Nutricionizam

Nutraceutici kao prevencija i pomoć liječenju

mm

Aktualizirano: 16. Septembra 2021.

Piše: Mag. farmacije Jelena Stojanović

6 min

Svakodnevno smo svjedoci ubrzanog razvoja svih aspekata života pa tako i onog koji se odnosi na zdravlje i njegovo očuvanje.

Naučna istraživanja o uticaju ishrane na zdravlje, starenje populacije, veća svjesnost o samomedikaciji, troškovi zdravstvene zaštite te borba proizvođača za opstanak na tržištu su razlozi za razvoj proizvoda koji mogu da doprinesu zdravlju, a da nisu u vidu klasičnih lijekova.

Nutraceuticici su grupa proizvoda koji su više od hrane, manje od lijekova a njihovo dejstvo je opravdano zdravstvenim tvrdnjama.

Još iz doba Hipokrata, poznato je da se hrana koristila kao izvor materija koje su povoljno uticale na određena zdravstvena stanja, pa onda ne čudi što se i dan danas ulažu napori da se hrana kao izvor koristi za ekstrakciju aktivnih materija i da se iste formulišu tako da daju svoj maksimalan efekat pri primjeni.

Glavni problem rastućeg tržišta ovih preparata je zakonska regulativa koja nije uniformna i dovoljno stroga kao što je to slučaj kod samih lijekova.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odgovorna je za regulaciju hrane i dodataka ishrani u Evropi. Odgovornosti EFSA -e uključuju procjenu korisnih zdravstvenih tvrdnji i povezanih štetnih učinaka uz unos hrane i dodataka. Prema EFSA -i, zdravstvena tvrdnja se definiše kao „svaka poruka ili prikaz koji navodi, sugeriše ili implicira da postoji odnos između kategorije hrane, hrane ili jednog od njenih sastojaka i zdravlja. (1)

Šta su Nutraceutici?

Još uvijek ne postoji međunarodno priznata definicija ovih proizvoda pa se i sam naziv razlikuje od zemlje do zemlje.

Sam pojam “nutraceutik” govori da se radi o preparatu koji predstavlja hibrid hrane i lijekova a ima zadatak da poboljša fizičke i mentalne aktivnosti tijela, odgodi proces starenja, spriječi hronične bolesti ili poveća očekivani životni vijek.

Prema američkoj Upravi za hranu i lijekove (FDA), nutraceutik je svaka supstanca koja je hrana ili dio hrane koja ima medicinske ili zdravstvene prednosti a pomaže u sprečavanju i liječenju bolesti. To npr. mogu biti pojedinačni nutrijenti poput vitamina C ili kombinacije vitamina i minerala, zatim to mogu biti neki biljni preparati, žitarice obogaćene željezom, sportski napitci sa elektrolitima i sl. Definicija nutraceutika takođe uključuje posebne dijete kao što je dijeta za hroničnie upale. (3)

Otprilike 80% svjetske populacije preferira korištenje dodataka ishrani i nutraceutika. (2)

Podjela nutraceutika

Nutraceutici se mogu klasifikovati prema hemijskim sastojcima koje sadrže, tj. na hranjive materije, biljne preparate, dodatke ishrani, medicinsku hranu i funkcionalnu hranu te prema načinu porijekla, na biljne, životinjske i mikrobiološke.

Međutim, najnovija podjela nutraceutika se temelji na dužini njihove ranije upotrebe, pa tako razlikujemo tradicionalne i netradicionalne.

Tradicionalni nutraceutici

Tradicionalni, na koje je većina nas navikla, su najčešće dostupni u obliku tableta, kapsula, praškova i tečnih preparata.

Tako npr. imamo mono ili višekomponentne preparate vitamina, minerala, antioksidanasa, masnih kiselina i aminokiselina.

Zatim, to mogu biti cijele ili dijelovi svježih ili osušenih biljaka, u vidu čajeva, tinktura, kapi i sl.  Takođe, iz biljaka se mogu izolovati njihovi aktivni metaboliti poput polifenola, antocijana, karotenoida, fitosterola, izoflavonoida itd. koji različitim mehanizmima utiču na procese u organizmu.

U poslednje vrijeme i prebiotici i probiotici su vrstani u nutraceutike (5). Najčešći mikroorganizmi koji se koriste kao su probiotici su iz klase Bifidobacterium i Lactobacillus.

Prebiotici su definisani kao „supstrati koji selektivno koriste mikroorganizmi domaćina a koji donose zdravstvenu korist“. (6)

To su najčešće oligosaharidi koji sadrže galaktozu i ksilozu, oligofruktoza, frukto-oligosaharidi i bifidogeni supstrati.

Pre- i probiotici mogu poboljšati ljudsko zdravlje različitim mehanizmima, kao što su kompeticija s patogenim mikroorganizmima za hranjive materije, stvaranje antitoksina ili antibiotika protiv invazivnih patogena, pomoć u migraciji neutrofila i stvaranje nekih korisnih enzima, poput ß-galaktozidaze, koji pomažu u ublažavanju simptomi intolerancije na laktozu.

Enzimi su glavni funkcionalni proteini u tijelu koji su odgovorni za regulaciju tjelesnih funkcija i ublažavanje zdravstvenih problema, poput hipoglikemije, hiperglikemije, probavnih problema i pretilosti (7). I oni se mogu koristiti kao nutraceutici, a jedno istraživanje je pokazalo da enzim natokinaza, izolovan iz bakterije Bacillus subtilis, poboljšava strukturu nosnih polipa i viskoznost sluzi, koji predstavljaju problem kod hronicnog rinosinusitisa. (8)

Netradicionalni nutraceutici

Fortificirana (obogaćena) hrana se takođe smatra nutraceutikom. Decenijama unazad se određena hrana, koja je široke potrošnje, jeftina i lako dostupna stanovništvu obogaćuje određenim vitaminima i mineralima, radi prevencije različitih bolesti.

Kuhinjska so se jodira, da bi se prevenirao nedostatak joda u populaciji i mogućnost nastanka gušavosti.  Brašno i riža se obogaćuju vitaminima B-kompleksa, folnom kiselinom i željezom, mlijeko vitaminom D, voćni sokovi vitaminom C itd.

Najnoviji oblik nutraceutika su rekombinantni nutraceutici koji su formulisani primjenom novih, biotehnoloških tehnika, poput fermentacije i genetskog inženjeringa. (9) Genetski modificirana hrana može biti korisna u kontroli određenih bolesti (10). Međutim, glavni nedostaci genetski modificirane hrane su mogući štetni učinci, poput bolesti koje imaju otpornost na antibiotike.

Efekti nutraceutika  na zdravlje

Neosporno je povoljno dejstvo nutraceutika na zdravlje, s tim što se prije upotrebe svakako treba posavjetovati sa ljekarom i farmaceutom, pa i nutricionistom, te u skladu sa zdravstvenim stanjem i nutritivnim potrebama pojedinca izabrati pravi preparat vodeći pri tome računa o potencijalnim alergijskim reakcijama, interakcijama, kako međusobno, tako i sa lijekovima kao i o toksičnosti, ukoliko se koriste nekontrolisano.

Strategija proizvodnje nutraceutika

Tradicionalni oblici nutraceutika se koriste dugi niz godina ali mana takvih proizvoda može biti loša topivost aktivnog sastojka, slaba raspoloživost, brz metabolizam, kratak poluživot i druge osobine, koji onda utiču na kvalitet i sam efekat proizvoda.

Savremeni oblici nutraceutika, u kojima su npr.  korišteni različiti sistemi isporuke aktivne materije  na ciljano mjesto u tijelu, kao što su nanočestice, liposomi, nanoemulzije, dendrimeri itd, u pozadini imaju dugotrajnu i složenu formulaciju, što za posledicu ima veću komercijalnu vrijednost.

S toga ne čudi, što se svakodnevno susrećemo sa starim preparatima koje smo koristili, ali sada u savremenom obliku, što naravno skuplje i platimo.

 

Nutraceutici predstavljaju obećavajući potencijal i farmaceutske i prehrambene industrije. Razvijaju se sve brže zahvaljujući naučnim dokazima koji povezuju zdravlje  i ishranu.

Potrebno je obezbijediti kvalitetne i kontinuirane informacije potrošačima o važnosti pravilne ishrane i dostupnosti nutraceutika, kako bi podigli važnost ishrane i prevencije bolesti  na viši nivo.

 

 

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

Literatura:

  1. N.A. i sar. (2019). Nutraceuticals’ Novel Formulations: The Good, the Bad, the Unknown and Patents Involved. Recent Pat Drug Deliv Formul. 13(2): 105–156.
  2. Ekor, M.(2014). The growing use of herbal medicines: Issues relating to adverse reactions and challenges in monitoring safety.  Pharmacol. 4:177.
  3. http://www.barclayphysicaltherapy.com/Injury-Care/Dietary-Supplements/a~276/article.html
  4. Ander B.P., Dupasquier C.M., Prociuk M.A., Pierce G.N. (2003). Polyunsaturated fatty acids and their effects on cardiovascular disease.  Clin. Cardiol. 8(4):164–172.
  5. Ruchi S. (2017). Role of nutraceuticals in health care: A review. Int J Green Pharm. 11(3)
  6. Mohajeri M.H., Brummer R.M., Rastall R.A. i sar. (2018). The role of the microbiome for human health: From basic science to clinical applications.  J. Nutr. 57(1):1–14.
  7. Nema N., Kumar A., Pillewan M.B., Mishra P.K., Biswas S. (2018). Importance of nutraceuticals in various diseases and human health: A litreture review. World J Pharm Med Res.4(9):104–110.
  8. Takabayashi T., Imoto Y., Sakashita M. i sar. (2018). Effects of nattokinase, profibrinolytic enzyme, on the patients with chronic rhinosinusitis with nasal polyp.  Allergy Clin. Immunol. 141(2):AB165.
  9. Singh J., Sinha S. (2012). Classification, regulatory acts and applications of nutraceuticals for health.  J. Pharma Bio Sci. 2:177–187.
  10. Bawa A.S., Anilakumar K.R. (2013). Genetically modified foods: Safety, risks and public concerns- A review.  Food Sci. Technol. 50(6):1035–1046.
  11. Orcajo J., Martinez de Marañon I., Lavilla M. (2015). Cow’s milk allergen β-lactoglobulin immunoreactivity affected by pulsed light treatment.  Transl. Allergy. 5(Suppl. 3):50.