Zanimanje za acerolu (Malpighia emarginata DC L.) u naučnoj zajednici i farmaceutskim firmama primjetno raste posljednjih godina. Ovo egzotično voće ima velik agroindustrijski potencijal i predstavlja primamljivu ekonomsku perspektivu. Acerola, poznata i kao barbadoška trešnja ili zapadnoindijska trešnja, je jedan od najbogatijih prirodnih izvora askorbinske kiseline a sadrži i mnogo fitonutrijenata.
Zimzeleni grm acerole koji cvjeta u toplim i tropskim krajevima rađa male plodove nalik trešnji. U nezreloj fazi sazrijevanja boja plodova je zelena, a dozrijevanjem se mijenja u narandžasto-crvenu i konačnu svijetlocrvenu boju. Svaka biljka godišnje daje 20-30 kg plodova. Slatkoća voća varira ovisno o sorti, ali većina njih je prilično trpka i kisela.Voće je vrlo kvarljivo i konzumira se nakon prerade, u obliku pulpe i sokova. Raste od južnog Teksasa, preko Meksika i Srednje Amerike do Južne Amerike i diljem Kariba, a uvedena je i u suptropska područja širom svijeta, uključujući Indiju. Najveći proizvođač acerole je Brazil koji također dominira i u izvozu prerađenih proizvoda od acerole kao što su smrznuto voće, sok, marmelada, džem i liker.
Acerola sadrži makro i mikronutrijente: proteine (0,21-0,80 g/100g), masti (0,23-0,80g/100g), ugljikohidrate (3,6-7,80g/100g), mineralne soli (željezo 0,24,kalcij 11,7,fosfor 17,1mg/100g) i vitamine (tiamin 0,02, riboflavin 0,007, piridoksin 8,7mg/100g).
Askorbinska kiselina (vitamin C) je jedan od najvažnijih vitamina topivih u vodi, neophodan za biosintezu kolagena, karnitina i neurotransmitera. Zbog nemogućnosti sinteze u ljudskom organizmu, neophodna je kao dodatak prehrani. Sadržaj askorbinske kiseline u aceroli se kreće od 1500 do 4500 mg/100 g, što je oko 50-100 puta više od narandže ili limuna. Konzumiranje tri ploda acerole dnevno bi moglo zadovoljiti preporučeni dnevni unos vitamina C za odraslu osobu. Ipak, trebalo bi se suzdržati od pretjerane upotrebe voća jer ekstremni unos vitamina može izazvati prooksidativno djelovanje.
Acerola je jedno od rijetkih voćki koje sadrži i fitonutrijente u značajnoj količini. Glavna skupina fitohemikalija uključuje karotenoide, fenole, flavonoide, antocijane za koje je poznato da imaju različite biološke aktivnosti te smanjuju rizik od mnogih hroničnih bolesti. Funkcionalne fitohemikalije u aceroli mogu utjecati na crijevne epitelne ćelije kako bi povećale apsorpciju askorbinske kiseline. Sadržaj fitonutrijenata zavisi od sorte, genotipa, stepena zrelosti te uvjeta uzgoja i prerade.
U plodovima acerole je pronađeno i nekoliko novih spojeva koji su pokazali inhibitorne učinke na acetilholinesterazu te citotoksičnu aktivnost.
S obzirom na čnjenicu da se vitamin C acerole bolje apsorbira u ljudskom organizmu od sintetičke askorbinske kiseline, dodaci i koncentrati iz acerole predstavljaju atraktivnu alternativu za osobe sa nedostatkom vitamina C.
Suplementi koji su dostupni pod različitim markama su u obliku tableta, praha, kapsula i tableta za žvakanje.
Na osnovu sastava acerole se može zaključiti da je ovo „super voće“ izvrstan izvor moćnih antioksidanasa te obećavajući kandidat u borbi protiv raznih bolesti povezanih sa oksidativnim stresom. S obzirom da posjeduje bogat profil hranjivih tvari s brojnim bioaktivnostima i u velikom dijelu je neiskorištena, acerola zahtijeva veći fokus i ima obećavajuću agronidustrijsku i farmaceutsku primjenu. Dosadašnje znanje može pomoći u razvoju postojećih biljaka ove vrste sa povišenom sintezom askorbinske kiseline.
Image by Vitor Vitinho from Pixabay
Literatura:
- Mezadri T. i sar. The acerola fruit: composition, productive characteristics and economic importance. Arch Latinoam Nutr.2006:56(2):101-9.
- Takino Y., Aoki H., Kondo Y., Ishigami A. Acerola.Promotes ascorbic acid uptake into human intestinal Caco-2 cells via enhancing the gene expression of sodium-dependent vitamin C transporter. Journal of Nutritional Science.2020:vol 66.(4):296-299.
- Prakash A., Baskaran R.Acerola, an untapped functional superfruit: a review on latest frontiers.J Food Sci Technol.2018:55(9):3373-3384.
