Vitamini su organski spojevi koji se u malim količinama nalaze u hrani. U organizmu se ne mogu sintetisati, a imaju veoma važne funkcije. Zbog toga ih čovjek mora stalno unositi hranom. Vitamin E je esencijalni vitamin koji ima antioksidativne osobine. To znači da štiti ćelije od oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala, kao i da može u određenim situacijama smanjiti proizvodnju slobodnih radikala. [2]
Iako je vitamin E otkriven 1922. godine, njegovu metaboličku funkciju još uvijek je teško razumjeti. Vjerovatno se iz tog razloga pored studija koje ukazuju na njegova blagotvorna zdravstvena dejstva, povremeno pojavljuju i studije koje osporavaju pojedine tvrdnje. [3] Postoji osam različitih molekularnih oblika vitamina E, koji djeluju antioksidativno, ali naše tijelo zadržava samo α oblik tokoferola. [1] Oblici vitamina E su: alfa, beta, gama i delta tokoferol, kao i alfa, beta, gama i delta tokotrienol.
Uloga vitamina u tijelu
U nauci imamo puno dokaza o tome koliko su važni vitamini u našem tijelu. Za sve procese koji se dešavaju u organizmu potrebni su katalizatori koji pokreću te procese, ubzavaju, usporavaju ili samo stabilizuju. Ti katalizatori nerijetko su vitamini. Bez njih tijelo ne bi moglo funkcionisati jer učestvuju u metabolizmu ugljikohidrata, masti, proteina i nukleinskih kiselina, u stvaranju kolagena, koštane mase, omogućavaju oslobađanje energije, potiču metaboličke procese i pojačavaju biološke funkcije.
Na ambalaži hrane na kojoj je označen izvor nekog vitamina ili na dodacima prehrani napisane su referentne vrijednosti RDA (Recommended Dietary Allowances), što označava preporučene dnevne doze vitamina ili minerala koje sadrži određeni proizvod. Sve te vrijednosti se odnose na zdrave osobe, a ukoliko je doza veća od RDA taj proizvod se mora registrovati kao lijek. Često se danas poseže za dodacima prehrani jer hranom se ne unosi dovoljna količina vitamina. Istraživanja u SAD-u pokazuju da današnja hrana ima za trećinu manje nutritivnih sastojaka nego hrana naših nena i djedova. Faktori od kojih zavisi dodatna potreba unosa vitamina ili minerala su: dob, spol, visina, težina, fizička aktivnost te posebne potrebe. [4]
Nedostatak nekog vitamina u organizmu, nastao nedovoljnim unošenjem, može izazvati poremećaj koji nazivamo hipovitaminoza, a potpuni nedostatak određenog vitamina u organizmu uzrokuje avitaminozu. [5]
Podjela vitamina
Postoji devet vitamina topljivih u vodi ili hidrosolubilnih vitamina, a to su vitamini B skupine i vitamin C. Oni se ne pohranjuju u tijelu i svaki višak ili ostatak ovih vitamina izlučuje se kroz urin. Zbog toga se moraju redovno uzimati kako bi se spriječila avitaminoza ili hipovitaminoza. Izuzetak je vitamin B12 koji se u jetri može skladištiti dugi niz godina.
Vitamini topljivi u mastima ili liposolubilni vitamini pohranjeni su u jetri, masnom tkivu i mišićima. To su vitamini: A, D, E i K. Tijelo ih lakše apsorbuje uz prisutnost masti iz hrane.
Svi navedeni vitamini imaju važne funkcije u tijelu i svaki nedostatak može uzrokovati zdravstvene probleme. [6]
Vitamin E
Vitamin E spada u grupu tokoferola koji se u prirodi nalaze u dvije grupe i nemaju iste osobine, ali imaju istu strukturnu skupinu. Razlikuju se po broju dvostrukih veza, te broju i položaju metilnih skupina i imaju različita biološka djelovanja. U prirodi se četiri spoja koja imaju biološku aktivnost vitamina E nazivaju alfa, beta, gama i delta tokoferoli, a postoje i još četiri grupe spojeva koji imaju biološku aktivnost vitamina E, a to su alfa, beta, gama i delta tokotrienoli. Iako su po sastavu slični, ovi spojevi imaju različitu biološku aktivnost [7]
Jedini oblik vitamina E koji je prihvatljiv u ljudskom organizmu i nalazi se u tkivu i plazmi je α-tokoferol koji ima najveću biološku aktivnost. Bitno ga je unositi u organizam cijelog života, jer njegov nedostatak može izazvati razne poremećaje i bolesti. [8] Vitamin E također se naziva i vitamin mladosti zbog svojih antioksidativnih osobina. Pomaže u stvaranju eritrocita, iskorištenju vitamina K, podiže imunitet te neutrališe slobodne radikale.
Ima djelovanje i na određene receptore vitamina A koji se nalaze u jetri, a za vrijeme procesa oksidativne enzimske pregradnje vitamina A, čuva beta karoten. [7]
Vitamin E se nalazi unutar fosfolipida i sprječava peroksidaciju lipida odnosno niz hemijskih reakcija koje uključuju oksidativno propadanje. To je posebno važna osobina u prevenciji ateroskleroze. [9]
Deficit vitamina E
Kod manjka vitamina E u organizmu dolazi do promjena u mišićima, remeti se metabolizam ugljikohidrata i proces disanja i dolazi do povećanog izlučivanja kreatina u urinu. Nedostatak ovog vitamina može biti zapažen i kod trudnica, dojenčadi i djece. [7]
Također može doći i do pucanja membrana ćelije i istjecanja ćelijskog sadržaja prema van.
Srčane i skeletne miopatije, neuropatije i nekroza jetre samo su neki od posljedica nedostatka vitamina E kod ljudi. [9]
Dnevne potrebe za vitaminom E i izvori u hrani
Vitamin E nalazi se u raznim vrstama hrane, ali ipak može doći do njegovog nedostatka u organizmu i tada se poseže za dodacima prehrani.
Dodaci prehrani su koncentrisani izvori hranjivih materija koji se prodaju u obliku pilula, tableta, kapsula ili tekućine u odmjerenim dozama, a namijenjeni su ispravljanju nutritivnih nedostataka. U EU su regulisani kao hrana, ali njihova upotreba ipak mora biti strogo kontrolisana. [10]
Preporuke za unos vitamina E date su u DRI (Dietary Reference Intakes), a to je opšti pojam koji se koristi za skup referentnih vrijednosti koje služe za planiranje i procjenu unosa nutritivnih tvari kod zdravih ljudi. Najčešće se koristi vrijednost RDA (Recommended Dietary Allowance) tj. prosječna dnevna razina unosa dovoljna da zadovolji potrebe nutrijenata gotovo svih zdravih osoba.
RDA za vitamin E dati su u miligramima i navedeni u tabeli. [11]
| Dob | Muškarci | Žene | Trudnoća | Dojenje |
| 0-6 mjeseci | 4 mg | 4 mg | ||
| 7-12 mjeseci | 5 mg | 5 mg | ||
| 1-3 godine | 6 mg | 6 mg | ||
| 4-8 godina | 7 mg | 7 mg | ||
| 9-13 godina | 11 mg | 11 mg | ||
| 14+ godina | 15 mg | 15 mg | 15 mg | 19 mg |
1 mg α-tokoferola ekvivalentno je 1,49 IJ prirodnog oblika ili 2,22 IJ sintetskog oblika. [11]
Brojne namirnice sadrže vitamin E, a neke od njih su: avokado, ulje pšeničnih klica, sjemenke suncokreta, bademi, suncokretovo ulje, šafranovo ulje, lješnjaci, maslac od kikirikija, kikiriki, kukuruzno ulje, špinat, brokula, sojino ulje, kivi, mango, paradajz, tamnozeleno lisnato povrće, orašasto voće, biljna ulja i sjemenke.
Utjecaj vitamina E na zdravlje
Postoje tvrdnje da vitamin E služi za unaprijeđenje zdravlja i prevenciju određenih bolesti i to zbog svojih antioksidativnih osobina, uloge u protuupalnim procesima, inhibicije agregacije trombocita i jačanja imuniteta. [11]
Vitamin E se često koristi za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. [3]
Nedostatak mikronutrijenata u zidovima arterija je glavni uzrok nastanka ateroskleroze, visokog krvnog pritiska, srčanog i moždanog udara. Tada se stvara sve više masnih ćelija koje koje taloženjem na zidovima krvnih žila formiraju aterosklerozne plakove. [12]
Vitamin E u prevenciji liječenja srca i krvnih žila
In vitro studije su otkrile da bi vitamin E mogao pomoći spriječiti ili odgoditi koronarnu bolest srca jer inhibira oksidaciju lipoproteina niske gustoće (LDL holesterola) koja se smatra ključnim početnim korakom za aterosklerozu. Vitamin E još može pomoći i u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka koji bi mogli dovesti do srčanog udara ili venske tromboembolije.
Nekoliko posmatrajućih studija je dovelo u vezu nižu stopu srčanih bolesti sa većim unosom vitamina E. [11]
U toku dvije godine provedena je studija praćenja zdravstvenih radnika gdje su medicinske sestre uzimale 400 IJ vitamina E. Zaključeno je da su imale 20-40% smanjen rizik od srčanih bolesti. [3]
Međutim, određene kliničke studije dovode u sumnju djelovanje vitamina E u prevenciji srčanih bolesti. Studija HOPE je pratila deset hiljada pacijenata s visokim rizikom od srčanog ili moždanog udara u toku četiri i po godine te je zaključeno da pacijenti koji su uzimali 400 IJ na dan vitamina E nemaju manji rizik bolesti od pacijenata koji su uzimali placebo. Četiri hiljade tih pacijenata nastavili su uzimati vitamin E ili placebo još dvije i po godine te je na kraju zaključeno da vitamin E nije pružio značajnu zaštitu od pomenutih bolesti. [11]
U studiju o zdravlju žena, praćeno je skoro 40 hiljada zdravih žena tokom 10 godina. Uzimale su 600 IJ vitamina E. Kada su analizirani rezultati, zaključeno je da vitamin E nije značajno smanjio rizik od srčanih bolesti. Ali u nalazima su bile ohrabrujuće vijesti da su žene koje su uzimale vitamin E imale manji rizik od razvoja krvnih ugrušaka. [3]
Većina studija ne mogu uspostaviti vezu između prehrane, unosa vitamina E i normalne srčane funkcije. [13]
Najnovija istraživanja pokazuju da vitamin E može imati koristi u određenim podskupinama opće populacije. Ljudi u Izraelu sa dijabetesom tipa 2 koji su uzimali visoke doze vitamina E imali značajno smanjenje srčanih bolesti. [3]
Postoji potreba za detaljnijim istraživanjem djelovanja vitamina E u organizmu, ali ta istraživanja mogu potrajati godinama. Zbog toga se može koristiti brza procjena djelovanja vitamina E na biomarkere oksidativnog oštećenja lipida, proteina i DNK, jer je njihova pojava in vivo implicirana u mnogim bolestima. [14]
U zaključku, klinička istraživanja nisu dokazala da vitamin E pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti, ali su sudionici studija uglavnom bili stariji pojedinci sa srčanim bolestima ili rizicima za bolesti srca. Potrebna su dalja istraživanja na mlađim i zdravim sudionicima koji nemaju rizik od obolijevanja. [11]
Literatura:
-
Traber, Encyclopedia of Human Nutrition, 3rd ur., Corvallis: Oregon State University, 2013, pp. 383-389.
-
Grant, Brenner’s Encyclopedia of Genetics, San Francisco: Sunlight, Nutrition and Health Research Center, 2013, pp. 301-303.
-
Harvard, „Vitamin E,“ [Na mreži]. Available: https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/vitamin-e/. [Poslednji pristup 18 11 2021].
-
Buhač, „Hrčak,“ 2008. [Na mreži]. Available: https://hrcak.srce.hr/168056. [Poslednji pristup 15 11 2021].
-
Matek Sarić, „Vitamini,“ 2002. [Na mreži]. Available: http://www.unizd.hr/Portals/23/Nastava/vitamini.pdf. [Poslednji pristup 15 11 2021].
-
Bridges, „MedlinePlus,“ 2021. [Na mreži]. Available: https://medlineplus.gov/ency/article/002399.htm. [Poslednji pristup 15 11 2021].
-
Kniewald, Vitamini i hormoni: proizvodnja i primjena, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1993.
-
Traber G. (2014). Vitamin E Inadequacy in Humans: Causes and Consequences. Advances in Nutrition, t. 5, br. 5, p. 503–514.
-
FAO/WHO, „Vitamin and mineral requirements in human nutrition,“ 1998. [Na mreži]. Available: http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/42716/9241546123.pdf;jsessionid=174F3629D62484B305924212D9FF7C0A?sequence=1. [Poslednji pristup 18 11 2021].
-
EFSA, „Food supplements,“ 2018. [Na mreži]. Available: https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/food-supplements. [Poslednji pristup 18 11 2021].
-
National Institutes of Health, „Vitamin E,“ 2021. [Na mreži]. Available: https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminE-HealthProfessional/. [Poslednji pristup 18 11 2021].
-
Nucak i T. Stibilj Batinić, „Mikronutrijenti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti,“ 2015. [Na mreži]. Available: https://hrcak.srce.hr/157103. [Poslednji pristup 20 11 2021].
-
EFSA, „Scientific Opinion,“ EFSA Journal, 8, br. 10, p. 13, 2010.
-
FAO/WHO, „Human Vitamin and Mineral Requirements,“ 2002. [Na mreži]. Available: https://www.fao.org/3/y2809e/y2809e00.htm#Contents. [Poslednji pristup 18 11 2021].
-
K.Sen, S. Khanna i S. Roy. (2006). Tocotrienols: Vitamin E Beyond Tocopherols. Life Sci. 78(18): 2088–2098. [Na mreži]. Available: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1790869/. [Poslednji pristup 19 11 2021].
Image by Geraldine Dukes from Pixabay
