Psihologija

Tehnike za regulaciju stresa i visokog krvnog pritiska

mm

Aktualizirano: 25. Juna 2020.

Piše: Magistra psihologije Olivera Đokić

2 min

Rizik za nastanak povišenog krvnog pritiska (hipertenzije) predstavlja stanje produbljene napetosti organizma izazvane vanjskim ili unutrašnjim stresorima. Ovo stanje je poznato kao stres, doživljavamo ga u različitim životnim situacijama. Svakodnevno izlaganje stresnim situacijama bez opuštanja i smirivanja naših reakcija dovodi do hroničnog  umora koji utječe na povišen krvni pritisak.

Utjecaj stresa na porast krvnog pritiska možemo regulisati na više načina. Važno je prvo djelovati na same stresore tj. ukloniti iz naše okoline sve ono što može izazvati stresnu reakciju.

Postoji nekoliko tehnika i vježbi koje nam u tome mogu pomoći.

Tehnika upravljanja vremenom (Time Management)

Tehnika upravljanja vremenom prioritet postavlja na planiranje svakodnevnih zadataka u životu i radu i na usmjeravanje na prioritete. Kada smo opterećeni obavezama prvo je potrebno da zapišemo sve što trebamo obaviti, da napravimo listu obaveza prema prioritetima, važnosti i da uvijek planiramo vrijeme za odmor i opuštanje. Važno je da naučimo reći “Ne”. Razmislite koliko puta u životu zbog prihvatanja nekih obaveza i posla, dolazite u stanje produbljene napetosti izazvane vanjskim stresorima, i koliko ste puta u životu zbog neispunjenih očekivanja djelovali na porast krvnog pritiska.

Tehnika rješavanja problema (Problem Solving)

Tehnikom rješavanja problema  postižemo bolje razumijevanje složenih situacija i olakšavamo donošenje odluka. Kada imamo situaciju u životu koja izgleda da je nesavladiva ili kada smo pred važnim odlukama korisno je da stanje u kojem se nalazimo posmatramo sa raznih aspekata,  i razmislimo i predvidimo moguće posljedice nekog ponašanja ili neke odluke.

Tehnika rješavanja konflikta (Conflict Resolution)

Tehnikom rješavanja konflikta postiže se racionalno i efikasno rješavanje konflikata koje je nemoguće izbjeći, a to su međuljudski konflikti. Da obje strane sukoba postanu zadovoljne sa rješenjem važno je otvoriti komunikacijske kanale tj. važno je aktivno slušati drugu stranu, saosjećati, prihvatiti različitosti, dogovarati/pregovarati. Od izuzetne je važnosti kada ste u konfliktu ne kritikovati drugu stranu, kažnjavati, prijetiti, ucjenjivati i sl.

Tehnika Disanja

Jedan od najboljih i najbržih načina da smirite vlastiti stres i da kontrolišete porast krvnog pritiska je da dišete duboko. Jedan od prvih simptoma stresa jeste ubrzano i plitko disanje. Tzv. “4 2 6” primjena tehnike disanja je jako jednostavna i može Vam biti od pomoći u periodima pojačane izloženosti stresu koji utječe na porast krvnog pritiska. Ova tehnika se sastoji od:

  • Udisaja u trajanju od 4 sekundi
  • Zadržavanje daha u trajanju od 2 sekunde
  • Izdisaja u trajanju od 6 sekundi

Važno je da udisaj ide kroz nos, a izdisaj kroz usta.

Ako tehniku disanja ponavljate nekoliko puta šaljete poruku Vašem mozgu da je sve u redu ili da će uskoro tako biti. Uz određeni broj ponavljanja, gotovo sigurno će se Vaš puls smiriti i možete se osjećati opuštenije.

Najbolje je da jedan sat prije spavanja izbjegavate čitanje ili gledanje stresnih i napetih sadržaja tj.  vijesti koje su negativne, filmove ili serije koje su napete i koje mogu dovesti do porasta krvnog pritiska. Prije spavanja najbolje je da čitati neku opuštenu knjigu ili da pogledate neku komičnu seriju ili film na TV-u.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

Literatura:

Aldwin, C.M. (1994). Stress, Coping and Development. New York: The Gilford Press.

Arambašić, L. (1996). Stres. U: J. Pregrad (ur.), Trauma, stres i oporavak (93-102).
Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.