Kako se vrijeme zagrijava i polen počinje plesati u zraku, neki ljudi počinju prolaziti kroz oluje suznih očiju, curenja nosa i kihanja, a ponekad i umora. Možemo li za to kriviti sezonske alergene? Odgovor je DA. Ako dobijate slične simptome u isto vrijeme svake godine, sezonske alergije su vjerovatno razlog tome.
Znaci i simptomi sezonskih alergija
Alergija, ili alergijska reakcija, je, po definiciji, borba koju tijelo započinje kada je suočeno sa alergenima. Tijelo se bori protiv onoga što prepozna kao potencijalnu opasnost, tako što šalje svoju malu molekularnu vojsku na mjesto invazije, uzrokujući upalu. Ova opasnost može biti realna, kao što je slučaj sa virusima ili bakterijama iz okoline, ili nerealna, kao što je to slučaj sa alergijama na raznorazne, bezopasne supstance iz našeg prirodnog okruženja.
Sezonske alergije, kao i druge vrste alergija, razvijaju se kada imuni sistem tijela reaguje na tvari iz okoline, koje ne predstavljaju prirodne “neprijatelje”. Najčešće se radi o polenu koji se javlja tokom proljeća, ljeta ili jeseni, zavisno od perioda oprašivanja biljaka.
Simptomi sezonske alergije, koji se obično pojavljuju iznenada i traju sve dok je osoba izložena alergenu, mogu uključivati: kihanje, svrbež nosa i/ili grla, nazalnu kongestiju, curenje nosa i kašalj. Ovi simptomi često dolaze sa suznim i/ili crvenim očima, što se naziva alergijski konjunktivitis. Uglavnom kod djece ali i kod odraslih može doći i do simptoma teškog disanja i kratog daha, kao i alergijske astme.
Naše tijelo, uz borbu protiv onog što vidi kao neprijatelja, čini da se osjećamo slabo jer troši mnogo energije. Kod ljudi koji jedu nešto na što su alergični, može doći i do tzv. ekstremnog umora. Alergije, također, mogu neizravno uzrokovati da se osjećamo umorni, a to je “pljačkom” sna. Nije neobično čuti da ljudi imaju slabiji kvalitet spavanja zbog alergija, pogotovo ako ne mogu disati na nos te unose smanjenu količinu kisika na usta.
Uobičajeni uzroci sezonskih alergija
Sezonske alergije mogu započeti u gotovo bilo kojoj dobi, iako se obično razvijaju u mlađoj dobi, a dosegnu svoj vrhunac u ranim dvadesetima, dok simptomi često nestaju kasnije, u odrasloj dobi. Čak i ako do sada godinama niste imali sezonske alergije, nije isključeno da ih nećete dobiti. Sezonske alergije je prilično lako prepoznati jer se simptomi vraćaju iz godine u godinu, i to uvijek u istom periodu, u kojem je koncentracija alergena u zraku povećana.
Vjerovatno najčešći alergen na našim prostorima je ambrozija, biljka koja raste divlje gotovo svugdje. Ambrozija cvjeta i pušta polen od augusta do novembra. U mnogim dijelovima, razina peludne ambrozije najveća je do sredine septembra. Također i vremenski uslovi mogu uticati na koncentraciju polena u zraku a time i simptome alergije. Naime, ambrozija buja tokom hladnih noći i toplih dana, a razine peludne ambrozije imaju vrhunac u jutarnjim satima. Kiša ispire polen, ali količina polena može porasti nakon kiše. Kada je dan vjetrovit i topao, polen u zraku se povećava, a na dane bez vjetra alergeni iz zraka su uzemljeni.
Iako se izraz „sezonske alergije“ općenito odnosi na travu, polen i plijesan, postoji druga skupina pokretača koji su usko povezani s određenim sezonama. Među njima su: dim (ljeti ognjišta, kamini zimi), ujedi i ubodi insekata (obično u proljeće i ljeto), hlor u zatvorenim i otvorenim bazenima, sastojci slatkiša, kao i borovi i vijenci (za praznike).
Stres nije uzrok alergijskih reakcija, ali može pogoršati simptome alergije. Studija objavljena u Annals of Allergy, Asthma & Immunology pronašla je vezu između osoba koje pate od alergija i stresa. Studija je pokazala da “osobe s konstantnim emocionalnim stresom imaju češće alergijske reakcije.” Samim time reduciranje stresa putem duhovnih vježbi, joge, meditacije, sportskih aktivnosti ili jednostavno odmora može pozitivno uticati na ublažavanje simptoma alergija.
Dijagnoza sezonskih alergija
Prvi korak je razgovor sa Vašim doktorom koji na osnovu simptoma Vaših tegoba dobija prvi ukaz da biste mogli imati određene alergije. Obično se kao naredni korak praktikuje uspostavljanje jasnije dijagnoze koju radi alergolog na osnovu alergo-testova krvi ili alergijskih testova na koži. Najčešće se rade kožna testiranja i to na jedan od dva načina:
- Na očišćenu kožu ispusti se kap pročišćenog tekućeg oblika alergena, a područje se ubode malim uređajem za probijanje kože. Ako osoba reaguje na alergen, koža će se malo nabreknuti u tom području.
- Mala količina alergena ubrizgava se odmah ispod kože. Nakon otprilike 15 minuta, ako se na mjestu ubrizgavanja pojavi kvržica okružena crvenkastim područjem (poput ugriza komarca), test je pozitivan.
Upravljanje i liječenje sezonskih alergija
Postoje mnogi načini liječenja sezonskih alergija, ovisno o težini simptoma. Najvažniji dio liječenja je poznavanje alergena. Uglavnom se kao prva mjera predlaže manje izlaganje alergenima, kao što je izbjegavanje boravka u blizini područja sa velikom koncentracijom ambrozije ili breze, preporuka boravka na sunčanim mjestima umjesto onih u sjeni zbog veće koncentracije alergena itd.
Ako određena godišnja doba uzrokuju simptome, držite prozore zatvorenima naročito u jutarnjim i večernjim satima, koristite klima uređaj ako je moguće (možete poboljšati kvalitetu zraka u vašem domu pomoću HEPA-certificiranih filtera za zrak, samo ih nemojte redovito mijenjati), i ostanite u zatvorenom prostoru kada je količina alergena u vidu polena/plijesni/korova visoka. Također je dobro oprati ruke ili se istuširati i promijeniti odjeću nakon boravka vani.
Ako smanjenje izloženosti nije moguće ili je nedjelotvorno, lijekovi mogu olakšati simptome alergije. To mogu biti dekongestivi, antihistaminici i nosni sprejevi. Najčešći lijekovi za borbu protiv alergija nazivaju se antihistaminici. Histamin je supstanca koju tijelo oslobađa tokom alergijskih reakcija i koja u nastavku izaziva upalne reakcije. Antihistaminici blokiraju dejstvo histamina. Uobičajena nuspojava nekih od ovih lijekova su pospanost i osjećaj umora.
Ispiranje nosnica fiziološkom otopinom (nazalno navodnjavanje) je brz, jeftin i učinkovit način za ublažavanje začepljenja nosa. Ispiranje izravno ispire sluz i alergene iz vašeg nosa.
Udahnite malo pare. Ovaj jednostavan trik može olakšati začepljen nos i pomoći vam da lakše dišete. Držite glavu iznad tople (ali ne previše vruće) zdjele pune vode i stavite peškir preko glave.
Promjene načina života također mogu olakšati simptome sezonskih alergija. Ciljana ishrana može pomoći u ublažavanju simptoma poput curenja nosa i suznih očiju. Od smanjenja upale do jačanja imunog sistema, postoji niz blagotvornih darova prirode koji mogu pomoći ublažiti nevolje sezonskih alergija. Neke od namirnica koje vrijedi isprobati su:
Čorokot, poznat i kao crni kim (lat. Nigella sativa)
je vjerovatno najpoznatije prirodno blagotvorno sredstvo u pogledu alergija. Djeluje protuupalno i antioksidativno. Pomaže pri balansiranju imunološkog sustava, opušta bronhialnu muskulaturu i time pomaže neposredno kod alergijske astme. Mnogobrojne studije ukazuju na njena pozitivna dejstva u pogledu alergija i sekundarnih oboljenja prouzrokovanih alergijama poput astme.
Lopuh ili repuh (Petasites hybridus)
se u nekolicini studija pokazao kao učinkovit slično kao i antihistaminici samo bez sedativnog dejstva u pogledu ublažavanja simptoma alergija naročito kod alergijskih reakcija koje pogađaju disajne puteve. Sprečava oticanje disajnih puteva kakvo se dešava kod alergijskog rinitisa, bronhitisa i astme. On je dobra zamjena za antihistaminike naročito kod ljudi kojima je bitno da očuvaju dobru koncentraciju tokom dana, npr. u vožnji, upravljanju mašinama, umnom radu.
Međutim lopuh sadrži pirolizidinske alkaloide koji mogu oštetiti jetru, pa se ne preporučuje njegova dugotrajna upotreba. U nekim komercijalnim preparatima su ove komponente odstranjene, što omogućava njihovo korištenje na duži period.
Žara ili kopriva (Urtica urens)
čaj od žare je preporučljiv jer može ublažiti akutne alergijske reakcije.
Đumbir
U istraživanju sprovedenom na životinjama iz 2016. godine, đumbir je potisnuo proizvodnju proupalnih proteina u krvi miševa, što je dovelo do smanjenja simptoma alergije.
Ne čini se da postoji razlika u protuupalnom kapacitetu svježeg đumbira u odnosu na sušeni. Pomiješajte bilo koju varijantu sa krompirom, karijem, pečenim namirnicama ili napravite čaj od đumbira.
Pčelinji polen
U jednoj studiji o životinjama, pčelinji polen inhibirao je aktivaciju mastocita – ključni korak u sprječavanju alergijskih reakcija.
Važno je da med bude lokalni kako bi sadržavao isti lokalni polen na kojega je vaše tijelo alergično. Ako je moguće, potražite pčelinji polen kod vašeg lokalnog poljoprivrednika.
Pčelinji polen dolazi u malim kuglicama, s okusom koji neki opisuju kao gorko-slatko ili orašasto. Kreativni načini za jesti uključuju posipanje jogurta ili žitarica, ili dodavanje u “smoothie”
Agrumi
Jedenje hrane bogate vitaminom C smanjuje alergijski rinitis, iritaciju gornjih dišnih puteva uzrokovanu polenom iz cvjetajućih biljaka.
Dakle, tokom sezone alergija, slobodno stavite naglasak na citrume visokog vitamina C poput narandži, grejpa, limuna, limete, slatkih paprika i bobica.
Luk
Svježi crveni luk ima najveću koncentraciju kvercetina, a slijede ga bijeli i mladi luk. Kuhanje smanjuje sadržaj kvercetina u luku pa je za maksimalno dejstvo najbolje jesti luk svjež. Također, možete ih isprobati u salatama, u umaku (kao guacamole) ili kao nadjev za sendvič. Luk je također hrana bogata probiotima koja njeguje zdrave bakterije u crijevima i podržava imunitet i zdravlje.
Probiotici
Postoje naučne studije koje pokazuju pozitivan uticaj probiotika na alergijska oboljenja. Jedna finska studija iz 2013. godine pokazuje preventivni učinak prebiotika i probiotika na neurodermitis i alergije na hranu. Bakterijska vrsta koja je pokazala najbolji učinak je Lactobacillus rhamnosus.
Imunoterapija alergenima
Ako se simptomi ne mogu liječiti lijekovima i/ili kućnom njegom, doktor vam može preporučiti posjetu alergologu ili imunologu radi procjene alergijskih reakcija (imunoterapija), što može pomoći desenzibiliziranju na određene alergene. Imunoterapija alergenima je korisna stvar, ne samo zato što pomaže kod simptoma, nego djeluje i kao modificiranje bolesti, čineći vas manje alergičnim. Te injekcije vas s vremenom izlažu postepenom povećanju alergena, tako da ga naučite tolerisati, umjesto da reagujete kihanjem, začepljenim nosom ili suznim očima.
Alergije spadaju među „oboljenja“ čiji uzroci i mehanizmi nisu detaljno razjašnjeni, se te iz tog razloga i liječenje bazira uglavnom više na iskustvenom i alternativnom nego na naučnom nivou.
REFERENCE
- Ishikawa, Y., Tokura, T., Nakano, N., Hara, M., Niyonsaba, F., Ushio, H., … & Ogawa, H. (2008). Inhibitory effect of honeybee-collected pollen on mast cell degranulation in vivo and in vitro. Journal of medicinal food, 11(1), 14-20.
- Kawamoto, Y., Ueno, Y., Nakahashi, E., Obayashi, M., Sugihara, K., Qiao, S., … & Ohgami, N. (2016). Prevention of allergic rhinitis by ginger and the molecular basis of immunosuppression by 6-gingerol through T cell inactivation. The Journal of nutritional biochemistry, 27, 112-122.
- Outdoor allergens TTR | AAAAI. (n.d.). Retrieved from https://www.aaaai.org/conditions-and-treatments/library/allergy-library/outdoor-allergens
- Seasonal Allergies. (n.d.). Retrieved from https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/seasonal-allergies
- Seo, J. H., Kwon, S. O., Lee, S. Y., Kim, H. Y., Kwon, J. W., Kim, B. J., … Hong, S. J. (2013). Association of antioxidants with allergic rhinitis in children from seoul. Allergy, asthma & immunology research, 5(2), 81–87. doi:10.4168/aair.2013.5.2.81
- These 7 Foods Might Help Alleviate Seasonal Allergy Symptoms. (n.d.). Retrieved from https://www.healthline.com/health/seasonal-allergies-best-foods#1
- Potential Role of Antioxidant Food Supplements, Preservatives and Colorants in the Pathogenesis of Allergy and Asthma.
- Asthma: A Gut Reaction to Antibiotics. Increased risk of childhood asthma from antibiotic use in early life).
- The pervasive effects of an antibiotic on the human gut microbiota, as revealed by deep 16S rRNA sequencing).
- Probiotics and prebiotics in preventing food allergy and eczema.
- Guidance for substantiating the evidence for beneficial effects of probiotics: prevention and management of allergic diseases by probiotics.
