Djeca se zbog vršnjačkog nasilja osjećaju odbačeno, prestrašeno, nevidljivo, posramljeno, ljutito, i kada odrastu mogu imati poteškoće u uspostavljanju bliskih prijateljstava i druge poteškoće u svakodnevnom životu. Značajne negativne posljedice u odrasloj dobi također može imati i dijete koje se nasilno ponaša, i koje misli da su batine i povrede način da izrazi ljutnju i izbori se za sebe. Za vrijeme pandemije COVID-a 19. prisutan je porast slučajeva nasilja nad djecom.
Vršnjačko nasilje predstavlja radnje kojima jedna grupa djece ili dijete nanosi bol, namjerno uznemirava, napada ili ozljeđuje drugu djecu ili dijete koje se ne može obraniti. Vršnjačko nasilje može se manifestovati kroz prijetnje, tjelesne povrede, odbacivanje, ruganje, zadirkivanje, ogovaranje, uzimanje ili sakrivanje ličnih stvari i sl..
Nije uvijek lako prepoznati da li je dijete uključeno u vršnjačko nasilje, ali postoje znakovi i simptomi koji ukazuju da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja.
Važno je razumjeti da ne postoji jasna razlika između nasilnika i žrtve. Dijete može biti uznemireno zbog činjenice da je vidjelo da se drugi loše ponašaju, a često su nasilnici i sami žrtve vršnjačkog nasilja.
Djeca koja su žrtve nasilja ne mogu se potpuno sama suprostaviti nasilju.
Važno je da odrasle osobe, roditelji/staratelji, nastavnici, stručni saradnici u školama postanu osjetljivi na ovaj problem, i da ne dopuste da nasilje koje je prisutno u društvu, živi i u školskim hodnicima i da ostavi posljedice na razvoj djece.
Oblici vršnjačkog nasilja
Vršnjačko nasilje možemo podijeliti na dva glavna oblika, a to je fizičko i verbalno nasilje.
Fizičko nasilje je oblik koji se može najviše primjetiti i podrazumjeva udaranje, guranje, štipanje, čupanje i sl. Verbalno nasilje najčešće prati fizičko, a podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje. (npr.Ružna! Ružna!).
Mogu se izdvojiti i četiri podvrste nasilja, a to su: emocionalno nasilje, seksualno nasilje, kulturološko nasilje i ekonomsko nasilje.
Emocionalno nasilje je usko povezano sa fizičkim i verbalnim nasiljem i uključuje namjerno isključivanje djeteta iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe, kao i namjerno ignorisanje u komunikaciji.
Seksualno nasilje podrazumjeva neželjeni kontak i uvredljive komentare (npr. dodirivanje i komentari „Imaš dobru guzu!“).
Kulturološko nasilje podrazumjeva vrijeđanje na nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi.
Ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca od djece.
Simptomi i znakovi vršnjačkog nasilja
- izostanak iz škole ili odvajanje od školskih aktivnosti;
- neobjašnjive modrice ili ožiljci na tijelu;
- potrgane ili ukradene stvari;
- problemi sa mentalnim zdravljem (depresija, anksioznost, panični napadi i sl.);
- iznenadna povučenost u komunikaciji (nespremnost da se govori o tome kako je prošao dan u školi);
- izbjegavanje škole, iznenadni slabiji uspjeh u školi;
- izbjegavanje spominjanja prijatelja i izbjegavanje druženja sa njima;
- nedostatak samopoštovanja;
- problemi sa snom (noćne more ili košmari);
- zloupotreba alkohola ili opojnih droga;
- promjene u ponašanju (agresivnost kod kuće, nezainteresovanost za aktivnosti koje su prije privlaćile pažnju);
- neprikladno ponašanje za period razvoja u kojem se dijete nalazi;
- nasilje prema drugoj djeci, porodici ili prijateljima.
Pojava nasilja u školskom okruženju
Mjesto koje je važno za odrastanje je i školsko okruženje u kojem može doći i do pojave vršnjačko nasilja. Do nasilničkog ponašanja u školi dovodi nedostatak bliskosti, osjećaja prihvaćenosti svih učenika, i nedostatak međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika. Izostanak reakcije nastavnika i nezastupljenost stručnih saradnika (psihologa) u školama samo olakšavaju nasilnim učenicima da budu agresivni prema drugim učenicima.
Kako možete pomoći djetetu koje je žrtva vršnjačkog nasilja?
Djeci je potrebno dosta hrabrosti da priznaju da su žrtve vršnjačkog nasilja u školi, i ne pričaju roditeljima o nasilju zato što se plaše da će se pogoršati nasilje ako se roditelji obrate školi.
- Važno je da ostanete smireni, ako vaše dijete prizna da je žrtva vršnjačkog nasilja. Dijete je najvažnije i potrebna je podrška roditelja da se savlada situacija sa vršnjačkim nasiljem.
- Uvijek zajedno donesite odluku o sljedećim koracima kako da zaustavite vršnjačko nasilje i razgovarajte sa djetetom šta misli da biste trebali učiniti da zaustavite nasilje.
- Djetetu objasnite da nasilnik često traži reakciju na nasilje i važno je da se dijete ne ponaša kao nasilnik (npr. da ne nanosi tjelesne povrede nasilniku ili da ne koristi bilo koji od oblika nasilja u komunikaciji sa nasilnikom i drugom djecom).
- Prikupite podatke o nasilniku i činu nasilja da se može provesti istraga i obratiti se npr. školi ako se nasilje dogodilo u odgojno-obrazovnim ustanovama.
- Važno je da potražite stručnu pomoć psihologa, osim razgovora sa roditeljima djeci je potreban razgovor sa osobom koja najbolje razumije simptome, posljedice i načine savladavanja vršnjačkog nasilja.
- Proširite krug prijatelja i interese svog djeteta uključivanjem u aktivnosti koje utječu na samopouzdanje i otpornost, kao što su gluma i ples, sportske aktivnosti, borilačke vještine i sl.
- Ako se radi o vršnjačkom nasilju koje uključuje prijetnje nasiljem, ucjenu ili iznudu, pokušaji ili poticaji na samoozljeđivanje ili samoubistvo, obavezno kontaktirajte i lokalnu policiju.
Djeca imaju teme o kojima teško govore, kao što je i vršnjačko nasilje, i upravo na tom polju najviše trebaju vašu podršku.
Djeci možete pomoći tako da odvojite vrijeme kada mogu sa vama razgovarati i dobiti neophodne informacije, razumijevanje i podršku da savladaju posljedice koje može ostaviti vršnjačko nasilje na razvoj djeteta.
Literatura:
- Educational Psychology, Vol.22, br. 5, str, 553
- https://www.wright.edu/student-affairs/health-and-wellness/counseling-and-wellness/workshops-and-self-help/article/warning-signs-of-violence
- https://safeguarding.network/safeguarding-resources/peer-peer-abuse/
