Naučna medicina

Uticaj posta na organizam

Piše: Mag. genetike & Early Stage Researcher Samira Smajlović    -    19. Maja 2019.
6 min

Brojne civilizacije i drevni narodi iz prošlosti praktikovali su različite forme suzdržavanja od jela, ili pojedinih vrsta hrane, i pića, u cilju izvršavanja religijskih obreda, zbog kulturološkog nasljeđa ili političkih ciljeva. Judaizam, Kršćanstvo i Islam, tri najzastupljenije religije u Zapadnom svijetu praktikuju neku vrstu posta u određenom vremenskom periodu.

U toku mjeseca Ramazana muslimani praktikuju ramazanski post te se suzdržavaju od jela, pića i drugih tjelesnih užitaka od zore, kojoj prethodi rani doručak sehur, i traje sve do zalaska sunca kada se post prekida iftarom. Post traje 29 ili 30 dana i završava se Ramazanskim bajramom.

U kršćanstvu post ima drugačiju formu. Najčešće se praktikuje u vrijeme korizme, 40 dana do Uskrsa. Spominju se izrazi post i nemrs; post je period suzdržavanja od jela, odnosno dozvoljen je jedan obrok dnevno, ali ne pretjeran. Nemrs znači uzdržavanje od proizvoda životinjskog porijekla.

U Judaizmu ima šest postova u toku godine. Najpoznatiji je Jom Kipur, kada se Jevreji odriču hrane i vode na 25 sati i drugih užitaka. To je ujedno i najveći jevrejski praznik.

Svaka vrsta posta ima odgovarajuću medicinsku potporu i pozitivno utiče na organizam. S obzirom na njegovo trajanje i rigoroznost u odricanju od svake vrste hrane i pića u toku jednog mjeseca, obratićemo pažnju na ramazanski post i njegov uticaj na organizam.

Metaboličke promjene u toku posta

Ishrana je bitan faktor u svakodnevnom životu i omogućava organizmu snabdijevanje hranjivim supstancama potrebnim za zdravu i normalnu aktivnost organizma. Nakon uzimanja obroka, organizam crpi hranjive materije iz krvi u toku osam do dvanaest sati, koliko je potrebno za trošenje unešenih hranjivih supstanci.

Gušterača luči hormon inzulin koji omogućava tjelesnim stanicama korištenje glukoze iz krvi za normalno funkcioniranje. U toku posta dolazi do hormonalnih promjena zbog stanja gladovanja, te se lučenje inzulina smanjuje, a pojačava lučenje hormona glukagona koji omogućava korištenje zaliha glikogena iz jetre i masnog tkiva. Nakon 24 sata tijelo će potrošiti zalihe glukoze te počinje faza proizvodnje glukoze razgradnjom proteina uključujući i mišićno tkivo. Ramazanski post omogućava blagu tranziciju od trošenja glukoze iz krvi do trošenja zaliha glukagona i masti bez ili sa minimalom razgradnjom proteina i mišićnog tkiva.

Iako vjerska obaveza izvršavanja posta spada sa dijabetičara, istraživanja pokazuju da je kod oboljelih od dijabetesa nivo šećera u krvi u toku dana i nakon jela bio snižen u odnosu na period bez posta.

Međutim, ramazanski post može biti i opasan za pojedine hronične bolesti u koje spada i dijabetes, jer oboljeli mogu zapasti u stanje hiperglikemije ili hipoglikemije.

Post i bolesti krvnih sudova

Kardiovaskularne bolesti su među najzastupljenijim bolestima modernog doba. Postoje dokazi koji upućuju na snižavanje riziko faktora za nastajanje ovih oboljenja u toku posta, naročito u kontroli masti. Zabilježen je pad LDL (low-density lipoproteins), poznatiji kao loš holestrol, a zabilježen je porast HDL-a (high-density lipoproteins). Ovakva zamjena „loših lipoproteina“ za „dobre lipoproteine“ snižava riziko faktore koji dovode do nastajanja kardiovaskularnih oboljenja. Nažalost, ovakvi lipidni profili se zadržavaju kratak vremenski period nakon Ramazana kao posljedica ponovnom vraćanju režimu bez posta.

U periodu posta dolazi do stabilizacije sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska kao posljedica izbacivanja ekstracelularne tekućine što je sekundarna reakcija na smanjen unos natrijevih jona koji su nosioci krvnog pritiska, smanjen unos tečnosti i umjeren nivo dehidratacije za vrijeme posta.

Ovo smanjenje krvnog pritiska uveliko potpomaže oboljelima od hroničnih bubrežnih bolesti kojima povišen krvni pritisak može oštetiti kapilarnu mrežu zaduženu za filtraciju krvi. Kod pacijenata sa hroničnim oboljenjima bubrega primjetan je gubitak tjelesne mase u toku posta, što je drugi pozitivan uticaj posta. Smanjenjem tjelesne mase smanjuje se mogućnost unosa i zadržavanja tekućine što poboljšava bubrežnu i kardijalnu funkciju. Obzirom da je dijabetes melitus jedan od uzročnika hroničnih oboljenja bubrega,  kontrola inzulina i glukoze koja je u danima posta u umjerenim parametrima omogućava olakšan i efikasniji rad bubrega.

Post i nervni sistem

Kada je u pitanju uticaj posta na mozak i njegove funkcije, zbog nedostataka humanih istraživanja koristimo se informacijama dobijenim istraživanjima na životinjama. Testirane životinje su pokazale povećanu aktivnost neurina u hipokampusu, što je direktna reakcija na post. Ovakvi uslovi  uzrokuju lučenje  moždanog neurotrofnog faktora (BDNF). Ovaj faktor je zadužen za obnavljanje sinapsi i dendrita te poboljšava diferencijaciju nervnih matičnih ćelija u neurone koji se potom priključuju neuralnoj mreži mozga.

Kod pacijenata koji boluju od Alzhaimerove bolesti, moždanog udara, traumatskih povreda mozga i epilepsije,  primijećeno  je poboljšanje  memorije i kognitivnih sposobnosti  nakon 3-4 mjeseca kontrolirane ishrane koja je bila sačinjena od dugih perioda posta.

Zaključak

Iako je post suzdržavanje od jela i pića, dokazano je da on ima mnoge pozitivne efekte na organizam. U toku posta dolazi do detoksikacije tijela na način da organizam čuva vodu, a izbacuje nepotrebne i štetne materije. Primjećena je normalizacija krvnog pritiska, nivoa glukoze, holesterola i drugih parametara koji često budu uzročnici, ili potpomažu nastajanju hroničnih oboljenja, a koji variraju van mjeseca posta.

S obzirom na sličnu formu posta u mnogim religijama svijeta, njegovu važnost spoznajemo ne samo u duhovnom životu, nego i način kako su prijašnji narodi na jedan način sprovodili kontrole ishrane koje su medicinski opravdane. Iako se post čini kao poteškoća za tijelo, on posjeduje mnogo više pozitivnih efekata koji pomažu tijelu da što bolje funkcioniše. Iz tog razloga, preporučuje se praktikovanje neke vrste posta, bilo to iz religioznih ili zdravstvenih namjera.

 

LITERATURA
Ahmad, S., Goel, K., Maroof, K. A., Goel, P., Arif, M., Amir, M., & Abid, M. (2012). Psycho-social behaviour and health benefits of Islamic fasting during the month of Ramadan. Journal of Community Medicine and Health Education, 2, 178-181.
Harder-Lauridsen, N. M., Rosenberg, A., Benatti, F. B., Damm, J. A., Thomsen, C., Mortensen, E. L., … & Krogh-Madsen, R. (2017). Ramadan model of intermittent fasting for 28 d had no major effect on body composition, glucose metabolism, or cognitive functions in healthy lean men. Nutrition, 37, 92-103.
Longo, V. D., & Mattson, M. P. (2014). Fasting: molecular mechanisms and clinical applications. Cell metabolism, 19(2), 181-192.
Patterson, R. E., Laughlin, G. A., LaCroix, A. Z., Hartman, S. J., Natarajan, L., Senger, C. M., … & Gallo, L. C. (2015). Intermittent fasting and human metabolic health. Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 115(8), 1203-1212.
Pirsaheb, S., Pasdar, Y., Navabi, S. J., Rezaei, M., Darbandi, M., & Niazi, P. (2013). Fasting consequences during Ramadan on lipid profile and dietary patterns. Journal of Nutrition, Fasting and Health, 1(1), 6-12.
Rafie, C., & Sohail, M. (2016). Fasting during Ramadan: nutrition and health impacts and food safety recommendations.
Tuhmaz, A. M. (2003). Hanefijski fikh. Sarajevo: Grabus.
  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na novosti@modroizeleno.com sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na novosti@modroizeleno.com sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

Dragi čitaoci i čitateljke,
Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

Hvala Vam na razumijevanju
Vaš tim MODRO & ZELENO