Mnogo je predrasuda o „debelim“ ljudima kao osobama koje konzumiraju prekomjernu količinu hrane, koje su lijene i preferiraju sjedeći ili ležeći stil života. Sigurno je da postoje osobe koje odgovaraju spomenutom opisu, ali da li ste znali da se proces debljanja najčešće odvija kao posljedica promjena u organizmu koje se dešavaju neovisno od naše volje?
O čemu se radi? Sve ono što smo cijelog života jeli mirne savjesti i pri čemu smo uspijevali održati „dobru liniju“ postaje pretjerivanje u hrani od onog momenta kada se promijeni način na koji vaše tijelo apsorbuje i prerađuje hranu. Taj prelazni životni momenat najčešće dolazi sa „godinama“, u kojima se jednostavno „nešto“ u organizmu počinje dešavati. Nešto što vas i pored iste količine hrane i nepromijenjenog stila života dovodi do debljanja. Ova vrsta debljanja uslovljena starosnom dobi, nedavno je dobila i svoje naučno objašnjenje.
Zašto sa starošću postajemo skloniji debljanju?
U masnom tkivu se neprekidno odvijaju procesi akumuliranja i razgradnje masnoća. Sve dok akumuliranje novih i razgradnja postojećih masnoća stoje u odnosu ravnoteže, tjelesna težina se ne mijenja*. Sa starošću opada sposobnost organizma za razgrađivanje masnoća, te se u prosjeku više akumulira nego što se razgrađuje. Ukoliko se ovaj deficit metaboliziranja masnoća ne kompenzira kroz korekcije u ishrani i/ili adekvatne sportske aktivnosti, dolazi do povećanja obima masnog tkiva i time veoma često do povećanja tjelesne težine, kao što su pokazali švedski naučnici u žurnalu „Nature Medicine“.
Kakve veze ima nuklearno oružje sa debljanjem?
Nikakve, ali je poslužilo naučnicima u svrhu kreiranja naučnih istraživanja o uzrocima debljanja. Naime, do 1963. godine je izvršeno nekoliko testiranja atomskog oružja usljed čega je koncentracija radioaktivnog karbona C-14 u atmosferi znatno porasla i to na veoma širokom području. Kao i mnogo drugih nerazumnih stvari rađenih u istoriji čovječanstva, i ovaj događaj je ostavio tragove na prirodu i živa bića. Radioaktivni C-14, oslobođen usljed testiranja nuklearnog oružja, se akumulirao u masnom tkivu ljudi koji su živjeli u tom periodu.
Švedski naučnici su bili dovitljivi te su ovaj događaj i njegove posljedice iskoristili za dizajniranje naučne studije. Naime, za mjerenje razgradnje masnog tkiva u procesu starenja čovjeka su iskoristili činjenicu, da procesom razgradnje masnoća opada i koncentracija radioktivnog karbona C-14 u masnom tkivu.
Za test su uzeli 54 osobe kojima su u periodu od 13 godina uzimane probe na osnovu kojih je pomoću koncentracije radioaktivnog C-14 u masnom tkivu mjeren kapacitet razgradnje masnoća. Pri tome su ustanovili da se sposobnost razgrađivanja masnoća sa godinama smanjivala. Što su godine više odmicale to je razgradnja bivala slabija. I što je najvažnije, osobe koje u spomenutom periodu od 13 godina nisu umanjile količinu unesenih kalorija dobile su u prosjeku oko 20% na težini.
Prilagođavajte životni stil okolnostima i životnoj dobi u kojoj se nalazite
Svaka životna faza u periodu od rođenja pa sve do poznih godina je okarakterisana specifičnim mentalnim, fizičkim, hormonalnim i metaboličkim promjenama. Problem kod promjena u metaboliziranju masti je da se pojavljuje postepeno i neprimjetno. Većina nije sposobna osjetiti ove metaboličke promjene na sebi, te nastavlja sa uobičajenim životnim stilom koji je decenijama njegovan. Pa čak i onda kada ih na vrijeme primjetimo, uglavnom smo nemoćni oduprijeti se debljanju zbog već duboko ukorijenjenih navika povezanim sa svakodnevnim gurmanskim ritualima koji život čine „slađim“. **
Sve u univerzumu se konstantno kreće i mijenja pa tako i naš organizam. Ko želi živjeti u maksimalnom skladu sa stalnim promjenama koje se dešavaju u našoj neposrednoj okolini i u nama samima, treba biti “budan” i reagovati adekvatno. Naročito u starijim godinama kada opšta fizička fleksibilnost sve više slabi, bitno je stalno prilagođavati životni stil trenutnom fiziološkom i psihičkom stanju.
Imajte u vidu da svaki čovjek razvija različite sklonosti i reaguje na sebi svojstven način na posebne poticaje iz svoje okoline i promjene u organizmu. Iz tog razloga također i pri odabiru odgovarajuće ishrane i lijekova treba uzeti u obzir da svaka hrana ne odgovara svakom metabolizmu kao i da svaki organizam ne reaguje isto na jedan te isti lijek. Jedna vrsta hrane ili lijeka za jednu osobu može biti blagotvorna dok na drugu ne mora imati nikakav efekat ili joj čak može i naštetiti. Na svakom je čovjeku da prije svega upozna hranu i stil života koji mu najbolje odgovaraju, koji mu daju životnu energiju i pomažu pri očuvanju zdravlja.
* tjelesna težina se može mijenjati i drugim mehanizmima kao sto je povećanje ili smanjenje mišićne mase ali o tome u ovom članku nije riječ. Genetski faktori igraju također bitnu ulogu.
** Ovo ima svoje uzroke i u drugim mehanizmima povezanim sa hormonalnim sistemom i psihom ali o tome u jednom od narednih članaka.
LITERATURA
„Adipose lipid turnover and long-term changes in body weight“, Peter Arner et al.; Nature Medicine, DOI: 10.1038/s41591-019-0565-5
