Živimo u eri u kojoj se ljudskom zdravlju i njegovom održavanju pridaje veliki značaj. Ljudi su poslednjih nekoliko decenija generalno sve patogene bakterije smatrali svojim neprijateljima zbog njihove sposobnosti da djeluju kao uzročnici zaraznih bolesti, te su izuzetno veliki napori uloženi u borbu, uništavanje i iskorjenjivanje istih. Međutim pri tome je zapostavljana činjenica da su mikroorganizmi sastavni dio naše svakodnevnice, te da je judski organizam masovno koloniziran od strane mnogih mikroorganizama sa kojima živi u simbiozi i bez kojih život ne bi bio moguć. Procjenjuje se da u našem tijelu postoji deset puta više mikrobnih ćelija nego naših [1,2]. Ljudski organizam sadrži 90% bakterija organizovanih u zajednicama koje se zovu mikrobiomi. [3].
Crijevni mikrobiom i njegove funkcije
U današnje vrijeme se istražuju mikrobiomi različitih organskih sistema, kao što su mikrobiom kože, respiratorng sistema, oralni mikrobiom itd., Vjerojatno je najvažniji intestinalni ili crijevni mikrobiom, jer je dokazano da je njegova neravnoteža usko povezana sa razvojem mnogih neinfektivnih hroničnih oboljenja, te sa gojaznošću, depresijom, autizmom, alergijama i većinom drugih bolesti probavnog sistema [4].
Vjerovali ili ne bakterije u našem crijevnom mikrobiomu imaju veoma bitnu, pa i ključnu ulogu pri:
- varenju hrane koju unosimo u organizam,
- moduliranju imunološkog sistema,
- pružanju zaštite od drugih, patogenih bakterija i
- proizvodnji vitamina kao što su: B12, tiamin, riboflavin i vitamin K
Nesklad crijevnog mikrobioma prouzrokuje bolesti
Mikrobiom crijeva kod ljudi ima važnu ulogu u održavanju zdravlja i prevenciji bolesti, a njegovo održavanje i njega su od prijeke važnosti za svakog pojedinca. Kao što intaktan mikrobiom utiče na ispravno odvijanje gore spomenutih, ključnih funkcija za održavanje zdravlja organizma, tako može utjecati i na nastanak zdravstvenih problema ukoliko dođe do njegovog poremećaja. Primjera radi osjetljivost osobe na infektivne i autoimune bolesti se može pojaviti kao posljedica poremećaja mikrobioma. [4] Osim toga genetske studije su povezale relativnu zastupljenost određenih bakterijskih vrsta u mikrobiomu sa hroničnim oboljenjima poput Kronove bolesti i autoimunih poremećaja poput dijabetesa, mišićne distrofije, multiple skleroze itd..
Očigledno je da je održavanje sklada našeg mikrobioma crijeva jamstvo dobrog zdravlja gastrointestinalnog trakta.
Kako ishrana utiče na mikrobiom crijeva?
Prema studijama dvije trećine mikrobioma crijeva su jedinstvene za svaku osobu, a posljednja trećina je zapravo odraz naše ishrane, psihičkog stanja, zraka koji udišemo, i gena koje naslijedimo [4]. U nastavku ćemo se osvrnuti na uticaj ishrane na crijevni mikrobiom.
Danas je poznato da ishrana igra značajnu ulogu u oblikovanju mikrobioma i da promjene u ishrani mogu izazvati velike mikrobiološke promjene već u roku od 24 sata. Očigledno je da konzumacija određene hrane proizvodi predvidljive promjene u postojećim bakterijskim vrstama unutar digestivnog trakta domaćina, što zauzvrat utiče na njegove imunološke i metaboličke parametre, sa širokim implikacijama na zdravlje.
Istraživanja sugerišu da, što je veća raznolikost našeg mikrobioma crijeva, to smo zdraviji. Činjenica je da je mikrobiom crijeva različit čak i između gojaznih i mršavih blizanaca, ukazuje na jaku korelaciju između prehrane i crijevnog mikrobioma. Studije govore da gojazni blizanci imaju manje raznovrsne bakterije i viši nivo enzima što ih čini efikasnijim pri varenju hrane i nakupljanju kalorija [5].
Proteini i masnoće
Većina studija je došla do zaključka da konzumacija proteina pozitivno korelira sa ukupnom raznolikošću mikrobioma [6-10]. S druge strane, studije obavljene na miševima otkrile su da visok unos proteina povećava nivo insulin-faktora rasta 1 (IGF-1), koji je pak povezan sa povećanim rizikom od raka i dijabetesa. Dakle, očigledno ni primal ni prevelik unos proteina nije preporučljiv. U skladu sa ovim rezultatima može se zaključiti da je i u slučaju proteina, slično kao i sa svim ostalim nutrijentima, najvažnija umjerenost. [11].
Ishrana bogata proteinima se često dovodi u vezu sa hranom životinjskog porijekla, koja pored proteina, često obiluje zasićenim masnim kiselinama. Smatra se da konzumacija visoko zasićenih i trans-masnih kiselina povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja i deregulacije ukupnog i LDL holesterola u krvi [12,13]. Da li masnoće djeluju na spomenute bolesti putem promjene sastava mikroba u organizmu treba tek postati predmet daljih istraživanja.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati su dijetalna komponenta najčešće ispitivana za sposobnost modifikacije mikrobioma crijeva. Javljaju se u dvije varijante: kao probavljivi i neprobavljivi. Prva vrsta ugljikohidrata se prerađuje i enzimski razgrađuje u tankom crijevu, te uključuje škrob i šećere kao što su glukoza, fruktoza, saharoza i laktoza. Nakon degradacije, ova jedinjenja oslobađaju glukozu u krvotok i stimulišu lučenje inzulina [14]. U cillju održavanja zdravog mikrobioma se ne preporučuje prevelik unos ugljikohidrata, a i kada se uzimaju da to bude u složenoj formi kao npr. integralne žitarice. Takvi ugljikohidrati imaju dobar uticaj na crijevnu floru. S druge strane, jednostavni ugljikohidrati – kao što su oni prisutni u bijelom hljebu, šećeru ili alkoholu – uzrokuju razmnožavanje “loših” bakterija i izbacuju crijevnu floru iz svoje zdrave ravnoteže.
Bakterije unutar crijevne flore jedne individue se stalno razvijaju i mijenjaju, od rođenja do kasne starosti a ishrana je jedan od faktora koji značajno utiče na balans mikroorganizama u crijevnoj flori.
Simptomi lošeg stanja crijevnog mikrobioma
Postoji mnogo znakova ili simptoma koj mogu biti indikator lošeg stanja crijevnog mikrobioma, a neke od njih donosimo u nastavku. Najčešći simptomi su stomačni problemi kao što su učestali gasovi, nadutost, konstipacija, dijareja i žgaravica. Uravnotežena crijevna flora će imati manje poteškoća u obradi hrane i uklanjanju suvišnih materija, te su gore navedeni problem rijetkost kod zdrave crijevne flore.
Ishrana bogata procesiranom, brzom i hranom bogatom dodatnim šećerom i zaslađivačima može smanjiti količinu dobrih bakterija u crijevnom mikrobiomu. Ova neravnoteža može uzrokovati povećanu želju za šećerom, što može još više oštetiti crijeva i njihov mikrobiom [15] .
Dobijanje ili gubljenje težine bez značajnih promjena u ishrani ili prehrabenim navikama mogu biti znak nezdrave crijevne flore. Neuravnotežena crijevna flora može narušiti sposobnost tijela da apsorbira nutrijente, regulira šećer u krvi i pohranjuje masnoće. Gubitak težine može biti uzrokovan malim intestinalnim bakterijskim rastom, dok povećanje težine može biti uzrokovano otpornošću na inzulin ili porivom za prejedanjem uslijed smanjene apsorpcije nutrijenata [15] .
Nezdrava crijevna flora može doprinijeti poremećajima sna, kao što je primjerice nesanica, i stoga dovesti do hroničnog umora. Veći dio serotonina u tijelu (hormon koji utiče na raspoloženje i san), proizvodi se u crijevima. Stoga oštećenje crijevne flore može ugroziti dobar san [15]. S druge strane, hronični umor i nesanica se spominju kao uzročnici dijabetesa (ovdje više o vezi nesanice i dijabetesa).
Uzroci lošeg stanja crijevnog mikrobioma i njegov tretman
Mnogi aspekti modernog života, kao što su visok nivo stresa, premalo spavanja, konzumiranje obrađene, brze hrane i hrane sa visokim sadržajem šećera, te konzumacija antibiotika, mogu oštetiti naš crijevni mikrobiom, što također može uticati na druge organe i organske sisteme i njihovu funkcionalnost, kao što su mozak, srce, imunološki sistem, koža, sposobnost apsorpcije hranjivih sastojaka i sl.
U skladu sa gore navedenim simptomima postoje i određeni koraci ili mjere opreza koje možemo poduzeti u svrhu poboljšanja ili tretmana stanja našeg crijevnog mikrobioma.
Hronično visoki nivoi stresa su težak udarac za cijelo tijelo, uključujući i crijevni mikrobiom, stoga je preporuka smanjiti izlaganje stresnim situacijama te priuštiti sebi kvaltetnu relaksaciju. Neki od načina za smanjenje stresa uključuju meditaciju (duhovne aktivnosti), šetnju, masažu, druženje sa prijateljima ili porodicom, smanjenje unosa kofeina, smijanje i sl.
Nedostatak kvalitetnog sna također može imati ozbiljan uticaj na zdravlje crijevne flore. Stoga je neophodno priuštiti si optimalno 7-8 sati sna noću.
Način na koji jedemo – Osim količine i kvaliteta hrane koju unosimo, također i dovoljno žvakanje hrane i polagano jedenje obroka može doprinijeti izvršavanju potpune digestije i apsorpcije nutrijenata.
Do danas se također pokazalo da treba obratiti pažnju na optimalan unos vode, jer blagotvorno utiče na sluznicu crijeva, kao i na ravnotežu dobrih bakterija u crijevima. Stoga jako bitno ostati optimalno hidratiziran tokom cijelog dana.
Prehrambene navike – Najzad, možda najveći, najkonkretniji i najvažniji korak koji možemo poduzeti u cilju poboljšanja stanja crijevnog mikrobioma jest ostavljanje loših prehrambenih navika odnosno promjena istih. Činjenica je da smanjenje količine obrađene hrane sa visokim sadržajem šećera i masnoća može doprinijeti boljem zdravlju crijeva i organizma uopće. Osim toga, konzumiranje obilja hrane na bazi biljaka može pozitivno uticati na želudac. Također, dijeta bogata vlaknima pokazala se sa značajnim doprinosom zdravom crijevnom mikrobiomu [15].
Nadalje, ono što može biti od velike koristi i ono što naučnici već imaju za cilj je otkrivanje novih terapija koje bi se temeljile na liječenju bakterijskih infekcija uzrokovanih štetnim bakterijama tako što bi se pažnja posvetila uzgoju i njezi korisnih bakterija [4]. Stimuliranjem i njegom onih koje su korisne ostavlja se manje mjesta za djelovanje štetnim bakterijama.
