Demencija (stečeni gubitak pamćenja i zaboravljanje) je često stanje osoba starije dobi. Posebno je česta pojava posljednjih dvadesetak godina jer se životni vijek produžava. Uglavnom nije izlječiva ali se može usporiti i djelimično prevenirati.
Uzroci demencije
Najveći riziko faktor je nasljedstvo, na kojeg ne možemo uticati, a ostali su prestanak učenja, prehrana i opći životni stil koji uključuje izbjegavanje stresa, svakodnevnu konzumaciju fizičke aktivnosti, dobar san. Na ove posljednje i druge riziko faktore možemo uticati pa ih treba uvažavati i prakticirati.
Od namirnica demenciju povećava konzumiranje zaslađenih gaziranih pića, posebno ako se konzumiraju dugo vremena. Ista pića ubrzavaju starenje. Pospješenje demencije mogu uzrokovati i sastojci koji doprinose razvoju ateroskleroze kao što su trans masne kiseline, poremećen lipidni status te mineralizacija.
Demenciji može doprinositi također i visok krvni tlak, visok holesterol i dijabetes.
Prevencija kod demencije
Najbolja prevencija ili ublažavanje simptoma je vježbanje pamćenja (učenje), a to je cjeloživotno ili svakodnevno učenje uz njegovanje vlastite pozitivne radoznalosti. Učenje novog jezika, rješavanje ukrštenih riječi, upis na razne tečajeve itd.
Prehrana i neki dodaci mogu znatno ublažiti posljedice i dijelom prevenirati nastanak stanja demencije. Od dodataka prehrani preporučuju se: ginko, omega 3, alfaliponska kiselina, vitamini B skupine (narocito aneurin i nijacin), vitamin E, fosfolipidni dodaci (holin, lecitin, fofatidilserin), GABA, od pčelinjih proizvoda polen i propolis itd. Od hrane koja poboljšava pamćenje i čuva strukturu mozga su svježe voće i povrće koje djeluje na principu boljeg snabdijevanja hranjivim tvarima i antioksidansima nervnih stanica. Osim toga značajne su i namirnice bogate fosfolipidima, jer u kemiji mozga ovi sastojci imaju znatan udio.
Neke, skoro rađene studije, ukazuju da prehrambeni holin smanjuje rizik od demencije. Unos prehrambenog fosfatidilholina je povezan sa smanjenim rizikom od demencije (pokazano je u studiji istraživača iz Finske). Jaja i meso su glavni izvori prehrambenog holina, koji je povezan s poboljšanim kognitivnim svojstvima, jer se vrlo značajan neurotransmiter acetil holin sintetizira iz holina. Valja znati, da je holin sastojak koji se sintetizira iz lecitina, a kojeg opet ima u jajima, soji, mlijeku i čokoladi. Lecitin je, inače nezamjenjivi prirodni emulgator ali i aditiv sa GRAS statusom.
Još prije 100 i više godina majke su bebama, sa navršenom godinom dana, davale žumance jajeta govoreći da će djete biti pametnije. Tada nisu znale za holin i lecitin no narodna praksa je to tradicionalno ukazivala. Od ostalih sastojaka valja pomenuti bijelo pileće meso koje sadrži triptofan koji opet pomaže sintezu dopamina, melotonina i serotonina.
Međutim, mnoge namirnice koje se preporučuju često sadrže holesterol a i antinutrijente. Pa svaka osoba trebat će savjet nutricionista koji uzima u obzir njen glikemijski i lipidni status kao i stanje krvnog tlaka. Općenito, prehrana je standardna prema vodičima pravilne prehrane kao što su piramide, moj tanjir itd.
U cilju smanjenja zaborava potrebno je također upražnjavati pozitivne navike : naprimjer naočare, kljuceve i sl. ostavljati uvijek na isto mjesto. Poseban problem je zaborav uzimanja lijekova gdje treba koristiti podsjetnik ali i neku formu provjere ili kontrole. Farmaceutske kuće isporučuju kutijice. Ali opet ima ali pa je potrebno paziti na interakcije lijekova itd.
Uređena društva organiziraju dnevne boravke za osobe sa demencijom dok su im njihovi najbliži na poslu. Zanimljivo je da neke dementne osobe ne zaboravljaju igrati šah.
