Nutricionizam

Alergije na hranu-noviji pristup prevenciji i liječenju

mm

Aktualizirano: 10. Aprila 2021.

Piše: Mag. farmacije Jelena Stojanović

6 min

Alergije na hranu spadaju u neželjene netoksične reakcije na hranu a javljaju se kod preosjetljivih osoba. Alergija nije bolest nego nasledna sklonost da imuni sistem preburno reaguje kada se nađe u kontaktu sa alergenom. Niz reakcija dovodi do brzog oslobađanja histamina u organizam koji može uzrokovati širenje krvnih sudova, edeme, svrab, osip, kijavicu, curenje nosa, suzenje očiju, proliv, povraćanje, grčeve u stomaku pa čak  životno ugrožavajuće stanje, anafilaksu.

U Americi, svake tri minute reakcija na alergiju zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. (4)

U čak 30% slučajeva od cjelokupnog broja, uzrok anafilakse je bila hrana.

Hipoteze o nastanka alergija

Pojavilo se nekoliko modela vezanih za mehanizam nastanka alergije na hranu, uključujući higijensku hipotezu, hipotezu o dvostrukoj barijeri i vitaminsku hipotezu. Oni čine osnovu za trenutne i potencijalne strategije prevencije dok dojenje ostaje ključni stub primarne prevencije alergija. (8)

Higijenska hipoteza opisuje zaštitni uticaj mikrobiološkog izlaganja djece u ranom djetinjstvu. Faktori kao što su način porođaja, briga o čistoći djece, kućni ljubimci kod kuće i redoslijed rođenja u porodici, mogu uticati na izloženost mikroorganizmima i dalje na razvoj alergijske bolesti.

Vitaminska hipoteza ukazuje da nizak nivo vitamina D povećavaj rizik od razvoja alergije na hranu.

Iako je najdominantniji put izlaganja alergenima  iz hrane oralna konzumacija, hipoteza o dvostrukoj barijeri sugeriše da se rana alergijska osjetljivost na hranu i alergene iz okoline javlja kroz oštećenu ili oslabljenu kožnu barijeru (9) pa je tako jedna  studija pokazala da je otprilike 50% djece s ekcemom razvilo alergiju na hranu do 1. godine starosti. (10)

Najčešći alergeni

Alergije na hranu se mogu se javiti u bilo koje životno doba ali su ipak češće u prvim godinama života kada imuni sistem nije dovoljno zreo i kod osoba koje već imaju alergije na neke druge supstance. Povećan broj slučajeva alergije na hranu kod  odrasle i starije populacije, posebno u zapadnim zemljama, te promjene okoliša i načina života, duboko su promijenili epidemiologiju ovog stanja. Štaviše, alergije na hranu u starenju pokazuje posebne kliničke karakteristike i imunopatogenetske mehanizme, povećavajući dijagnostičku složenost. (13)

Najčešći alergeni, koje je Američka organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) svrstala u tzv. “Big 8” su mlijeko, jaja, soja, pšenica, kikiriki, orašasti plodovi, riba i morski plodovi.

U evropskim zemljama učestalosta alergija na hranu je 1-3% među odraslima  i 4-6% među djecom. Najčešći alergeni kod djece su mlijeko, jaja, kikiriki, soja, pšenica, morska riba a kod odraslih kikiriki, orasi, lješnici, morska riba i voće. (1)

Ipak, kod velikog broja djece alergije na mlijeko, jaja, pšenicu i soju iščezavaju do 5. godine života ako se provodi adekvatna dijeta, dok alergije na kikiriki, orašaste plodove i školjke imaju tendenciju da traju doživotno. (3)

Mlijeko je vodeći alergen kod dojenčadi koji pogađa oko 1% odrasle populacije i 2-3% djece, dok su jaja  drugi najčešći uzrok pojave alergija kod djece. 68% djece koja su alergična na jaja prerast će alergiju do svoje 16. godine.

Noviji pristupi prevenciji alergije na hranu

Uprkos ustaljenim mjerama prevencije za nastanak alergije, da se uvođenje alergena u prehranu odgađa ili potpuno izbjegava, alergije su se povećale poslednjih godina, posebno u razvijenim zemljama. Glavni razlog povećanja je taj što je ljudski imuni sistem manje izložen uzročnicima infekcije tokom perioda dojenja, što je posledica pretjeranog čišćenja životnog prostora i okoline te moderne medicinske prakse poput imunizacije.(7)

Naime, novija istraživanja ukazuju na to da bebama od početka dohrane i uvođenja čvrste hrane (ne prije navršena 4 mjeseca života) treba davati svu hranu, uključujući i onu alergenu, naravno poštujući princip uvođenja po jedne nove namirnice, svaka 3-4 dana da bi se mogli ispratiti eventualni efekti na zdravlje. Ovaj pristup bi opovrgao raniji način uvođenja namirnica, tj. da se glutenske žitarice uvode od 6.mjeseca, kravlje mlijeko i jaja (bjelance) od napunjene godine, kikiriki s tri godine života i sl.

Na ovu temu urađeno je nekoliko studija.

Studija EAT otkrila je da uvođenje alergene hrane u prehranu dojenčadi od tri mjeseca može biti učinkovito u prevenciji alergija na hranu kada se konzumira dovoljna količina alergene hrane. Među novorođenčadi koja su uspjela unositi preporučenu količinu alergene hrane zabilježilo se dvotrećinsko smanjenje ukupne alergije na hranu. Stope dojenja bile su jednake i u ispitivanoj i u kontrolnoj grupi, s više od 96% novorođenčadi koja su još uvijek dojena u dobi od šest mjeseci, a preko 50% u obje skupine u dobi od godinu dana.(6)

U studiju LEAP uključeno je bilo 640 djece između 4 i 11 mjeseci starosti za koje je utvrđeno da imaju visok rizik od alergije na kikiriki, na temelju postojeće alergije na jaja i/ili jakog ekcema. U grupi djece koja su izbjegavala kikiriki, 17% ih je razvilo alergiju na isti do 5. godine, dok je samo 3% djece iz grupe koja je konzumirala kikiriki u određenim količinama, do 5. godine razvilo alergiju. (11)

GINI studija koja je obuhvatila oko 6000 djece ističe važnost upotrebe hidrolizata mliječnih proteina  u adaptiranim formulama za dojenčad koja imaju predispozicije za nastanak alergija. Tako su predisponirana djeca koja nisu imala nutritivne intervencije imala duplo veći rizik za ekcem.(12)

Tretman dijagnostifikovane alergije na hranu

Osnovni način tretiranja alergije na hranu jeste eliminacija namirnice koja sadrži sporni alergen. Međutim, to je mnogo lakše reći nego učiniti, stoga je neophodno da oboljeli bude dobro edukovan o sastavu hrane i čitanju deklaracija na prehrambenim proizvodima, gdje se, zakonski obavezno, ističu imena alergena. Dodatnu pomoć može potražiti kod dijetetičara ili nutricioniste koji će mu pojasniti kako nadomjestiti hranljive sastojke iz hrane ukoliko se iz prehrane izuzme komplet grupa namirnica (npr. mlijeko i mliječni proizvodi).

Imunoterapija alergija na hranu se postiže postepeno rastućim dnevnim dozama alergena koji se mogu unositi u organizam gutanjem, aplikacijom pod jezik ili preko kože zarad postizanja određenog stepena zaštite od slučajnog izlaganja alergenu i poboljšanja kvaliteta života.(13)

Farmakološki tretman podrazumijeva upotrebu adrenalina kao lijeka broj jedan u slučaju pojave anafilaksije, dok su H1-antihistaminici (loratadin, desloratadin, cetirizin, feksofenadin) indikovani kod pojave svraba i osipa. Blokatori H2-receptora (cimetidin, famotidin) se koriste kod gastrointestinalnih simptoma.

Upotreba bioloških lijekova i rekonstitucija mikrobiomskog sastava sposobnog za indukovanje tolerancije na alergen, na primjer, primjenom bakterija Lactobacillus bifidus i Clostridium fragilis ili transplantacijom fekalija inovativni su terapijski alati koji postaju dio modernih strategija liječenja alergija na hranu. (13)

 

Veoma je bitno prepoznati alergijsku reakciju na hranu. Stručna medicinska pomoć je neminovna jer edukacija i blagovremena terapija ponekad život znače a svakako doprinose boljem kvalitetu života.

 

  • Odjava sa newsletter-a je u svakom času moguća. Pošaljite nam email na [email protected] sa naznakom „ODJAVA“ i Vaša zahtjev će biti neposredno sproveden u djelo. Do tada Vam želimo da uživate u našim redovnim objavama i okoristite se znanjem stručnjaka koji rade na ovom portalu.

    Dragi čitaoci i čitateljke,
    Trudimo se da savjesno i u skladu sa našim saznanjima pišemo i prenosimo informacije iz svijeta nauke. Naši članci su namijenjeni su isključivo kao input osobama koje žele proširiti svoje znanje i ne treba ih shvatiti kao dijagnostičke ili terapeutske upute. Ne možemo preuzeti odgovornost liječnika, apotekara, dijetologa i zdravstvenih savjetnika ni sa logističke ni sa pravne strane, te se po pitanju zdravstvenih tegoba / oboljenja obratite nadležnim osobama.

    Veoma se radujemo Vašim komentarima. Pišite nam i samo obratite pažnju da u komentarima ne postavljate imena brendova (marki) kao ni linkova koji ne pripadaju našoj stranici. Ukoliko se to ipak desi zadržavamo pravo da takve komentare izbrišemo po potrebi.

    Hvala Vam na razumijevanju
    Vaš tim MODRO & ZELENO

Literatura:

  1. Hrvatska agencija za hranu (2009). Alergije podrijetlom iz hrane. Grafika. Osijek.
  2. Nwaru, B.I. i sar. (2014). The epidemiology of food allergy in Europe: a systematic review and meta-analysis. Allergy 69(1):62-75.
  3. Šadić, S. i Ćatić, M. (2013). Nutritivne alergije. Hrana u zdravlju i bolesti,znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku. 2(1) 28-35.
  4. Savage, J.H. i sar. (2007). The natural history of egg allergy. J Allergy Clin Immuno 120(6):1413-7
  5. Perkin, M., Logan, K. i Lack, G. (2015). Enquiring About Tolerance (EAT), final report. Food Standards Agency.
  6. Barros, A. i Cosme, F.(2013). Allergenic Proteins in Foods and Beverages. Food Technol. Biotechnol. 51 (2) 153–158.
  7. Heine, R.G. (2018). Food Allergy Prevention and Treatment by Targeted Nutrition. Ann Nutr Metab 72 Suppl 3:33-45.
  8. Toit, G.D., Foong, R.M. i Lack, G. (2016). Prevention of food allergy- Early dietary interventions. Allergology International 65, 370-377.
  9. Horimukai i sar.(2014). Application of moisturizer to neonates prevents development of atopic dermatitis. J Allergy Clin Immunol 134(4):824-830.
  10. Feeney, M. i sar.(2016). Impact of peanut consumption in The LEAP Study: feasibility, growth and nutrition. J Allergy Clin Immunol. 138(4):1108-1118.
  11. Von Berg, A. i sar. (2017). The German Infant Nutritional Intervention Study (GINI) for the preventive effect of hydrolyzed infant formulas in infants at high risk for allergic diseases. Design and selected results, Allergol Select 1(1):28-38.
  12. DeMartinis i sar. (2020). New Perspectives in Food Allergy. Int J Mol Sci. 21(4): 1474.
  13. http://www.fao.org/home/search/en/?q=big%208