Trud (Fomes fomentarius), je nejestiva gljiva iz porodice rupičavki (Polyporaceae), klase bazidiomiceta. Ranije se koristila najviše za potpalu vatre i u svrhu zaustavljanja krvarenja. Međutim u novije vrijeme je spektar mogućnosti medicinske ali i tehnološke upotrebe ove gljive toliko porastao, da se s pravom rađa briga za njenu zaštitu kao vrste koja bi mogla postati rijetkost.
Prirodna uloga
Fomes fomentarius (kresiva guba, trud) raste na oslabljenim, oštećenim ili mrtvim stablima listopadnog drveća. Prvo se na drvetu nastanjuje i živi kao parazit, a svoj rast nastavlja i nakon što drvo odumre te preuzima ulogu saprofita (razlagača) razgrađujući materijal drveta i pretvarajući ga u humus. Sposobna je da potpuno razloži necelulozni materijal iz drveta.
Micelij ove gljive neprimjetno nastanjuje stablo drveta, a tek nakon dvije do tri godine, na površini stabla se pojavljuju plodovi (karpofori). Plodovi izbijaju u proljeće, nakon toga permanentno rastu i dostižu starost do nekoliko godina.
Kako prepoznati gljivu trud
Plod joj je konzolast, najčešće u obliku konjskog kopita, a ponekad zaprima i oblik koji podsjeća na školjku koja nepravilno i bez stručka izrasta iz drveta. U stablo prijanja veoma jako te se zbog toga teško otkida.
Veličina ploda jako oscilira zavisno od starosti gljive, klimatskih uslova, substrata na kojem raste i dr. Tako joj prečnik može varirati od 5 do 45 centimetara, širina od 3 do 25 cm i debljina od 2 do 25 cm. Tvrda kora je debljine od 1 do 2 mm (0,04 do 0,08 in) i prekriva žilavo meso.
Miris je slabo izražen, nešto poput mješavine mirisa drveta i gljive. Okus je kiselkasto gorak, a nije jestiva jer je veoma tvrda i vlaknasta.
Donja strana (himenij) je ravna ili blago izdubljena i nosi cjevasti himenofor koji funkcioniše samo godinu dana. Svake naredne godine, u produžetku cjevčica starog, izrasta novi sloj himenofora pa se zbog toga na prednjoj strani ploda zapažaju naraštajne zone koje se još nazivaju »godovi«. Kod mlađih gljiva je donji dio krem boje a pri sazrijevanju se lagano pretvara u smeđu.
Na gornjoj strani se obično vide kvrgavi slojevi sa tupim, zaobljenim rubom. Što je gljiva starija to će imati više slojeva. Boja gornje strane varira ovisno o tome gdje je primjerak izrastao i koliko je star. Poznati su srebrno-bijeli, sivkasti i gotovo crni primjerci. Boja je tipično svjetlija na nižim geografskim širinama i nadmorskim visinama, kao i na plodovima na sjevernoj hemisferi onim koji rastu na južnoj strani drveća.
Najbolje vrijeme za branje gljive trud je od novembra do aprila kada na drveću nema lišća. U pravilu su trud gljive izrazito crne boje već mrtve i neprikladne za upotrebu. Mrtve gljive i one koje su ucrvane ili već odvojene od drveta nije preporučljivo sakupljati. Mogućnost zamjene je malo vjerovatna.
Jedna od najsličnijih vrsta gljivi trud je Fomitopsis pinicola.
Mikroskopske karakteristike
Struktura hifa je trimitska – znači da ima generativne, skeletne i vezivne hife. Cjevčice su duge 2-7 mm, tamno smeđe su boje i poredane u više slojeva. Spore su duguljasto-elipsoidnog oblika. Njihove dimenzije su u pravilu 15–20 x 5–7 μm.
Stanište
Gljiva trud (kresiva guba. Fomes fomentarius) raste nekoliko godina kao parazit na starim ili oštećenim bjelogoričnim stablima napadajući drvo kroz oštećenja kore i izazivajući bijelu trulež drveta. Najčešće su to stabla bukve, graba, topole, breze, hrasta, johe. U planinama najčešće naseljava bukve, u nizinama sve ostale vrste. U sjevernim krajevima najčešća je na brezi, dok je na jugu tipičnija bukva. Na Mediteranu joj je hrast tipičan domaćin. Obzirom da se lako prilagođava ponekad se može naći na javoru, trešnji, lipi, platanu, pa čak i izuzetno mekom drveću kao što su četinari.
Zastupljena je gotovo svuda širom svijeta. Može se naći u sjevernoj i južnoj Africi, širom Azije, u Sjevernoj Americi i širom Evrope.
Optimalna temperatura za rast je između 27 i 30 °C, a maksimalna je između 34 i 38 °C. Obično raste sama, ali se na istom stablu ponekad može naći više plodova gljive.
Porijeklo imena i sinonimi
Prvi poznati naučni opis gljive Trud u literaturi pojavio se u „Species Plantarum“ Carla Linnaeusa iz 1753. Godine, gdje ju je nazvao Boletus fomentarius. Naziv fomentarius potiče od latinskog “fomes”, što znači kresivo, dok se latinska riječ “fomentum” odnosi na obloge ili zavoje koji griju. Oba značenja su u vezi sa načinom upotrebe gljive trud. Godine 1783., Jean-Baptiste Lamarck dao joj je ime Agaricus fomentarius.
Do današnjih dana su je nazivali raznoraznim imenima, te se zbog toga susrećemo sa mnogim sinonimima imena gljive trud. Kod nas je poznata pod imenima trud, kresiva guba, bukov tartuf i vlasuljak. Nerijetko se kod nas spominje i pod imenima iz drugih jezika: tinder fungus, false tinder fungus, hoof fungus, tinder polypore, ice man fungus, zunderschwamm, amadouvier, hongo del hombre del hielo, casco de cavalo, fungo pavio, bukova kresilka ili kresilna goba itd..
Šta sadrži gljiva trud
Ono zbog čega trud ubrajamo u ljekovite gljive, upravo je njen sadržaj bogat mnogobrojnim aktivnim tvarima.
Energetska vrijednost 100g sušene gljive trud iznosi 376 kcal (Paul Stamets 2005). Ostale vrijednosti na 100g su: Bjelančevine 15g, masnoće 3,5 g (od togA 1,2 G NEZASIĆENE MASTI), ugljeni hidrati 71 g (većina ugljikohidrata potiče od kompleksnih polisaharida kao što su beta glukani), 2,1 g minerali. Osim toga sadrže vitamine: B5 (pantotensku kiselinu) 2,7 mg, vitamin D 1,7 mg, vitamin B3 (niacin) 12,4 mg, B2 (riboflavin) 1,6 mg. Osim toga sadrži bakar 1,3 mg, željezo 13 mg, kalium 760 mg i selen 14µg.
Osim beta glukana, sadrži također i medicinski interesantne sterole: ergosterol, fungisteron, isoergosteron kao i fomentarole A, B, C i D. Sa medicinskog aspekta veoma interesantni su i njeni mono-, seskvi- i diterpeni (schmidt 1996). Sadrži također fomentarnu kiselinu i steril ester linolne kiseline. Sposobna je da sintetizuje male količine prostaglandina iz linolne i arahidoične kiseline.
Noštvo informacija o sastojcima gljive trud se može naći u disertaciji iz 2000. godine, autorice od Rösecke J.
Upotreba u tradicionalnoj medicini
Trud (kresiva guba) ne spada u jestive gljive. Neke mogućnosti njene medicinske upotrebe opisao je još Hipokrat. Humane kliničke studije na temu gljive trud trenutno ne postoje, ali se u literaturi može naći mnogo podataka o upotrebi ove gljive u tradicionalnoj medicini kao i iz studija sprovedenim na pokusnim životinjama.
Tradicionalno se najviše koristila kao kresivo (sve do pojave šibica) i za sprečavanje krvarenja, međutim tek u današnje vrijeme se otkriva njen nevjerovatan potencijal u medicini, kozmetici, izradi tkanina (materijal veoma sličan koži), u građevini kao izolacioni materijal, za prečišćavanje tla i dr..
Najstarija evidencija o upotrebi gljive trud je došla otkrićem mumije ledenog čovjeka “Otzi”, pronađenoj 1991. godine na granici Austrije i Italije (oblast Tirol). Otzi je živio prije nekih 5300 godina i po svemu sudeći gljivu trud (kresivu gubu) je koristio kao kresivo ali veoma moguće i kao dio svoje putne apoteke.
Otkrivena je također u iskopinama starim 8000 godina u Jorkširu, u Engleskoj. Neki primjerci su pronađeni prilijepljeni uz stablo, u drugim slučajevima je nađena u grumenu pirita – rude gvožda i kremena.
Činjenica da ova gljiva preživljava oštre i hladne zimske mjesece na otvorenim vjetrovitim mjestima kada ima vrlo malo sunca, govori dovoljno o njenoj sposobnosti da se suprotstavi utjecaju vjetra, niskih temperatura, kiše i snijega. Tradicionalno se ova osobina povezuje sa njenim blagotvornim svojstvima, te joj se u narodnoj medicini zbog toga pripisuju svojstva zaštite vanjskih dijelova tijela (kože i kose) kao i zaštite disajnih organa, dakle dijelova tijela koji su direktno izloženi vanjskim uticajima.
Gljiva trud je ranije bila sastavni dio farmakopeje mnogih zemalja, neke od njih su Njemačka, Japan, Kina, Indija). U Evropi se najčešće koristio amadou filc napravljen od F. fomentarius i to uglavnom za zaustavljanje krvarenja i oblaganje rana. U spisima se također spominje njena upotreba za “spaljivanje” rana, što se ranije koristilo za tretman inficiranih rana.
Komade fino sječene gljive trud se ranije moglo kupiti u apotekama nekih evropskih zemalja pod nazivom “fungus igniarius”. Ovi preparati su se koristili za infekcije i bolove u usnoj duplji, u ginekologiji za saniranje vanjskih upala, protiv hemoroida.
Indijanci u Britanskoj Kolumbiji i državi Vašington koristili su je za liječenje reumatizma ili ublažavanje bola. U tu svrhu dijelove gljive usitne i omekšaju, izmiješaju sa pljuvačkom i stavljaju na bolno područje. Isti preparat Indijanci su koristili i za liječenje upale zglobova.
U azijskoj medicini se koristi najčešće za želučane i crijevne tegobe jer stimulira probavu i ublažava probavne tegobe. Također se koristi i kao sredstvo za mršavljenje. U Kini je koriste protiv loše probave, ali i za liječenje tumora jednjaka, želuca i materice.
Upotreba u tradicionalnoj narodnoj medicini i od strane modernih travara uključuje sljedeće:
- hemoroidi
- poremećaji mokraćnog mjehura
- dismenoreja (bolna menstruacija)
- kao diuretik
- kao laksativ
- za mršavljenje
- za smirnje i opuštanje
- za oboljenja pluća i astmu
- kod zastoja varenja.
- za rak želuca i ždrijela
- za rak maternjice
Informacije iz tradicionalne narodne medicine dobijaju još više na važnosti i pouzdanosti kada se podudaraju sa evidencijom iz naučnih studija.
Evidencija iz naučnih studija
Saznanja iz tradicionalne medicine su doprinijela povećanom interesu nauke za gljivu trud. Naučna evidencija se zasniva uglavnom na studijama sa životinjama i ćelijskim kulturama.
Do sada su posmatrana sljedeća svojstva gljive trud:
- Imunostimulirajuća i protuupalna svojstva
- Efekti protiv dijabetesa i povišenog holesterola
- Antivirusna i antibakterijska svojstva
- Antitumorska aktivnost
- Pozitivan učinak na zacjelivanje rana i kozmetička upotreba
Najnovija istraživanja pokazuju njenu vrijednost u obliku dodatka ishrani, koji je izuzetan u borbi protiv slobodnih radikala, raznih patogeniih mikroorganizama i za stimulaciju imunološkog sustava.
Utjecaj na imunološki sistem, protuupalna i analgetska svojstva
Ova fantastična gljiva ima mnogostruka blagotvorna svojstva, ali vjerovatno ono najvažnije je da pomaže jačanju imunološkog sustava. Već duži niz godina je poznat imunostimulirajući efekat beta glukana iz gljiva koji je potvrđen u većem broju studija. U korist efikasnijem imunološkom sistemu idu također mnogobrojni antioksidansi i protuupalni spojevi, koji organizmu pomažu pri savlađivanju patogena. Osim toga ekstrakt iz gljive trud ima efekat i na modificiranje citokina, kao medijatora imunološkog odgovora.
Zdrava crijevna flora je jedan od temelja zdravog imunološkog sistema. Vlakna iz gljive pozitivno utiču na transport hrane kroz debelo crijevo i regulaciju crijevne flore.
Naučnici su u više navrata ukazali na izražena protuupalna i analgetska (protiv bolova) svojstva metanolskog ekstrakta gljive trud. Aktivne supstance iz ovog ekstrakta inhibiraju enzime sintazu azotnog oksida (Stickstoffoxidsynthase) iNOS i ciklooksigenazu (COX-2), koji stimulišu medijatore upala prostaglandine i azotne okside (Stickstoffoxide).
Zahvaljujući spomenutim svojstvima gljiva trud se nameće kao jedno od potencijalnih sredstava za tretiranje Reumatoidnog artritisa – bolesti koja pogađa milione ljudi širom svijeta.
Protuupalna i antioksidativna svojstva gljive trud (kresiva guba, Fomes fomentarius) čuvaju krvne sudove od oštećenja.
Regulacija nivoa glukoze i holesterina u krvi
Beta glukani, osim što djeluju imunostimulirajuće i protuupalno, pomažu pri snižavanju šećera u krvi. Aktivna supstanca iz gljive pod nazivom Fomentariol također promiče efekat snižavanja šećera i istražuje se kao potencijalni lijek za dijabetes. Prema istraživanjima na miševima, čaj pripravljen od gljive trud mogao bi imati pozitivan efekat na regulaciju šećera i holesterina u krvi (Lee-a 2005.).
Posljednjih godina sve više ljudi izvještava da su čorbe od ljekovitih gljiva dale rezultate kada je riječ o njihovoj antihiperglikemijskoj funkciji. Međutim, važno je napomenuti da je još uvijek urađeno vrlo malo istraživanja koja bi dokazala da ljekovite gljive mogu same upravljati i kontrolirati razinu inzulina kod pacijenata sa dijabetesom. Stoga se preporučuje da ih koristite kao dodatak vašoj prehrani, a ne kao lijek osim ako se prethodno konultujete sa Vašim ljekarem.
Osim toga, gljiva trud snižava LDL holesterol, a pozitivno utiče i na regulaciju krvnog pritiska, tako da srce i krvni sudovi bivaju rasterećeni. U prilog zaštiti kardiovaskularnog sistema idu još i njena protuupalna i antioksidativna svojstva.
Antitumorna svojstva
Fomes fomentarius (trud, kresiva guba) sadrži supstance sa evidentiranim antikancerogenim dejstvima. Ekstrakt gljive je testiran kako na kultiviranim ćelijskim linijama tako i na živim miševima koji su imali sarkom. U oba slučaja, visoko dozirani ekstrakt gljive ograničio je rast ćelija raka [vi]. Vodeni ekstrakt ploda ove gljive zaustavlja rast sarkoma kod čak 80% laboratorijskih miševa.
Jedna od studija je proučavala kultivirane ćelijske linije ljudskog karcinoma dojke i otkrila da je ekstrakt F. fomentarius ubio ćelije raka odnosno učinio ih manje pokretnim.
Još prije više od 40 godina su izolirani polisaharidi (beta glukani) iz gljive trud sa izraženim antitumornim dejstvom (Ito et al. su 1976).
Farmakološke studije ukazuju na mogućnost upotrebe eksopolisaharida iz gljive trud pri liječenju tumora i čira na želucu. Također već postoje i patenti za liječenje tumora želuca i crijeva na bazi gljive trud. (Chen et al. Su 2008).
Osim toga je posmatrano da neke aktivne supstance iz ove gljive poboljšavaju efekat konvencionalne antitumorne terapije zračenjem kao i kemoterapije sa citostatikom doksorubicinom. Gljiva trud je bogata spojevima sličnim onima iz ćurećeg repa (Trametes versicolor), uključujući polisaharid-K, polisaharid vezan za proteine koji se obično koristi u kineskoj medicini kao propratna terapija uz kemoterapiju. Jedna od nuspojava kemoterapije je smanjena produkcija leukocita ili supresija koštane srži. Gljive su sposobne ublažiti ovaj neželjeni efekat kemoterapije.
Antibakterijska i antivirusna svojstva
U hemijskim analizama Fomes fomentarius (trud, kresiva guba) je pokazao veću antioksidativnu i antibakterijsku aktivnost od ostalih testiranih gljiva.
Sa ekstraktima nekoliko različitih vrsta gljiva, uključujući F. fomentarius, testiran je efekat na herpes simpleks virus. Prije samog testiranja, istraživači su prvo utvrdili sigurne doze ekstrakta, koje nemaju sporedna dejstva na pacijente. F. fomentarius je bila jedna od vrsta koja je pokazala aktivnost protiv virusa. Supstanca lignin iz gljive trud je jedna od supstanci gljive koja promiče spomenuti efekat. Čak je podnesen i jedan zahtjev za patent sa lignanima iz gljive protiv Herpes simpleks virusa (Sakagami et al., 1991)
Gljiva trud je također bila jedna od nekoliko vrsta gljiva za koje je dokazano da se mogu boriti protiv određenih sojeva gripe.
Komercijalno je dostupan pulverizirani proizvod sa umirujućim dejstvom na bazi supstanci iz gljive trud. Radi se o tzv. GFP-kompleksu (Good Feeling Product) iz hitina, glukana i melanina, koji bi sudeći po sastavu trebao imati i niz drugih blagotvornih dejstava. Naučne temelje hitin-glucan kompleksu iz gljive trud je postavio naučnik L.F. Gorovoj, upravnik Celularno biološkog instituta Akademije nauka u Kijevu, koji je objavio na ovu temu niz patenata i članaka u naučnim časopisima. Osim već spomenutih efekata u svojim radovima je opisivao mogućnost primjene hitinskih vlakana za čišćenje od teških metala i radioaktivnih elemenata. Zatim je ustanovio efikasnost CGM-kompleksa protiv gljivice Candida albicans i bakterije Helicobacter pylori (uzročnik većine slučajeva gastritisa), kao i izraženu aktivnost protiv virusa HIV.
Metanolski ekstrakt iz gljive trud djeluje antibakterijski i sprečava rast bolničkih vrsta bakterija Pseudomonas aeruginosa i Serratia marcescens, bakterija koje sve više nevolja priređuju u klinikama (Suay et al. 2000). Posmatran je također zaštitni efekat u pogledu Tabakmosaik virusa (Aoki et al. Su, 1993).
Učinak na zacjeljivanje rana i kozmetička primjena
Jedan od najvećih potencijala gljive trud je zasigurno njena primjena u kozmetičke svrhe.
U naučnom institutu BIOPOL (W. Rühle) iz gljive trud izoluju kompleksna vlakna sačinjena iz polisaharida gljive koja su veoma učinkovita kod saniranja povreda. Na bazi studija od W. Rühle-a patentiran je proizvod “Glucaneo” koji se masovno koristi u kozmetičkoj industriji. Urađena su i laboratorijska istraživanja u kojima je pokazan efekat “Glucaneo-a” na zarastanje ozljeda i regeneraciju kože.
Shodno izraženim antibakterijskim i antivirusnim svojstvima testira se njena upotreba u industriji higijene (pelene, tamponi …) kao i pri izradi materijala za odjeću kod osoba sa izuzetno osjetljivom kožom. Osim toga su rađene i prve analize koje su ispitivale efekte praha gljive i materijala pravljenih iz gljive trud na pacijente sa dekubitusom. Ustanovljeno je antimikrobno sejstvo, brže zarastanje rana kao i znatno neutralisanje neugodnih mirisa. Jedna veoma bitna osobina je i dejstvo protiv kožne mikoze prouzrokovane gljivicom Candida albicans, koja se često pojavljuje kod osoba sa oslabljenim imunitetom.
Tamna boja gljive trud dolazi od velike konecntracije supstance melanin. Radi se o antioksidansu koji određuje koje će boje ili nijanse biti naša koža, kosa i oči. Osim u estetske svrhe, melanin igra i ključnu ulogu u zdravlju kože, kose i očiju.
Melanin štiti našu DNK i, što je još važnije, pomaže joj da se regenerira. Tako se potencijal gljive trud može iskoristiti u cilju njege oštećene / osjetljive kože i kose. Pomaže kod staračkih pjega, fleka i crvenila. Osim toga, budući da je tako bogat melaninom, znači da pomaže kod zaštitite kose od oštećenja od sunca i da održava kožu baršunastom i glatkom.
Hitin-Glukan-Melanin kompleks nalazi također primjenu u kozmetici.
Fomes fomentarius (trud, kresiva guba) štiti nervni sistem i poboljšava kvalitet sna
Fomes Fomentarius (trud, kresiva guba) ima vrlo visok sadržaj proteina i minerala koji pomažu u stimulaciji proizvodnje faktora rasta živaca, inače poznatog kao NGF (Neurotrophic Growth Factor). Krvno-moždana barijera sprečava prolazak NGF-a do mozga. Stoga su stimulusi sa vana ključni kako bi se osiguralo da mozak može sam proizvesti ovaj protein. Nedostatak NGF proteina može prouzrokovati razvoj nervno degenerativnih oboljenja poput demencije. Stoga, dovoljna koncentracija NGF-a pomaže da sačuvamo naše kognitivno zdravlje.
Od nedostatka sna pati većina ljudi, iako neki ni sami nisu svjesni te činjenice. Kada nedostatak sna postane svakodnevan, nastaje problem koji se kako kratkoročno tako i dugoročno odražava na zdravlje. Može doći do povišene glukoze u krvi, pretilosti, bolova u mišićima, razdražljivosti i dr.. Svi spomenuti negativni efekti na zdravlje povećavaju još više i nivo stresa, čime se zatvara krug iz kojeg je preporučljivo tražiti izlaz putem stručne pomoći.
Nedostatak sna može biti uzrokovan stresom, lošom ishranom, štetnim životnim okruženjem i toksinima. Fomes Fomentarius je prirodni dodatak ishrani koji se u narodnoj medicini u obliku čaja uzima neposredno prije spavanja svake noći, jer mu se pripisuje osobina da pomaže pri opuštanju i mirnom utanjanju u san.
Ostale mogućnosti upotrebe
Prečišćavanje industrijskih otpadnih voda
Rezultati studija sugeriraju da se F. fomentarius može smatrati atraktivnim biosorbentom u prečišćavanju industrijskih otpadnih voda. Ono što je naročito interesantno je da se uslovi uzgoja gljive trud mogu posebno prilagoditi kako bi gljiva poboljšala performanse adsorpcije otpadnih tvari. Na taj način se efekat prečišćavanja otpadnih voda da permanentno tehnološki poboljšavati.
Upotreba u pčelarstvu
Za proizvodnju čistog prirodnog dima pčelari tradicionalno koriste suhu gljivu trud, pri čemu se preferira gljiva koja raste na hrastu ili bukvi, iako se može koristiti i ona sa vrbe, lipe, topole ili drugog drveća. Za korišćenje, potrebno je nakon skidanja sa stabla nasjeći gljivu na komade koji mogu stati u dimilicu i dobro je osušiti kako bi bolje gorila. Sušenjem se komadi gljive konzerviraju i kao takvi mogu se koristiti duži vremenski period ukoliko su skladišteni na suhom mjestu.
Umjetnost i tkanina
Lijepi primjerci gljive trud se često u svojoj izvornoj, prirodnoj formi koriste kao ukras. Veći primjerci se daju rezbariti i dorađivati u formi umjetničkih artikala.
Ova vrsta gljive, ali i neke druge poput Phellinus igniarius, mogu se koristiti za pravljenje amadou- materijala za izradu odjevnih predmeta (kape, rukavice, pantalone itd.). Tradicionalni način pripreme ovih materijala je još uvijek prisutan u Rumuniji. Mladi plodovi se navlaže u vodi, sjeku se u tankim slojevima a zatim se tuku i razvlače dok se ne dobije željena debljina i elastičnost. Dobiveni materijal se naziva “crveni amadou”.
Berba, priprema, sušenje i prerada gljive trud
Gljivu trud ćete veoma lako naći u šumama Balkana i bez problema prepoznati. Potrebno ju je što prije nakon berbe izrezati na tanke komade, širine najviše 1 cm, kako bi se pripremila za sušenje.
Sušiti se može u pećnici na 50-60 stepeni celzija nekoliko sati na rešetki pod vrućim zrakom ili radi uštede energije u jesen i zimu na grijanju koje je prethodno pojačano što je više moguće. Nakon sušenja se lomljivi suhi komadi stavljaju u mikser ili mašinu za mljevenje i pravi se usitnjena smjesa.
Usitnjena smjesa se zatim može koristiti za pripremu čaja, tinktura, kapsula koje se prethodno tretiraju shelbroken-postupkom, kao i raznoraznih ekstrakata.
Doziranje
U studijama su uglavnom korišteni ekstrakti gljive ili izolirane aktivne tvari iz gljive trud. Doziranje i način primjene se razlikuje od studije do studije. Također se i sami preparati zavisno od proizvođača razlikuju kako u pogledu kvaliteta sirovine tako i samog načina pripreme preparata. Ekstrakti i kapsule iz gljive trud su dostupni komercijalno, ali preporuke za upotrebu nisu uvijek u skladu sa doziranjem i rezultatima koji se mogu naći u studijama. Stoga je teško reći koja bi trebala biti optimalna doza. Obzirom na ranu fazu većine istraživanja na ovu temu, najbolje je osloniti se na kvalifikovanog zdravstvenog radnika za informacije o pravilnom doziranju.
Priprema čaja od gljive trud
Usitnjeni komadići gljive ili granulirana smjesa mogu se koristiti za pripremu čaja. U tu svrhu možete uzeti 1-2 supene kašike mljevene gljive trud, preliti ih sa 1L ključale vode, zatim često miješati i kada se ohladi piti. Zbog neobičnog i gorkog okusa gljive preporučljivo je početi sa manjim dozama.
Ukolio je čaj zamućen sa veoma sitnim djelićima gljive nema potrebe za brigu, slobodno ih pijte zajedno sa čajem. U njima su sadržana vlakna koja imaju povoljan uticaj na probavu i imunološki sistem.
Čak se može zasladiti medom ako niste navikli na gorki ukus hrane ili pića.
Talog koji preostane nakon što ispijete čaj se može koristiti kao maska za lice ili oblog za iritiranu kožu.
Primjena svježe gljive
Ako problema sa upalama desni, možete žvakati manje komade gljive trud. Pazite da ne uzmete prevelike komade odjednom i da ih ne gutate. Ako je sirova gljiva previše tvrda za vaše bolne zube ili desni, prvo je nakvasite kako biste je mogli lakše žvakati.
Za ispucala ili suha stopala se preporučuje potopiti stopala u vruću vodu dok koža ne postane mekana, a zatim utrljavati usitnjenu gljivu trud (komadići kao kod čaja) po tabanima skidajući stare, suhe ćelije kože. Prema izvještajima korisnika ova metoda pomaže i da se zaliječe pukotine na tabanima.
Iako nije jestiva može se koristiti za kulinarstvo. Neki preporučuju da stavite nekoliko komada gljive trud na roštilj, prije nego počnete peći. Ovo bi jelu trebalo dati vrlo jedinstven, prirodan okus roštilja na drvo.
Da li gljiva trud (kresiva guba) ima sporedna dejstva?
U naučnoj literaturi a ni u izjavama mikologa se nalazi veoma oskudne informacije o neželjenim sporednim dejstvima gljive trud. Obzirom da se ne spominju niti u naučnim studijama niti u tradicionalnim izvorima, za očekivati je da ih nema ili da su minimalno izražena i rijetka.
Ipak kao i u većini ostalih slučajeva, tako i u ovom, nije moguće isključiti da pojedinci mogu reagovati alergično. Također je bitno uzimati čiste i provjerene preparate, kako bi se isključila mogućnost bilo kakve kontaminacije koja može izazvati neželjena dejstva.
Zaključak
Fomes Fomentarius ima čitav niz zdravstvenih prednosti koje mogu pomoći vašem cijelom tijelu od neurona do napuklih tabana. Osim toga, potpuno je prirodan i ne izaziva ovisnost niti nuspojave. Njegova upotreba u kozmetici, za prečišćavanje otpadnih voda, u pčelarstvu i dr. postaje sve interesantnija kako zbog jednostavnih mogućnosti kultivacije tako i zbog multifunkcionalne primjene. Ovo je samo jedan od mnogih načina na koji se “priroda” brine o nama i otvara nam riznice svojih blagodati.
Izvor: www.medicinskegljive.com
LITERATURA:
- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7920468/
- https://www.researchgate.net/publication/329592051_Pharmacological_properties_of_Fomes_fomentarius
- https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17624770/
- https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acsomega.1c05748
- Knjiga: Matija josipović (2012) – Gljive: vodič za prepoznavanje. Rijeka: Leo-Commerce.
- Knjiga: https://amzn.to/2taRXp9
- ZDRAVSTVENA UPOTREBA (https://healing-mushrooms.net/Fomes-fomentarius)
- GAO et al (Diabetes, cholesterol)
- Disertacija: Rösecke, J. – Isolierung und Identifizierung von Inhaltsstoffen aus Holz zersetzenden Basidiomyceten, Dissertation, Univ. Hamburg, FB Chemie (2000)
