Nutricionizam

Hashimotov tireoiditis: uzroci, tok bolesti i uticaj ishrane

mm

Aktualizirano: 12. Maja 2020.

Piše: Mr. ph. Nina Lipić

7 min

Hashimotov tireoiditis (Hashimotovo oboljenje) je veoma učestalo autoimuno oboljenje, a uz nedostatak joda, najčešći uzročnik primarnog hipotireoidizma. Studije pokazuju da se promjenama u režimu ishrane i dodacima ishrani može efikasno uticati na ovo oboljenje.

Koje su funkcije štitne žlijezde?

Da bismo razumjeli Hashimotov sindrom bitno je opisati funkcije štitne žlijezde u našem organizmu kao jednog izuzetno važnog dijela endokrinog sistema čovjeka.

Štitna žlijezda je promjera pet centimetara, oblika leptira, smještena sa prednje i bočnih strana grkljana i dušnika. Pričvršćena je za tireoidnu hrskavicu grkljana i pokreće se prilikom gutanja. Štitna žlijezda proizvodi dva hormona: trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). T3 je fiziološki aktivniji hormon i nastaje iz T4. Hormoni štitne žlijezde utiču na brojne, veoma značajne, tjelesne funkcije: metabolizam, disanje, rad srca i funkciju nervnog sistema, tjelesnu temperaturu, funkciju mišića, tjelesnu težinu, vlažnost kože i nivoe holesterola. Produkciju hormona štitne žlijezde reguliše, između ostalog, tireostimulirajući hormon ili TSH, koji proizvodi hipofiza. Kada su nivoi tireoidnih hormona u krvotoku niski, hipofiza proizvodi dodatne količine TSH čime stimuliše proizvodnju novih tiroidnih hormona. Obrnuto, kada su nivoi hormona štitne žlijezde u krvotoku visoki, proizvodnja TSH od strane hipofize, a time stimulacija proizvodnje novih tiroidnh hormona, je obustavljena.

Šta je Hashimotova bolest?

Hashimotov tireoiditis (HT), takođe poznat pod nazivom hronični limfocitni tireoiditis ili hronični autoimuni tireoiditis, danas se smatra najučestalijim autoimunim oboljenjem i najčešćim uzročnikom primarnog hipotireoidizma, u područijima sa dovoljnom koncentracijom joda u ishrani. (1, 2). Autoimuno oboljenje je stanje u kojem imuni sistem čovjeka „napada“ sopstvene ćelije i organe, prepoznajući ih kao „strane“. U slučaju Hashimotovog tireoiditisa imuni sistem „napada“  štitnu žlijezdu, uzrokujući inflamaciju i mijenjajući njenu sposobnost da proizvodi tireoidne hormone. Veliki broj bijelih krvnih zrnaca – nazvanih limfociti, nakupljaju se unutar štitne žlijezde i proizvode antitijela, koja posljedično započinju autoimuni proces.

Hashimotova bolest je progresivna, može napredovati godinama, tek kasnije izazivajući hipotireoidizam – upravo iz tog razloga simptomi ne moraju postati vidljivi odmah, već tek nakon što funkcija štitne žlijezde postane smanjena, a simptomi postanu uočljivi. (3, 4)

Simptomi Hashimotovog tireoiditisa

Kao što je već rečeno, mnogi pacijenti sa Hashimotovim sindromom na početku nemaju nikakve simptome, jer je funkcija štitne žlijezde očuvana i ona proizvodi dovoljne količine hormona. Međutim, sa progresijom bolesti, obično dolazi do uvećanja štitne žlijezde, koja postaje vidljiva izazivajući uvećanje prednjeg dijela vrata. Sa napredovanjem hipotireoidizma, javljaju se neki od sljedećih simptoma:

  • zamor
  • povećanje tjelesne težine
  • intolerancija na hladnoću
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • konstipacija (zatvor)
  • suva kosa, sa mogućnošću opadanja i prorijeđivanja
  • neredovni ciklusi i nemogućnost ostvarivanja trudnoće
  • depresija
  • problemi sa pamćenjem
  • usporen rad srca

Simptomi Hashimotove bolesti ne moraju biti vidljivi odmah. Iz tog razloga bolest biva prepoznata tek od momenta kada štitna žlijezda više nije sposobna proizvoditi količinu hormona potrebnu za normalno funkcionisanje organizma.

Dijagnoza Hashimotovog tireoiditisa

Ljekar već na osnovu fizičkog pregleda štitne žlijezde može otkriti promjene poput uvećanja, čvorića ili nepravilnih izraslina na površini žlijezde koji mogu ukazivati na prisutan hipotireoidizam. Za definitivnu potvrdu Hashimotovog tireoiditisa neophodni su i laboratorijski testovi (TSH i T4 test, detekcija antitijela na TPO), kao i ultrazvuk štitne žlijezde.

  • TSH test: nivoi tireostimulirajućeg hormona koji su iznad fizioloških granica, obično ukazuju na smanjenu funkciju štitne žlijezde
  • T4 test: ovaj test mjeri količinu aktivnog hormona štitne žlijezde u krvotoku; nivoi T4 u hipotireoidizmu su ispod fizioloških granica
  • test na antitireoidna antitijela: ovim testom se smjeri prisustvo dvije vrste antitijela, koje tijelo proizvodi i koja greškom napadaju tkivo štitne žlijezde:
    •  Anti – TG antitijela napadaju protein štitne žlijezde pod nazivom tireoglobulin
    •  Anti – tiroperoksidazna antitijela (anti TPO antitijela) napadaju enzim tiroperoksidazu unutar ćelija štitne žlijezde, koji je značajna za produkciju hormona štitne žlijezde (3,5)

Kako Hashimotova bolest utiče na trudnoću?

Tokom trudnoće, hipotireoidizam je obično posljedica Hashimotovog tireoiditisa, a mjerenje nivoa hormona štitne žlijezde je od velike važnosti i tokom planiranja trudnoće, ali i tokom samog perioda trudnoće. Hipotireoidizam koji se ne liječi u toku trudnoće može dovesti do poremećaja rasta i razvoja mozga bebe. Takođe, povećane su šanse razvoja spontanog pobačaja, prijevremenog rođenja i preeklampsije – opasnog povećanja krvnog pritiska u kasnoj trudnoći. Medikamentozna terapija je stoga neophodna u slučaju hipotireoidizma, a ove vrste lijeka su sigurne za primjenu u trudnoći. (na našem tržištu  su registrovani pod zaštićenim nazivima Letrox ®, Euthyrox ®)

Ishrana i suplementacija u Hashimotovoj bolesti

Kada je ishrana u pitanju, pristup svakom pacijentu sa Hashimotovom bolešću bi trebao biti individualizovan, u smislu eksperimentisanja sa određenim vrstama namirnica i praćenjem nivoa hormona/antitijela nakon određenog vremenskog perioda. (6)

Prema nekim kliničkim studijama (7) sljedeće promjene u režimu ishrane su se pokazale efektivnim kod nekih pacijenata sa Hashimotovim tireoiditisom:

  • redukcija glutena
  • izbacivanje prostih šećera
  • paleo ishrana
  • izbacivanje mliječnih proizvoda
  • ubacivanje namirnica niskog glikemijskog indeksa

Jedno istraživanje koje je uključivalo 2.232 osobe sa Hashimotovim sindromom, pokazalo je da izbacivanje glutena kod 88 posto ispitanika dovodi do poboljšanja simptoma, i to: normalizacija probave, redukcija depresivnih simptoma, redukcija tjelesne težine i povećana količina energije.  (7) Bezglutenska ishrana isključuje sve žitarice koje sadrže gluten, protein nađen u pšenici (uključujući i speltu – kao podvrstu pšenice), ječmu, raži, ali i ovsenim pahuljicama, koje su često kontaminirane glutenom i na deklaraciji bi trebalo striktno biti naglašeno da ne sadrže gluten.  (8)

Paleo ishrana (ili ishrana pećinskog čovjeka) podrazumijeva korištenje sljedećih namirnica:

  • nemasnog mesa
  • ribe
  • morskih plodova
  • voća
  • povrća
  • orašastih plodova (izuzev kikirikija)
  • sjemenki

Paleo ishrana isključuje namirnice koje potencijalno izazivaju inflamaciju i aktiviraju autoimunu reakciju (mliječne proizvode, žitarice, skrobno povrće – krompir, batat, leguminoze, proste šećere i rafinisana ulja). (6)

Dodaci prehrani koji se preporučuju kod Hashimotovog tireoiditisa

  • Vitamin D: Brojna istraživanja pokazala su vezu između Hashimotove bolesti i niskih nivoa vitamina D. U jednoj studiji iz 2015. godine od 218 osoba sa Hashimotovim tireoiditisom, 85 posto je imalo nivoe vitamina D ispod fizioloških granica. (9). Preporuke za početnu dozu vitamina D kod pacijenata sa Hashimotovim tireoiditisom su 5000 IU, uz prethodno mjerenje nivoa pomenutog vitamina. (11) Najbolji izvori vitamina D su: ulje jetre bakalara, losos, tuna, fortifikovano mlijeko, sardine, gljive.
  • Selen: Selen je esencijalan oligoelement neophodan za normalno funkcionisanje mozga, imunitet i plodnost. Najveće količine selena uskladištenog u organizmu pronađene su upravo unutar štitne žlijezde, gdje je nephodan za produkciju i metabolizam tiroidnih hormona. Neki od izvora selena u hrani su: brazilski orah, tuna, jastozi, sjemenke suncokreta, jaja, junetina.
  • Cink: Cink je esencijalan mikroelement uključen u brojne biohemijske reakcije koje se odigravaju unutar štitne žlijezde. Jedno istraživanje iz 2009. godine je pokazalo da uzimanje cinka kao dodatka prehrani povećava sintezu i nivoe hormona štitne žlijezde kod pacijenata sa gušavošću. (10) Ukoliko želite da uzimate dodatne količine cinka putem hrane, neki od važnih izvora su: junetina, piletina, leguminoze, kravlje mlijeko, jaja, žitarice cjelovitog zrna.
  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

    LITERATURA
    1. Caturegli , P., De Remigis, A., Rose,N.R. (2014). Hashimoto thyroiditis: clinical and diagnostic criteria. Autoimmune Rev 13:391–397
    2. Zimmermann, M.B., Boelaert, .K.(2015). Iodine deficiency and thyroid disorders. Lancet Diabetes Endocrinol 3:286–295
    3. Lee, S.L. Hashimoto thyroiditis. Medscape website. [internet] dostupno na: http://emedicine.medscape.com/article/120937-overview. [pristupljeno: 12. aprila 2020.]
    4. Healthline (2018.) Hashimoto Disease Diet. [internet] dostupno na: https://www.healthline.com/health/hashimoto-diet. [pristupljeno: 12.aprila 2020]
    5. Mayo Clinic (2018.). Thyroid peroxidase antibody test: What is it? [internet] dostupno na: https://www.mayoclinic.org/thyroid-disease/expert-answers/faq-20058114 [pristupljeno: 12. apeila 2020.]
    6. Medical news today (2018.) The best diets for Hashimoto’s thyroiditis. [internet] dostupno na: https://www.medicalnewstoday.com/articles/321197#best-diets [pristupljeno: 12. aprila2020]
    7. Wentz, I. (2015.) Supporting a Patient with Hashimoto’s Thyroiditis through Nutrition. The Integrative RDN. 18:2
    8. Grains& Legumes Nutrition Council [internet] dostupno na: https://www.glnc.org.au/grains/allergies-intolerances/gluten-in-grains/ [pristupljeno: 12. aprila 2020.]
    9. Mazokopakis, E.E., Papadomanolaki, M.G., Tsekouras, C.K., Evangelopoulos, A.D. Kotsiris, A.D., Tzortzinis, A.A. (2015.). Is vitamin D related to pathogenesis and treatmentof Hashimoto’s thyroiditis? Hellenic Journal of Nuclear Medicine 18(3): 222-227
    10. Kandhroa, G.A.,Kazia, T.G., Gul Kazi, T., Afridia, H.I., Kazib, N., Baiga, J.A.,Balal Araina, M., Shaha, A.Q., Sarfraza, R.A., Khan Jamalic, M., Syedd, N. (2009). Effect of zinc supplementation on the zinc level in serum and urine and their relation to thyroid hormone profile in male and female goitrous patients. Clinican Nutrition Journal. 28(2): 162-168
    11. Wentz, I. (2018.). Get Some Sunshine For Your Thyroid! Thyroid pharmacist. [internet] dostupno na: https://thyroidpharmacist.com/articles/get-some-sunshine-for-your-thyroid/ [pristupljeno: 13. aprila 2020]