Hipertenzija (HTN) je medicinski izraz za visoki krvni pritisak. Opasan je jer čini previše napora srcu, doprinosi aterosklerozi (otvrdnjavanju arterija) i povećava rizik od srčanih i moždanih udara. HTN također može dovesti do drugih stanja kao što su kongestivno zatajenje srca, bubrežne bolesti i sljepoća. Konvencionalni antihipertenzivi obično su povezani sa mnogim nuspojavama. Oko 75 do 80 posto svjetske populacije koristi biljne lijekove, uglavnom u zemljama u razvoju, za primarnu zdravstvenu zaštitu zbog bolje kompatibilnosti sa ljudskim tijelom i manjih nuspojava. U posljednje tri decenije mnogo je napora usmjereno u istraživanje lokalnih biljaka sa hipotenzivnim i antihipertenzivnim terapijskim vrijednostima. Hipotenzivni i antihipertenzivni efekti nekih od ljekovitih biljaka su potvrđeni dok su drugi opovrgnuti te je potrebno učiniti više naučnih istraživanja kako bi se provjerila njihova učinkovitost i razjasnio sigurnosni profil za antihipertenzivni potencijal.
U nastavku donosimo neke od lokalnih biljaka sa potvrđenim antihipertenzivnim svojstvima.
Bijeli luk
Bijeli luk se dugo koristi za mnoštvo kardiovaskularnih stanja, posebno za hiperlipidemiju. Također se navodi da ima hipotenzivno djelovanje. Smatra se da povećava proizvodnju azotnog oksida (N2O), što rezultira opuštanjem glatkih mišića i vazodilatacijom. Jedan od primarnih aktivnih spojeva koji bijelom luku daje karakterističan miris i brojne njegove ljekovite prednosti naziva se alicin. Metaanaliza nasumično odabranih književnih podataka pokazala je da je bijeli luk povezan s padom krvnog pritiska kod bolesnika s povišenim sistoličkim pritiskom, ali ne i kod bolesnika bez povišenog sistolnog pritiska. Otkriveno je da su preparati bijelog luka superiorni u odnosu na placebo u smanjenju krvnog pritiska u osoba s HTN-om. Antioksidativni i antihipertenzivni učinak primijećen je kod 20 bolesnika s HTN-om u usporedbi s 20 bolesnika s normalnim pritiskom, koji su konzumirali bijeli luk u razdoblju od dva mjeseca. Rezultati su pokazali sniženi krvni pritisak, značajno smanjenje 8-hidroksi-2-deoksiguanosina, razinu azotnog oksida i lipidnu peroksidaciju te povećanu razinu antioksidativnih vitamina (C i E). Ovo istraživanje ukazuje na njegovo korisno kardioprotektivno djelovanje.
Celer
Prema kineskoj teoriji, celer je efikasan za HTN jer djeluje na jetru; jedna vrsta HTN-a povezana je s jetrom. U kontinentalnoj Kini, celer je bio koristan u smanjenju HTN-a kod 14 od 16 pacijenata. Sok se pomiješao sa jednakom količinom meda i uzimalo se oko 200 grama oralno tri puta dnevno, u trajanju do jedne sedmice. Zabilježeno je i da smanjuje sistolički i dijastolički krvni pritisak. Pokazalo se da je razlika krvnog pritiska prije i nakon liječenja značajna (P <0,05), što ukazuje da se sjeme vrste A. graveolens može koristiti kao siguran i učinkovit tretman visokog krvnog pritiska. Sok svježeg celera može se pomiješati sa sirćetom za ublažavanje vrtoglavice i glavobolje i bolova u ramenima koji su povezani sa HTN-om. Primjenjuje se i kod HTN-a povezanog sa trudnoćom i klimakterijom.
Zelena zob
Dijeta koja sadrži cjeloviti zob bogat vlaknima može značajno smanjiti potrebu za antihipertenzivnim lijekovima i poboljšati kontrolu HTN-a. Uzimajući u obzir i poboljšanje lipida i glukoze, povećana konzumacija cjelovite zobi može značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Otkriveno je da dodavanje zobenih žitarica normalnoj prehrani pacijenata sa HTN-om značajno smanjuje i sistolički i dijastolički krvni tlak. Cjeloviti zob bogat topljivim vlaknima može biti učinkovita dijetalna terapija u prevenciji i dodatnom liječenju HTN-a.
Čaj
Mnogo je potencijalnih zdravstvenih prednosti pijenja čaja. Istraživači imaju veliko zanimanje za učinak čaja na kardiovaskularne bolesti. No, istraživanja o čaju i HTN-u su kontradiktorna. Istraživanje crnog fermentiranog čaja (C. sinensis) ne pokazuje utjecaj na krvni pritisak kod osoba s HTN-om. Međutim, istraživanje stanovništva povezuje konzumaciju zelenog nefermentiranog čaja (C. sinensis) i djelomično fermentiranog oolong čaja (C.sinensis) sa smanjenim rizikom od razvoja HTN-a.
Mrkva
Mrkva se koristila u tradicionalnoj medicini za liječenje HTN-a. Frakcionacija zračnih dijelova D.carota rezultirala je izolacijom dva kumarinska glikozida kodirana kao DC-2 i DC-3. Intravenska primjena ovih spojeva uzrokovala je pad (koji je ovisan o dozi) u arterijskoj vrijednosti krvnog pritiska kod anesteziranih štakora. Ovi rezultati pokazuju da DC-2 i DC-3 mogu djelovati kroz blokadu kalcijevih kanala, a taj učinak može biti odgovoran za učinak spojeva na smanjenje krvnog pritiska kao što je opaženo u in vivo studijama.
Paradajz
Ekstrakt paradajza sadrži karotenoide, poput likopena, beta karotena i vitamina E, koji su poznati kao efikasni antioksidanti, za inaktiviranje slobodnih radikala i za usporavanje napredovanja ateroskleroze. Studija je pokazala da ekstrakt paradajza skromno snižava krvni tlak u bolesnika s blagom, neliječenom HTN-om. Ekstrakt paradajza dodan pacijentima liječenim niskim dozama inhibicije ACE, blokatorima kalcijevih kanala ili njihovom kombinacijom s diureticima s malim dozama imao je klinički značajan učinak-smanjenje krvnog pritiska za sistolni pritisak veći od 10 mmHg i dijastolički pritisak veći od 5 mmHg.
Bosiljak
Zabilježeno je da ekstrakt bosiljka uzrokuje pad sistoličkog, dijastoličkog i srednjeg krvnog pritiska ovisno o dozi, s srednjom učinkovitom dozom od 30 mg / kg. Antihipertenzivni učinak je kratak i vraća se u normalu u roku od dvije minute. Ovaj kardiovaskularni učinak ekstrakta pripisan je eugenolu, koji djeluje blokirajući kalcijeve kanale.
Nar
Narov sok postaje sve popularniji voćni napitak. Istraživanja pokazuju da nar smanjuje aktivnost enzima koji pretvaraju angiotenzin (ACE) za oko 36 posto. Klinička istraživanja otkrivaju oprečne rezultate. Jedno istraživanje pokazuje skromno snižavanje sistoličkog krvnog pritiska nakon pijenja 50 ml soka od šipka na dan tijekom jedne godine. Drugo istraživanje nije pokazalo nikakvu korist nakon pijenja 240 ml soka dnevno tijekom tri mjeseca.
Kakao
Kakao prah, obogaćen sastojcima flavonoida, koristi se za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti. Flavonoidi sadržani u čokoladi potiču stvaranje azotnih oksida, povećavaju vazodilataciju i smanjuju endotelnu disfunkciju. Sve veći broj kliničkih istraživanja pokazuje da svakodnevno konzumiranje tamne ili mliječne čokolade (T. cacao), 46 do 105 g dnevno, može sniziti sistolički krvni pritisak za oko 5 mmHg, a dijastolički za oko 3 mmHg.
Rotkvica
Studija rađena na miševima je pokazala da se kardiovaskularni inhibitorni učinci rotkvice posreduju aktiviranjem muskarinskih receptora, čime je moguće opravdati njegovu uporabu u prevenciji HTN-a.
Limun
Iz različitih izvora podataka spominje se da je sok citrusnog limuna koristan za snižavanje krvnog pritiska. U sprovedenim istraživanjima čak 95 posto ispitanika koji su ikada koristili sok limuna za snižavanje krvnog pritiska imali su pozitivne učinke kroz 30 minuta. Nakon konzumiranja limuna nije dolazilo do povišenja krvnog pritiska duži vremenski period. Mehanizam djelovanja limuna na sniženje krvnog pritiska nije poznat, ali se pretpostavlja da je povezan sa polifenolima i vitaminom C kojih u limunu ima u velikim količinama.
Omega 3 masne kiseline
Omega 3 masne kiseline (EPA i DHA) koje se mogu naći u ribi i suplementima koji sadrže riblje ulje uzrokuju značajno smanjenje krvnog pritiska. Kako stoji u Američkom žurnalu hipertenzije redovan unos omega 3 kiselina pokazao se efektivan u smanjenju pritiska kao i vježbanje, smanjen unos soli i nekonzumiranje alkohola.
LITERATURA
- Avello, M., Jofré, P., Pastene, E., & Fernández, P. (2014). Use of Citrus Limon L.(lemon) in Treating Blood Pressure Sudden Rises. International Journal of Pharmacognosy and Phytochemical Research, 6, 606-611.
- Omega-3 Fatty Acids: A Natural Way to Lower Blood Pressure – Cleveland HeartLab, Inc. (2020). Retrieved 16 May 2020, from https://www.clevelandheartlab.com/blog/ horizons-omega-3-fatty-acids-a-natural-way-to-lower-blood-pressure/
- Tabassum, N., & Ahmad, F. (2011). Role of natural herbs in the treatment of hypertension. Pharmacognosy reviews, 5(9), 30.
