Kreatin je jedan od veoma važnih faktora za opskrbljavanje mišića energijom. Oko dva procenta kreatina pretvara se u kreatinin koji kao takav putuje kroz krvotok do bubrega. U bubrezima se veći dio kreatinina filtrira i transportuje u urin. Kada funkcija bubrega oslabi, oni više nisu u stanju potpuno čistiti krv te razina kreatinina u krvi raste. Iz tog razloga se razina kreatinina u krvi koristi kao parametar za analizu funkcije bubrega.
U kemijskom smislu, kreatinin je spontano formirani ciklični derivat kreatina, dok je kreatin spoj sa azotom (čest dodatak prehrani) i ima funkciju opskrbljivanja mišića energijom. Oko polovine kreatina u organizmu potječe iz hrane.
Uzroci povećanog kreatinina
Za optimalno funkcioniranje tijelu treba čista krv, a jedna od otpadnih kemijskih tvari iz krvi je kretatinin, koji se izlučuje putem bubrega. Krvotok prenosi kreatinin u bubrege, gdje ga tijelo filtrira kroz urin. Povećana razina kreatinina u krvi može biti ukaz na bolesti bubrega, a neispravan rad bubrega može dovesti do uremije, po život opasnog poremećaja.
Pored niza patoloških stanja poput bubrežnih problema (oštećenja bubrega ili infekcije), smanjeni protok krvi u bubrezima zbog šoka, kongestivnog zatajenja srca ili komplikacija dijabetesa i dr., povećan kreatinin može nastati i zbog sljedećih razloga:
- Dijeta – Prekomjeran unosa proteina naročito kod takozvane “mesne dijete” , ili atkinsove pa i keto dijete.
- Dehidracija uslijed upalnog procesa s vrućicom može uzrokovati lažni porast koncentracije kreatinina koji nije povezan sa stvarnom ozljedom bubrega. Razina kreatinina može privremeno porasti i zbog određenih lijekova.
-
Intenzivan trening i suplementi za sportiste: Sam kreatinin nastaje iz kreatina, putem biološkog sistema dobijanja energije koji uključuje kreatin, fosfokreatin i adenozin trifosfat (ATP, neposredna opskrba tijela energijom). Dakle kreatin je aktivno uključen u procese dobijanja ćelijske energije, te ga iz tog razloga sportisti često koriste kao suplement. Usljed prekomjernog unosa proteina i suplemenata na bazi kreatina koji se uzimaju za poboljšanje sportskih performansi također može doći do povećanje razine kreatinina. Intenzivno vježbanje može povećati kreatinin pojačane razgradnje mišića.
-
Vitamin D – Aktivacija receptora za vitamin D povezana je s povećanim serumskim kreatininom i smanjenim procijenjenim brzinama glomerularne filtracije, što izaziva zabrinutost da njegova uporaba može štetiti radu bubrega.
-
Lijekovi – Nekoliko lijekova, poput cimetidina, trimetoprima, kortikosteroida, pirimetamina, fenacemida, salicilata i aktivnih metabolita vitamina D, povećava kreatinin u plazmi bez utjecaja na njegovu glomerularnu filtraciju.
Razine kreatinina u serumu
Mišićavije osobe imaju tendenciju malo više razine kreatinina. Rezultati se također mogu razlikovati ovisno o dobi i spolu.
Rezultati testa krvi za kreatinin mjere se u miligramima po decilitru (mg / dL) ili mikromolima po litri. Normalni raspon kreatinina u krvi može biti 0,84 do 1,21 miligrama po decilitru (74,3 do 107 mikromola po litri), iako to može varirati od laboratorija do laboratorija, između muškaraca i žena.
Napredujućia starosna dob utječe na razinu kreatinina u serumu, posebno u dobnoj skupini od 60 do 80 godina. Koncentracija kreatinina u serumu se povećava s godinama; kod žena već u dobi od 40 i muškaraca u dobi od 60. Utvrđeni su referentni intervali za muškarce i žene u dobi od 20 do 94 godine.
Tipično referentno područje za kreatinin u serumu je:
- 60 do 110 mikromola po litri (μmol / L) (0,7 do 1,2 miligrama po decilitru (mg / dL)) za muškarce i
- 45 do 90 μmol / L (0,5 do 1,0 mg / dL) za žene.
Prirodne mogućnosti smanjenja kratinina
Prirodne mogućnosti smanjenja kreatinina mogu se postići kroz :
• smanjenje inteziteta tjelovježbe
• izbjegavanje dodatka koji sadrže kreatin
• Smanjenje unosa proteina
• Unos dovoljnih količina vode
• Konzumiranje dodatka WH30 +
• Ayurvedske tretmane
Smanjenje inteziteta tjelovježbe
Vježbanje je obično dobra stvar, ali pretjerivanje može povisiti razinu kreatinina. Budući da metabolizam mišića proizvodi kreatinin, prekomjerno trošenje mišićnih skupina napornim aktivnostima može povećati razinu kreatinina. Pouzdani izvori ukazuju da intenzivno vježbanje povećava razinu kreatinina kao odgovor na povećanu razgradnju mišića, barem privremeno.
Koliko i koju vrstu vježbe raditi treba se savjetovai sa ekspertima al u principu treba hodati umjesto trčati ili se baviti jogom umjesto dizanja utega.
Izbjegavanje suplemenata koji sadrže kreatin
Kreatin je prirodni spoj koji se stvara u jetri. Transportira se u mišiće gdje se koristi za energiju. Neiskorišteni kreatin koji se ne koristi kao energija pretvara se u kreatinin, otpadni proizvod. Uz svoj prirodni oblik, kreatin je dostupan i kao oralni dodatak. Neki sportaši koriste ove dodatke kako bi poboljšali sportske performanse. Baš kao i prirodni kreatin, i dodaci koji sadrže tu tvar proizvode kreatinin. Svatko tko želi smanjiti razinu kreatinina ne smije uzimati dodatke kreatinu. O dodacima kreatina i njihovoj cjelokupnoj sigurnosti ograničeno je istraživanje.
Smanjenje unosa proteina
Istraživanja pokazuju da unos velike količine proteina, može barem privremeno, povećati razinu kreatinina. Kuhano a i pečeno crveno meso, posebno može utjecati na kreatinin. Osobe s dijetama s vrlo visokim udjelom crvenog mesa ili drugih izvora proteina, uključujući mliječne proizvode, mogu imati višu razinu kreatinina od ljudi koji jedu manje takve hrane. Ako se jede puno crvenog mesa, treba konzumirati više jela na bazi povrća. Potrebno je zamijeniti goveđe pljeskavice za: povrtnim biljnim pljeskavicema uz obilno varivo od povrća, juha od leće, grah i grašak.
Unos preporučene količine sirovih vlakana
Značajno smanjenje razine kreatinina postignuto je kod ljudi s kroničnom bolešću bubrega koji su povećali unos vlakana. Vlakna se mogu naći u mnogim namirnicama, uključujući:voće, povrće, cjelovite žitarice mahunarke. Preporučeni unos sirovih vlakana je 30 g/ dan za odrasle osobe. Namirnice dijete s bubrežnom bolešću su: crvena paprika, karfiol, češnjak, luk, jabuke, brusnice, borovnice itd.
Unos dovoljnih količina vode
Dehidracija može povisiti razinu kreatinina. Unos tekućine također može biti problem za neke ljude koji imaju bubrežne bolesti. Preporučeni unos vode za odrasle osobe je 30 g/kg.
Unos hitozana kao dodatka
Hitozan je dodatak prehrani, koji uglavnom koriste ljudi koji se nadaju smršaviti ili smanjiti kolesterol. Postoje neka istraživanja koja ukazuju da hitosan također može biti učinkovit u smanjenju razine kreatinina u ljudi s bubrežnom insuficijencijom.
Konzumiranje dodatka WH30 +
Mnoge biljke su prirodni diuretici i nekima mogu pomoći u smanjenju razine kreatinina. Međutim, nedostaju konačni znanstveni podaci o bilju i koliko su učinkovite u smanjenju razine kreatinina. Jedna studija na životinjama pokazala je poboljšanje razine kreatinina u štakora kada su liječeni kineskom biljnom formulom zvanom WH30 +.
Ostale biljke o kojima trebate razgovarati sa svojim liječnikom uključuju: koprivu (list koprive), kamilicu, cimet, ginseng i korijen maslačka.
Ajurvedski tretmani
ajurvedski tretmani značajno ispravljaju vrijednost albuminurije i serumskog kreatinina, koji su glavne značajke CRF-a, i poboljšavaju bubrežnu funkciju što je vidljivo smanjenjem razine kreatinina u serumu i uree u krvi.
Najbolji način za snižavanje razine kreatinina je liječenje njegovog uzroka.
Zaključci
- Razina kreatinina je dobar pokazatalj za određena stanja i bolesti, a posebno one koje se tiču funkcije bubrega.
- Pored niza drugih patoloških stanja, a vezano za nutricionizam, povećan kreatinin može nastati i zbog prekomjernog unosa proteina naročito kod takozvane “mesne dijete” , ili atkinsove pa i keto dijete.
- Prekomjerean unos vitamina D može uzrokovati povećan kreatinin.
- Prehranom se dijelom može utjecati na razinu kreatinina.
LITERATURA
Lewis, Sharon Mantik; Dirksen, Shannon Ruff; Heitkemper, Margaret M .; Bucher, Linda; Harding, Mariann Medicinsko-hirurška njega: procjena i upravljanje kliničkim problemima St. Louis, Missouri.
“Šta je test krvi za kreatinin? Niski i visoki rasponi” . Medicinenet.com .
Allen PJ (maj 2012.). “Metabolizam kreatina i psihijatrijski poremećaji: Ima li dodatak kreatinu terapijsku vrijednost?” . Neurosci Biobehav Rev . 36 (5): 1442–62.
Leland, Korey M .; McDonald, Thomas L .; Drescher, Kristen M. (1. septembra 2011.). “Učinak kreatina, kreatinina i etil estra kreatina na TLR ekspresiju u makrofazima” . Međunarodna imunofarmakologija . 11 (9): 1341–1347.
Samra M, Abcar AC (2012). “Lažne procjene povišenog kreatinina” . Minival J . 16 (2): 51–2. doi :
Gross JL, de Azevedo MJ, Silveiro SP, Canani LH, Caramori ML, Zelmanovitz T (januar 2005.). “Dijabetička nefropatija: dijagnoza, prevencija i liječenje” . Briga o dijabetesu . 28 (1): 164–76. doi :
