu ublažiti suhoću vaginalne sluznice.

Matičnjak (Melissa officinalis) – ublažava „nervozu želuca“ i olakšava uspavljivanje pa je pogodan kod nesanice i blage anksioznosti. Slično dejtsvo imaju lavanda i hmelj.

Noćurak (Oenothera biennis) – biljka bogata omega-6-kiselinama, važnim za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sistema.

Srčanica (Leonurus cardiaca) – vrlo česta u višekomponentnim preparatima za ublažavanje simptoma menopauze. Prema istraživanjima Evropske agencije za lijekove i medicinska sredstva, upotrebljava se kod mentalnog stresa, „srčane nervoze“ i palpitacija.

Rastavić (Equisetum arvense) – dobar diuretik, pomaže kod urinarnih tegoba koje su česte u menopauzi.

 

Spisak potencijalno korisnih biljaka za liječenje tegoba menopauze bi mogao biti veoma dugačak, s obzirom na broj različitih simptoma, a i biljaka koje iste te mogu ublažiti. Važno je biti istrajan u primjeni biljnih preparata, s obzirom da njihove povoljne efekte vidimo tek nakon kontinuirane primjene od 2-3 sedmice, dok trajanje terapije u prosjeku iznosi i do 3 mjeseca.

Pored svih mogućnosti terapije simptoma menopauze, pravilna ishrana i fizička aktivnost su ipak prvi korak u terapiji svake tegobe, a naravno i sprečavanju nastanka istih.

Da bi na vrijeme mogli reagovati, i naravno ne samo tokom menopauze već i brojnih drugih stanja, vrlo je bitno osluškivati sopstveno tijelo i poruke koje nam ono šalje u vidu zdravstvenih tegoba ili najbezazlenijih simptoma. Pravovremena reakcija uz stručne savjete je neprocjenjiva, jednako kao vaše zdravlje.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

 

Literatura

  • Gašparević-Ivanek, Verica. Fitoestrogeni. 2009; 50: 90-94.
  • Gilani, G. S., Anderson J.J.B. Phytoestrogens and Health. Champaign, Illinois, 2002.
  • WHO Monographs on selected medicinal plants. Vol. 4. Flos Trifolii. Geneva: 2005; 335-352.
  • The Commission E Monographs. Black Cohosh root.Cimicifugae racemosae rhizoma [Internet]. Austin: [2 March 1989]. Dostupno na: http://cms.herbalgram.org/commissione/Monographs/Monograph0024.html.
  • WHO Monographs on selected medicinal plants. Vol. 2. Rhizoma Cimicifugae Racemosae. Geneva: 2004; 53-65.
  • Health Canada Monographs. Soybean extracts and isolates [Internet]. 2008 [1 July 2019]. Dostupno na: http://webprod.hc-sc.gc.ca/nhpid-bdipsn/atReq.do?atid=soy_extra_isolate&lang=eng.
  • European Medicines Agency. Doc. Ref. EMA/HMPC/278091/2015 European Union herbal monograph on Equisetum arvense , herba. London: 2 February 2016.
  • European Medicines Agency. Doc. Ref. EMA/HMPC/127428/2010. Final Community herbal monograph on Leonurus cardiaca , herba. London: 16 September 2010.
  • European Medicines Agency. Doc. Ref. EMA/HMPC/101304/2008. Community herbal monograph on Hypericum perforatum , herba. London: 12 November 2009.
  • European Medicines Agency. Doc. Ref. EMA/HMPC/753041/2017. European Union herbal monograph on Oenothera biennis or Oenothera lamarckiana L., oleum. London: 5 June 2018.
  • Brooks NA., Wilcox G., Walker KZ., Ashton JF., Cox MB., Stojanovska L. Beneficial effecs of Lepidium meyenii (Maca) on psychological symptoms and measures of sexual dysfunction in postmenopausal women are not related to estrogen or androgen content. 2008; 15(6): 1157-62. doi: 10.1097/gme.0b013e3181732953. Pub Med PMID: 18784609.
  • European Medicines Agency. Doc. Ref. EMA/HMPC/196745/2012. Final Community herbal monograph on Melissa officinalis , folium. London: 4 May 2013.