Naučna medicina

Hipertenzija – osnovno što biste trebali znati

mm

Aktualizirano: 25. Juna 2020.

Piše: Mag. farmacije Emina Abaz Kirlić

5 min

Krvni pritisak (tlak) predstavlja silu kojom krv djeluje na jedinicu površine zida krvnog suda i izražava se u milimetrima živinog stuba (mmHg), jer se živin manometar već dugo upotrebljava pri standardnom mjerenju krvnog pritiska (tlaka). Određen je količinom krvi koju srce pumpa i stanjem krvnih žila. Pored ovog na krvni pritisak utiču i drugi faktori poput hormona, stanja nervnog sistema, prehrane i dr.

Dijagnoza hipertenzije

Sistolni pritisak, poznat i kao “gornji” je pritisak u krvnim žilama koji nastaje prilikom otkucaja srca i na digitalnom aparatu za mjerenje pritiska predstavlja gornji broj. A dijastolni pritisak, poznat i kao “donji” je pritisak u krvnim žilama kad se srce odmara, tj za vrijeme između dva otkucaja. Na aparatu za mjerenje pritiska predstavlja donji broj.

Fiziološki (normalan) krvni pritisak iznosi 120/80, a ukoliko su ove vrijednosti dugotrajno veće, odnosno ukoliko iznose preko 140/90 radi se o hipertenziji.

Zavisno od uzroka povećanja pritiska, hipertenzija može biti

  • primarna (esencijalna) i
  • sekundarna.

Primarna hipertenzija je najčešći oblik hipertenzije i njen se uzrok ne može ustanoviti, te se liječi simptomatski. Sekundarna hipertenzija je posljedica drugog stanja organizma, poput bubrežnih oboljenja, poremećaja nadbubrežne žlijezde, trudnoće, nekih lijekova i dr. U tom slučaju tretitra se primarni problem.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prevalenca, odn. učestalost hipertenzije na globalnom nivou konstantno raste. Bitno je spomenuti i to da je ovaj broj nehomogeno raspoređen globalno. Pa je najveća učestalost u zemljama Afrike (27%), dok je najniža u Sjevernoj Americi.

Prema Američkoj kardiološkoj akademiji  (American Heart Association – AHA) krvni pritisak se može svrstati u nekoliko kategorija:

Kategorija krvnog pritiskaSistolni pritisak (mm Hg)Dijastolni pritisak (mm Hg)
Optimalan<120<80
Blago povećan120-129<80
1.      Faza hipertnezije130-13980-89
2.      Faza  hipertenzije>140>90
Hipertenzivna kriza>180>120

Simptomi visokog krvnog pritiska (hipertenzije)

Hipertenzija nosi i neslavnu titulu “tihog ubice”, jer se može javljati i bez primjetnih simptoma. Simptomi koji mogu ukazivati na hipertenziju su sljedeći: jutarnja glavobolja, curenje krvi iz nosa, nepravilan srčani ritam, smetnje vida, te šum u ušima. Hipertenzivne krize mogu imati simptome poput: povraćanja, konfuzije, boli u prsima, te premora mišića.

Iako osoba može sama mjeriti krvni pritisak automatskim aparatima za mjerenje pritiska, za uspostavljanje dijagnoze neophodan je pregled kod doktora, koji će adekvatnim mjerama utvrditi postojanje hipertenzije i propisati adekvatnu terapiju.

Klasična konvencionalna terapija

Do pedesetih godina prethodnog stoljeća nije bilo efikasne terapije za hipertenziju, a obzirom na njenu široku zastupljenost, uspješan razvoj antihipertenzivnih lijekova je značajno uticao na očekivanu životnu dob, kao i na sam kvalitet života.

Lijekovi koji se koriste u terapiji esencijalne hipertenzije su lijekovi koji djeluju na fiziološke mehanizme koji kontrolišu arterijski krvni pritisak. Pa se u skladu s tim dijele na:

  • lijekove koji smanjuju volumen tekućine stimulacijom diuereze, odn. izmokravanja (diuretici)
  • lijekove koji djeluju na simpatički nervni sistem (β-blokatori),
  • lijekove koji izazivaju koronarnu (srčanu) i perifernu vazodilataciju (širenje krvnih sudova), pa time smanjuju pritisak krvi na zidove krvnih sudova (blokatori kalcijevih kanala),
  • te lijekove koji djeluju na sistem renin-angiotenzin-aldosteron, koji predstavlja bubrežni mehanizam kontrole krvnog pritiska (ACE inhibitori i antagonisti angiotenzin-II receptora).

Vjerovatno najznačajniji efekti antihipertenzivnih lijekova su smanjenje učestalosti infarkta miokarda (srčanog mišića), kao još uvijek vodećeg uzroka smrtnosti globalno, te smanjenje učestalosti moždanog udara.

Pojavom novih lijekova, sa boljom podnošljivošću i manje neželjenih efekata mijenjali su se i terapijski režimi. Kod pacijenata sa umjerenim ili težim oblikom hipertenzije zadovoljavajuće efekte često daju kombinacije manjih doza različitih lijekova. Na tržištu postoje i često se prepisuju pacijentima lijekovi sa fiksnim kombinacijama ovih lijekova. Najčešće su to kombinacije diuretika i ACE-inhibitora ili AT-II antagonista. Time se smanjuju i neželjena djelovanja svakog lijeka pojedinačno, koja iako relativno blaga, ipak nisu zanemariva.

Pored farmakoloških metoda snižavanja krvnog pritiska, postoje i nefarmakološke metode. Među njima su i od davnina poznate, a u novije vrijeme naučno dokazane i standardizovane metode fitoterapije. U slučaju umjerene hipertnezije, dokazan je klinički efekat lukovice bijelog luka (Allium cepa bulbi). Uticaj ove biljne droge na krvni pritisak je blag i umjeren i iznosi prosječno 5-10 mm Hg, ali ima uticaja i na dijastolni krvni pritisak, čiji pad može biti vrlo značajan.

Prevencija

Generalno priznate mjere prevencije hipertenzije podrazumijevaju sljedeće:

  • smanjenje tjelesne težine, obzirom da je ista već dovoljno opterećenje za srčani mišić
  • reduciranje unosa soli na manje od 5g dnevno
  • konzumiranje više voća i povrća
  • redovna fizička aktivnost
  • prestanak konzumacije duhana
  • smanjenje konzumacije alkohola
  • smanjenje unosa hrane koja sadrži zasićene masti
  • izbjegavanje trans-masnih kiselina u ishrani

Ukoliko osoba primijeti povišen pritisak, čak i prije konačne dijagnoze hipertenzije Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje sljedeće:

  • smanjenje svakodnevnog stresa koliko god je moguće
  • redovno kontrolisanje krvnog pritiska
  • smanjenje krvnog pritiska
  • tretiranje drugih stanja koji za posljedicu imaju povećanje krvnog pritiska

Prema smjernicama Američke kardiološke akademije (American Heart Association – AHA) osobe sa hipertenzijom bi trebale izbjegavati i upotrebu dekongestiva, najčešće sadržanih u lijekovima protiv prehlade, budući da isti djeluju simpatomimetički i podižu krvni pritisak.  Najčešći dekongestivi su: oksimetazolin, fenilefrin, pseudoefedrin.

Bitno je takođe izbjegavati i OTC lijekove (lijekove koji se izdaju bez recepta) koji sadrže natrij, budući da povećane koncentracije istog u krvi podižu krvni pritisak.

Na povećanje krvnog pritiska utiču i supstance poput: kofeina, alkohola, nekih antidepresiva, kortikosteroida sa sistemskim djelovanjem, oralni kontraceptivi.

Zdrav način života je najbolja prevencija hipertenzije, budući da njen konkretan uzrok najčešće ostaje neotkriven. Međutim, ukoliko se ona ipak dijagnosticira, uz adekvatnu terapiju i pridržavanja smjernica zdravog načina života, hipertenzija se može držati pod kontrolom.

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

LITERATURA:
A.C.Guyton, J.E.Hall, Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2003.
H.P. rang i saradnici, Farmakologija, data status, beograd, 2005. 86-7478-008-3
K.Durić, Fitoterapija-Od tradicionalne do medicine bazirane na naučnim dokazima, Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo, sarajevo, 2016. 978-9958-00-022-5
MSD priručnik dijagnostike i terapije (2014.), Arterijska hipertenzija, dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/arterijska-hipertenzija
Plivazdravlje, Hipertenzija, Dostupno na: https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/26/Hipertenzija.html
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) (2019), Hypertension, dostupno na:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hypertension
Američka kardiološka akademija (AHA), High blood pressure, dostupno na:
https://www.heart.org/en/health-topics/high-blood-pressure/changes-you-can-make-to-manage-high-blood-pressure