Nutricionizam

Intolerancija na laktozu – šta jesti, a šta izbjegavati?

mm

Aktualizirano: 30. Avgusta 2021.

Piše: Mr. ph. Nina Lipić

6 min

Intolerancija na laktozu je veoma raširena pojava – štaviše, smatra se da zahvata čak 75% svjetske populacije. (1) Osobe koje boluju od ovog stanja doživljavaju gastrointestinalnu nelagodu nakon konzumacije mliječnih proizvoda, što može negativno da utiče na njihov kvalitet života.

Šta uzrokuje nepodnošenje laktoze?

Intolerancija na laktozu je stanje u kome osoba ne posjeduje dovoljnu količinu enzima neophodnog za varenje laktoze – glavnog šećera prisutnog u mliječnim proizvodima. Ovo rezultuje problemima sa probavom, poput dijareje, ali i suptilnih znakova, poput nadimanja i grčeva u stomaku, koje osoba često ne može da poveže sa konzumacijom određene vrste hrane. (2, 3)

Šta se dešava sa laktozom koja ostane nesvarena?

Laktoza je disaharid, što znači da se sastoji iz dve molekule šećera: glukoze i galaktoze, koji spadaju u monosaharide. Kod osoba koje imaju dovoljnu količinu enzima laktaze, disaharid laktoza se nakon konzumiranja razlaže na glukozu i galaktozu, šećere koji se kao takvi apsorbuju u krvotok i koriste kao izvor energije. Ukoliko ostane nerazložena, laktoza u istom obliku prolazi kroz gastrointestinalni trakt, uzrokujući probleme sa probavom. (4)

Uzroci intolerancije na laktozu

Intolerancija na laktozu može biti primarna i sekundarna. Primarna je mnogo češća, i podrazumijeva postepeno smanjenje količine enzima laktaze sa godinama, dakle sa starošću se mogućnost varenja ovog šećera smanjuje. (5) Populacione studije pokazuju da se ovaj poremećaj javlja kod 5-17% Evropljana, oko 44% Amerikanaca i kod oko 60-80% Afroamerikanaca i Azijata. (1)

Sekundarna intolerancija je rijetka – podrazumijeva smanjenje u produkciji enzima laktaze usljed bolesti, najčešće inflamacije zida epitela crijeva, u stanjima poput celijačne bolesti. (6)

Simptomi intolerancije na laktozu

Najuobičajeniji simptomi uključuju: (3, 7, 8)

  • nadimanje
  • grčeve
  • gasove u stomaku
  • dijareju

Pojedinci mogu osjećati i mučninu, nagon za povraćanje i odlazak u toalet, bol u donjem dijelu stomaka i povremenu konstipaciju (zatvor). Nakon što dospije do debelog crijeva, nesvarena laktoza biva fermentisana od strane mikroorganizama crijeva, proizvodeći kratkolančane masne kiseline i gasove, koji potom uzrokuju nadutost i grčeve.

Koje vrste hrane sadrže laktozu?

Mliječni proizvodi:

  • kravlje mlijeko
  • kozije mlijeko
  • sir (meki i tvrdi sirevi)
  • sladoled
  • jogurt
  • maslac
  • kisela i slatka pavlaka
  • kajmak

Hrana koja ponekad sadrži laktozu:

  • biskviti i keksovi
  • čokolade (čak i one koje nisu mliječne često mogu sadržavati tragove laktoze, što je naznačeno na deklaraciji)
  • hljebovi
  • kolači
  • žitarice za doručak
  • instant supe i sosevi
  • gotova jela, mesni proizvodi
  • čipsevi, orašasti plodovi

Na listi sastojaka, često su navedeni drugačiji nazivi za mlijeko: mlijeko u prahu, protein surutke, surutka u prahu, kazein iz mlijeka, mliječne bjelančevine, sladno mlijeko, mlaćenica.

Osobe intolerantne na laktozu mogu da konzumiraju određenu količinu mliječnih proizvoda

Većina osoba kojima smeta laktoza, mogu tolerisati malu količinu laktoze. Neka istraživanja pokazuju da ta količina iznosi oko 18g, raspoređeno u toku dana. (9) Takođe, određene vrste mliječnih proizvoda imaju prirodno nizak sadržaj laktoze, poput maslaca, koji sadrži svega 0.1g laktoze po porciji serviranja od 20g. Takođe je zanimljivo da jogurt prouzrokuje najmanje tegobe kod osoba intolerantnih laktozu, u odnosu na ostale mliječne proizvode. Razlog tome je prisustvo bakterija, nastalih u procesu fermentacije, kojim se jogurt dobija iz mlijeka. Ove bakterije pomažu u varenju laktoze, uzrokujući time smanjenje količine nesvarene laktoze. (10, 11, 12, 13)

Mliječni proizvodi su odličan izvor kalcijuma – kako ga nadoknaditi iz nemliječnih izvora?

Izbacivanje mliječnih proizvoda ne znači nužno da ne možete obezbijediti kvalitetnu ishranu bogatu kalcijumom – potrebno je samo malo mašte, istraživanja i uključivanja drugih vrsta namirnica u ishranu, koje su takođe bogate kalcijumom.

Preporučeni dnevni unos kalcijuma je 1000 mg za odraslu osobu.

Neki od dobrih izvora kalcijuma, koji ne spadaju u mliječne proizvode, su:

  • hrana obogaćena kalcijumom: mnoge vrste hrane siromašne kalcijumom, u toku procesa proizvodnje se obogaćuju ovim mineralom, uključujući neke vrste sokova, hljebova i biljnih mlijeka (bademovo, rižino, zobeno i dr.)
  • sardine sa kostima, škampi
  • zeleno lisnato povrće i leguminoze

U nastavku navodim listu namirnica sa količinama bioraspoloživog kalcijuma po porciji: (14, 15)

Naziv namirnice Količina kalcijuma po porciji
Obogaćeno biljno mlijeko 300mg /čaši od 240ml
Obogaćeni voćni sokovi 300mg /čaši od 240 ml
Obogaćeni tofu 200 mg /pola šolje
Kuvana blitva 200 mg /pola šolje
Suve smokve 100 mg/ 5 komada
kelj 100mg/ pola šolje
brokoli 100 mg/ pola šolje
bademi 269 mg/ 100 g
Čia sjemenke 631 mg /100 g

Postavljanje dijagnoze

Takozvani izdisajni test trenutno predstavlja zlatni standard za utvrđivanje postojanja intolerancije na laktozu. Test se provodi tako da se najprije izmjeri bazalna koncentracija vodonika i metana u izdahnutom vazduhu, natašte. Zatim se popije mala, testna količina laktoze te se tokom naredna tri sata svakih sat vremena mjeri koncentracija navedenih gasova u izdahnutom vazduhu. Značajniji porast koncentracije vodonika i/ili metana u nekom od mjerenja, nakon uzimanja testne doze, ukazuje na postojanje intolerancije na laktozu (više). (16)

 

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

 Literatura

  1. Scrimshaw, N.S., Murray, E.B. (1988). The acceptability of milk and milk products in populations with a high prevalence of lactose intolerance. Am J Clin Nutr. 48(4 Suppl):1079-159
  2. Rienzo, T.Di., D’Angelo, G., D’Aversa, F., Campanale, M.C., Cesario, V.,Montalto, M., Gasbarrini, A., Ojetti, V. (2013). Lactose intolerance: from diagnosis to correct management. Eur Rev Med Pharmacol Sci. 17 Suppl 2:18-25
  3. Deng, Y., Misselwitz, B., Dai, N., Fox, M. (2015). Lactose Intolerance in Adults: Biological Mechanism and Dietary Management. Nutrients. 7(9):8020-35
  4. Shaukat, A., Levitt, M.D., Taylor, B.C., MacDonald, R., Shamliyan, T.A., Kane, R.L., Wilt, T.J. (2010). Systematic review: effective management strategies for lactose intolerance. Ann Intern Med. 152(12):797-803.
  5. Andrew Szilagyi (2015). Adult lactose digestion status and effects on disease. Can J Gastroenterol Hepatol. 29(3):149-56
  6. Sara Farnetti, Maria Assunta Zocco, Matteo Garcovich, Antonio Gasbarrini, Esmeralda Capristo. (2014). Functional and metabolic disorders in celiac disease: new implications for nutritional treatment. J Med Food. 7(11):1159-64.
  7. Rejane Mattar, Daniel Ferraz de Campos Mazo, and Flair José Carrilho (2012). Lactose intolerance: diagnosis, genetic, and clinical factors. Clin Exp Gastroenterol. 5: 113–121.
  8. Tomasz Hutyra, Barbara Iwańczak. (2009). Lactose intolerance: pathophysiology, clinical symptoms, diagnosis and treatment. Pol Merkur Lekarski. 26(152):148-52.
  9. Corgneau, M., Scher, J., Ritie-Pertusa, L., Le, D.T.L., Petit, J., Nikolova, Y.,Banon, S., Gaiani, C. (2017). Recent advances on lactose intolerance: Tolerance thresholds and currently available answers. Crit Rev Food Sci Nutr. 57(15):3344-3356.
  10. T H Vesa, P Marteau, S Zidi, F Briet, P Pochart, J C Rambaud. (1996). Digestion and tolerance of lactose from yoghurt and different semi-solid fermented dairy products containing Lactobacillus acidophilus and bifidobacteria in lactose maldigesters–is bacterial lactase important?. Eur J Clin Nutr. 50(11):730-3.
  11. Dennis A Savaiano. (2014). Lactose digestion from yogurt: mechanism and relevance. Am J Clin Nutr. 99(5 Suppl):1251S-5S.
  12. J C Kolars, M D Levitt, M Aouji, D A Savaiano. (1984). Yogurt–an autodigesting source of lactose. N Engl J Med. 310(1):1-3
  13. Lorenzo Morelli (2014.). Yogurt, living cultures, and gut health. Am J Clin Nutr. 99(5 Suppl):1248S-50S.
  14. C M Weaver, W R Proulx, R Heaney. (1999). Choices for achieving adequate dietary calcium with a vegetarian diet. Am J Clin Nutr. 70(3 Suppl):543S-548S.
  15. Victor L Fulgoni 3rd, Debra R Keast, Nancy Auestad, Erin E Quann. (2011). Nutrients from dairy foods are difficult to replace in diets of Americans: food pattern modeling and an analyses of the National Health and Nutrition Examination Survey 2003-2006. Nutr Res. 31(10):759-65
  16. Rejane Mattar, Daniel Ferraz de Campos, Mazo Flair, José Carrilho. (2012). Lactose intolerance: diagnosis, genetic, and clinical factors. Clinical and Experimental Gastroenterology. 113