Nutricionizam

Vitamin D – nedoumice i činjenice

Piše: Mr. ph. Vehid Omerović    -    6. Februara 2019.
9 min

Sve češće istraživanja objelodanjuju činjenice o bitnosti vitamina D. Dok je s jedne strane veoma malo ljudi svjesno uloge vitamina D za održavanje zdravlja, s druge strane imamo ljude koji pretjeruju sa njegovim doziranjem. I jedno i drugo može ostaviti štetne posljedice na zdravlje. U nastavku ćemo iznijeti nekoliko činjenica i savjeta po pitanju konzumacije vitamina D.

Šta je vitamin D?

Pod pojmom vitamin D podrazumijeva se  skupina supstanci (sekosteroli) topivih u mastima koje imaju brojne fiziološke funkcije, a jedna od najvažnijih je održavanje prikladne apsorpcije kalcija, magnezija i fosfata iz probavnog sistema. Za ljude su posebno značajne dvije komponente iz ove skupine i to: D2 koji se naziva  ergokalciferol te D3 koji se naziva  holekalciferol. U kontekstu hemijske strukture i funkcije u organizmu možda je preciznije reći da se radi o hormonu, a ne o vitaminu.

Kako se ljudski organizam snabdijeva vitaminom D?

Postoje dva načina putem kojih ljudski organizam dobija potrebne količine vitamina D i to:

  • sintezom u koži pod uticajem sunčevih zraka (D3),
  • unosom preko hrane koja prirodno sadrži vitamin D (D2 i D3), unosom hrane koja se u procesu industrijske pripreme obogaćuje vitaminom D (D2 i D3) i korištenjem suplemenata vitamina D (uobičajeno D3).

Vitamin D se, bez obzira da li nastaje u koži ili se unosi putem hrane, aktivira metaboliziranjem u jetri u međuprodukt koji se nakon toga, najvećim dijelom, u bubrezima konvertira u aktivnu formu vitamina D, koji se naziva kalcitriol. Sama pretvorba u aktivnu formu regulisana je serumskom koncentracijom vitamina D, paratireoidnim hormonima, te serumskim koncentracijama kalcija i fosfata.

Značaj vitamina D u organizmu

Da bismo saznali koliko je vitamin D bitan za naš organizam dovoljno je da pregledamo samo neke od osnovnih uloga vitamina D u ogranizmu:

Kosti

Učestvuje u formiranju kostiju i bitan je za njihovo jačanje, te učestvuje u pravilnom održavanju koncentracije kalcija i fosfata. U nedostatku vitamina D može doći do nepravilnog formiranja kostiju, krhkih kostiju, rahitisa i osteomalacije.

Imuni sistem

Stimulira imunogenu i antitumorsku aktivnost, te smanjuje rizik od nastanka autoimunih oboljenja. U nekoliko studija pokalazalo se da osobe sa nekim autoimunim oboljenjima imaju i niske vrijednosti vitamina D u organizmu.

Probavni sistem

Pospješuje transport kalcija, magnezija i fosfata kroz stijenku crijeva,

Bubrezi

Pospješuje reapsorpciju kalcija u tubulima, čime se sprječava nepotreban gubitak kalcija iz organizma

Paratireoidna žlijezda

Inhibira (sprečava) sekreciju hormona paratireoidne žlijezde,

Pankreas

Stimulira produkciju inzulina.

Uzroci nedostatka vitamina D

Jedan od uzroka nedostatka vitamina D u organizmu je nedovoljno izlaganje suncu. Ovaj uzrok naročito je čest kod osoba koje zbog religijskih ili nekih drugih razloga tokom cijele godine odjećom pokrivaju cijelo tijelo, te kod starih, nepokretnih osoba i male djece.

Nedovoljan unos vitamina D putem prehrane također  je jedan od značajnih uzroka neadekvatnog statusa vitamina D u organizmu. Budući da mali broj namirnica prirodno sadrži vitamin D, potrebno je obratiti pažnju i, koliko je to moguće, u jelovnik uvrstiti sljedeće namirnice: losos, sardine, ulje bakalara, svježu ili konzerviranu tunjevinu, jaja (žumanjak) te gljive. Vitamin D koji se dobija iz namirnica  životinjskog porijekla je D3 dok iz gljiva dobijamo D2.

Sljedeći uzrok nedostatka vitamina D je smanjena apsorpcija vitamina D koja se najčešće javlja kod malapsorpcije te kod nekih upalnih oboljenja probavnog sistema.

Do nedostatka može doći i zbog abnormalnog metabolizma vitamina D koji se može javiti kao posljedica hroničnih bubrežnih oboljenja ili oboljenja jetre.

Relativno rjeđi uzrok nedostatka vitamina D je rezistencija na djelovanje vitamina D koja je javlja kod nasljednog oboljenja u kojem dolazi do poremećaja ćelijskih receptora za aktivnu formu vitamina D.

Koliko vitamina D je dovoljno i kako najlakše postići pravilan status vitamina D ?

Mnogo je nedoumica, neprovjerenih informacija, te nagađanja po pitanju pravilne i potrebne dnevne doze vitamina D. Stoga su neka od najčešćih pitanja:

  • Koliko vitamina D uzimati? Koja je pravilna dnevna doza vitamina D?
  • Koliko štetan može biti unos vitamina D, to je samo vitamin? Više je uvijek bolje, jer od viška glava ne boli? Da li je to zaista tačno?

Postoji mnogo pogrešnih informacija koje se vezuju za vitamin D. Kako je već ranije navedeno, vitamin D je liposolubilni vitamin, te se njegov višak  nakon unosa u organizam pohranjuje unutar masnog tkiva. Ukoliko je unos vitamina D prekomjeran, što može biti posljedica prekomjerne suplementacije visokim dozama, smanjuje se slobodan prostor za skladištenje u mastima, tako da višak nepohranjenog vitamina D odlazi u krvotok, što osobu dovodi u rizik od njegovog toksičnog djelovanja. Toksično djelovanje se ogleda u nastanku hiperkalcemije, koštanih bolova, čestog uriniranja, problema sa bubrezima i nastanka bubrežnih kamenaca. Naime, takav scenarija je moguć ukoliko je prekomjerno unošenje dugoročno, nekontrolisano i bez ljekarskog nadzora. Stoga unos velikih doza mora biti kontrolisan i ordiniran od strane ljekara.

Nije precizno definisano koliko je potrebno prekoračiti optimalni dnevni unos vitamina D prije nego to postane opasno. Važno je reći da blago povećanje dnevne doze ne nosi rizik od ozbiljnijih posljedica.

Dnevni unos vitamina D (izražen u internacionalnim jedinicama = I.J.)

Relativno je lagano pronaći popularni članak ili neki drugi vid informisanja u kome se preporučuje da su optimalne dnevne doze vitamina D 10 000I.J., 20 000I.J., pa cak i 50 000I.J. ili 100 000I.J. Takve doze mogu biti privremeno potrebne ukoliko osoba ima određeno stanje u kojem se zatjeva da  unos vitamina D bude mnogo veći od prosječne dnevne doze. Međutim, te osobe trebaju uzimati prekomjerne doze u konsultaciji i pod nadzorom ljekara. Velike doze vitamina D stoga se koriste  na preporuku ljekara, koji vodi liječenje (npr. kod multiple skleroze) te određuje period i dozu u odnosu na dijagnozu  i tok bolesti.

Za većinu zdravih, odraslih osoba optimalna dnevna doza je, prema većini novijih evropskih smjernica i preporuka,  600I.J.- 800I.J., dok se kod starijih od 70 godina te osoba koje se jako malo izlažu suncu adekvatna dnevna doza povećava na oko 800I.J.-1000I.J./dan. 

Važno je napomenuti da je nekad status vitamina D teško nadomjestiti (pogotovo u kraćem vremenskom periodu), i da se doziranje treba prilagoditi individualnim odgovorom na unos suplemenata, da se doze trebaju povećavati sve dok se ne postignu zadovoljavajući nivoi. Suplementacija kod odraslih osoba ni u kojoj starosnoj skupini ne treba prelaziti gornje dozvoljene dnevne doze od 4000 I.J. bez nadzora ljekara.

Vitamin D koristiti u kombinaciji sa magnezijem i vitaminom K

Ne treba zaboraviti da vitamin D može djelovati samo u slučaju ako u tijelu ima dovoljno magnezija pomoću kojeg se vitamin D pretvara u svoju aktivnu formu.

Osim toga se i vitamin K2 dovodi u vezu sa regulacijskim mehanizmima vitamina D u organizmu. Vitamin K ima 2 bitne zadaće u tijelu:

  • Reguliše zgrušavanje krvi da bi rane mogle zacijeljivati te da ne bismo pri najmanjim posjekotinama iskrvarili.
  • Vitamin K pomaže pri ugrađivanju viška kalcija u kosti. Dakle kalcij koji bi se inače mogao skladištiti na zidovima krvnih sudova ili uzrokovati bubrežni kamenac, uz pomoć vitamina K biva premješten u kosti.

Testiranje vitamina D

Osobe kod kojih je poželjno uraditi testiranje statusa vitamina D su osobe koje stalno pokrivaju cijelo tijelo odjećom, stariji od 70 godina, nepokretni, osobe sa gastrointestinalnim, bubrežnim i oboljenjima jetre, osobe koje imaju autoimune bolesti (hipotireozu), osobe koje imaju osteoporozu, osobe koje su nedavno imali operaciju smanjenja tjelesne težine, osobe koje koriste antikonvulzivne lijekove (lijekove koji se koriste za liječenje epilepsije) itd.

Laboratorijske vrijednosti (izražene u ng/mL) za vitamin D su:

Teški nedostatak vitamina D: vrijednosti ispod 10ng/mL,
Ukoliko osoba ima vrijednosti u ovom rasponu, nadležni ljekar specijalista će u odnosu na dob, spol i ostale parametre voditi program suplementacije i njege do postizanja optimalnih vrijednosti.

Nedostatak vitamina D:  10-20ng/mL,
Ukoliko je prethodno postojala suplementacija vitamina D korištenjem gore navedenih preporučenih dnevnih doza , onda se već korištena dnevna doza udvostručuje i koristi tokom tri mjeseca, nakon čega se ponavlja testiranje statusa vitamina D.

Ukoliko prethodno nije postojala suplementacija, onda se počinje sa maksimalnom preporučenom dozom u odnosu na skupinu (dob, spol, BMI), a to je za odrasle zdrave osobe maksimalno 4000IU, do uspostave optimalnih vrijednosti, nakon čega se potrebno vratiti na preporučene dnevne unose.

Blagi nedostatak:  20-30ng/mL,
Ukoliko je prethodno korištena suplementacija, onda se doza povecava za 50% tokom šest mjeseci.

Ukoliko pretodno nije korištena suplementacija onda je potrebno  početi uzimati suplemente u gore navedenoj preporučenoj dnevnoj dozi.

Optimalni status: 30-50ng/mL
Nastaviti postojeći životni stil. Poželjno je unositi vitamin D u skladu sa preporukama i preporučenim dnevnim dozama.

Povišene vrijednosti: 50-100ng/mL
Ukoliko su vrijednosti 50-75ng/mL potrebno je smanjiti dnevni unos za 50% tokom tri mjeseca, a ukoliko su vrijednosti 75-100ng/mL potrebno je isključiti suplementaciju na 1-2 mjeseca, te nakon toga prilagoditi unos do smanjenja vrijednosti ispod 50ng/mL.

Toksične vrijednosti: preko 100ng/mL.
U ovom slučaju nadležni ljekar uradit će dodatne testove te uspostaviti mjere nadzora do uspostavljanje normalnih laboratorijskih vrijednosti vitamina D.

NAPOMENA: neki laboratoriji koriste jedinicu nmol/L. U tom slučaju vrijednosti izražene u ng/ml pomnožite sa konverzijskim faktorom 2,495. Tako će npr. 30ng/ml kada se pomnoži sa 2,945 iznositi 75nmol/L).

Kako do pravilnog statusa vitamina D?

Adekvatan status vitamina D najbolje je postići i održavati pravilnom prehranom, korištenjem suplemenata, te kratkotrajnim i pravoremenim izlaganjem suncu.

Pravilna prehrana podrazumijeva konzumiranje hrane bogate vitaminom D i to: losos, sardine, ulje bakalara, svježu ili konzerviranu tunjevinu, jaja (šumanjak), mliječne proizvode, gljive itd .

Potrebno je naglasiti da je izlaganje suncu jedan od osnovnih načina da se status vitamina D održi na optimalnom nivou, prilikom čega je već dovoljno ako izlažete suncu nekih 20% površine tijela. Međutim, potrebno je voditi računa o rizicima nepravilnog, prekomjernog i nepravovremenog izlaganja suncu. Kod prekomjernog i nepravovremenog izlaganja suncu povećava se rizik od nastanka raka kože.

Za većinu ljudi sasvim je dovoljan unos hrane bogate vitaminom D te korištenje suplementacije u preporučenim dozama kao i petnaestominutno izlaganje suncu dva do tri puta sedmično i to u toku nerizičnih perioda dana.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na novosti@modroizeleno.com sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

 

LITERATURA
  • Hintzpeter B et al., \”Vitamin D status and health correlates among German adults\” European Journal of Clinical Nutrition (2008) 62, 10791089
  • Holick MF \”Vitamin D Deficiency\” N Engl J Med 2007; 357:266-281
  • Anne Marie Uwitonze, Mohammed S. Razzaque, Role of Magnesium in Vitamin D Activation and Function, The Journal of the American Osteopathic Association,Mrz 2018
  • American Osteopathic Association, Low magnesium levels make vitamin D ineffective, Science Daily, 26. Februar 2018
  • Holick MF, Vitamin D and bone health, The Journal of Nutrition, 1996 Apr;126(4 Suppl):1159 S-64S
  • Vermeer C, Jie KS, Knapen MH (1995) Role of vitamin K in bone metabolism. Annu Rev Nutr 15:1–22 PMID: 8527213
  • Feskanich D, Weber P, Willett WC, Rockett H, Booth SL, Colditz GA (1999) Vitamin K intake and hip fractures in women: a prospective study. Am J Clin Nutr 69:74–79 PMID: 9925126