Uticaj ishrane na fertilitet (plodnost)

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation – WHO) neplodnost (sterilitet, infertilitet) je “bolest reproduktivnog sistema definisana kao izostanak kliničke trudnoće unutar 12 mjeseci redovnih, nezaštićenih seksualnih odnosa.” (1) Nedavna istraživanja Evropske asocijacije za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) (2) pokazuju porast neplodnosti u zemljama Evrope, što se posebno odnosi na bračnu neplodnost. U Evropi živi 25 miliona neplodnih ljudi. Otprilike svaki šesti par je neplodan. Ova statistika se može prenijeti i na zemlje regije Zapadnog Balkana, te bi prema procjenama samo u Bosni i Hercegovini moglo biti oko 50.000 neplodnih osoba. (3) Neplodnost je u evropskim zemljama ocijenjena kao izuzetno veliki problem, ne samo s medicinskog već i šireg društvenog aspekta, imajući u vidu generalni pad nataliteta. (4)

Utiču li ishrana i životni stil na plodnost?

Ishrana i promjena životnog stila mogu povećati šanse za začećem za 69 posto (5). Za razliku od genetskih faktora, na koje ne možemo da utičemo, promjenom životnog stila i uvođenjem navika zdrave ishrane možemo uticati na povećanje plodnosti.

Ovo su neki od prirodnih načina kojima možete pozitivno uticati na plodnost odnosno šansu za začećem:

1. Konzumirajte hranu bogatu antioksidansima

Antioksidansi poput folata i cinka mogu da povećaju plodnost i kod muškaraca i kod žena. Kod muškaraca, folati su neophodni za proces spermatogeneze, odnosno, sazrijevanja spermatozioida. Kod žena, folati su važni za kvalitet i sazrijevanje oocita, implantaciju embriona, formiranje placente i razvoj fetusa. Cink je kod muškaraca veoma važan u procesu sazrijevanja spermatozoida i sintezi testosterona. Kod žena, između ostalog, cink igra ulogu u procesu ovulacije, formiranju reproduktivnih organa, kao i u menstrualnom ciklusu. (6)

Preporučuje se konzumiranje većih količina voća, povrća, orašastih plodova i žitarica bogatih antioksidansima poput vitamina C, E, folata, beta karotena i luteina. (7) Naravno, postoji i mogućnost uzimanja ovih vitamina putem dodataka prehrani.

2. Neka vaš doručak bude obilniji

Jedna studija je pokazala da konzumiranje obilnijeg doručka (u pogledu kalorijskog unosa) može poboljšati hormonalni status kod žena sa PCOS, koji je jedan od najčešćih uzroka neplodnosti. Kod žena normalne tjelesne težine, sa dijagnozom PCOS konzumiranje većeg broja kalorija doručkom uticalo je na redukciju nivoa insulina za 8 posto, odnosno nivoa testosterona za 50 posto. Visoki nivoi oba pomenuta hormona mogu doprinijeti neplodnosti. Naravno, ovdje je bitno naglasiti da kalorijski unos bude balansiran, u smislu da doručak bude obilniji, a večera sa manje kalorija, kako ne bi došlo do povećanja tjelesne težine. (8)

3. Izbjegavajte trans masti

Studije su pokazale da unos većih količina trans masti (uobičajeno nastaju procesom hidrogenacije biljnih ulja i dobijanje margarina, a takođe ih ima u prženoj, industrijski obrađenoj hrani, grickalicama, kolačima i sl.) povećava rizik od razvoja neplodnosti za 31 posto, i to zbog njihovog negativnog uticaja na metabolizam insulina. Dakle, da biste uticali na povećanje plodnosti, pokušajte izbaciti ili redukovati trans masti iz vaše ishrane; umjesto toga, u ishranu uvedite “zdravije” masti – nezasićene masti, odnosno masne kiseline, prisutne u maslinovom ulju, ribi, orašastim plodovima (orah, badem, lješnjak, kikiriki) i sl. (5)

4. Ograničite unos ugljenih hidrata

Dijeta sa smanjenom količinom ugljenih hidrata je generalno preporučljiva osobama sa sindromom PCOS. Ovaj sindrom je obično udružen sa insulinskom rezistencijom u kojoj tijelo ne reaguje na normalno izlučeni insulin, uzrokujući povećanje nivoa glukoze u krvi i posljedično produkujući još veće količine insulina. Ishrana sa smanjenom količinom ugljenih hidrata će pomoći održavanju normalne tjelesne težine, smanjiti nivo insulina i testosterona i indukovati proces sagorijevanja masti, a pri tom regulišući menstrualni ciklus. Jedna studija je pokazala da žene koje su unosile veće količine ugljenih hidrata imaju 78 posto veći rizik za razvoj neplodnosti, u odnosu na one u čijoj dijeti su isti bili redukovani. (9)

5. Smanjite rafinisane ugljene hidrate

Nije bitna samo količina ugljenih hidrata koju konzumirate, nego i vrsta – rafinisani (prerađeni, odnosno prosti) ugljeni hidrati su naročito problematični, obzirom na njihov visok glikemijski indeks (GI) koji uzrokuje nagli porast glukoze u krvi, a shodno tome i nagli skok insulina. Ovdje mislimo na sve vrste zaslađene hrane i pića, prerađene žitarice, uključijući tjesteninu od bijelog prerađenog brašna, bijeli hljeb i rižu. Zaključak je, dakle, da ishrana bogata rafinisanim ugljenim hidratima povećava nivo insulina, što utiče na povećanje rizika od neplodnosti i smanjenja mogućnosti ostvarivanja trudnoće. (10)

6. Uključite vlakna u vašu ishranu

Vlakna pomažu vašem organizmu da održava nivo glukoze u krvi stabilnim: povećajte unos voća, povrća, žitarica cjelovitog zrna i mahunarki. (10)

7. Koristite biljne izvore proteina

Umjesto proteina iz nekih životinjskih izvora (poput jaja, ribe i mesa), ubacite proteine iz biljnih izvora (mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi) u vašu ishranu; jedna studija je pokazala da kada 5 posto od ukupnog kalorijskog unosa potiče od proteina biljnog, umjesto životinjskog porijekla, rizik za ovulatornu neplodnost se smanjuje za više od 50 posto. (11)

8. Nađite vrijeme za odmor i fizičku aktivnost

Sa povećanjem stresa, šanse za začećem se smanjuju. Ovo se dešava usljed hormonskih promjena u tijelu koje se javljaju tokom stresnih situacija. (12) Traženje pomoći i podrške terapeuta u terapiji depresije i anksioznosti izazvanih stresom mogu pomoći i povećati vašu šansu za začećem. Ovdje takođe treba istaći i značaj fizičke aktivnosti; studija pod nazivom The Nurses’ Health Study II pokazala je da svaki sat fizičke aktivnosti u toku sedmice, smanjuje rizik za razvoj neplodnosti za 5 posto. (13) S druge strane, jedna velika opservacijska studija je pokazala da je rizik za neplodnošću 3.2 puta veći kod žena koje su praktikovale intenzivnu fizičku aktivnost svaki dan, u poređenju sa neaktivnim ženama. (14) Dakle, ključ je u umjerenosti.

9. Povećajte unos željeza

Uzimanje suplemenata željeza i non–hem željeza, prisutnog u hrani biljnog porijekla može smanjiti rizik za neplodnost. S druge strane, hem željezo, prisutno u hrani životinjskog porijekla nije uticalo na nivoe plodnosti. Ipak, tijelo teže i sporije apsorbuje non–hem željezo, tako da bi se ovaj oblik trebao uzimati u kombinaciji sa vitaminom C, da bi se apsorpcija povećala. Naravno, u slučaju suplementacije željezom trebalo bi se konsultovati sa stručnim licem, naročito ako su nivoi željeza unutar fizioloških granica.

10. Prirodni suplemementi koji mogu da pomognu:

• Maca – Biljka porijeklom iz centralnog Perua. Rezultati studija na ljudima o uticaju Mace na plodnost su pomiješani: prema nekim izvještajima ona utiče na poboljšanje kvaliteta spermatozoida, dok prema drugim, ona ne pokazuje nikakve efekte. (15, 16, 17)
• Polen pčela – Dokazano jača imunitet i utiče na povećanje plodnosti. Studija na životinjama je pokazala da polen utiče na povećanje kvaliteta spermatozoida i generalno, plodnosti kod muškaraca. (18)
• Propolis – Studija provedena kod žena sa endometriozom pokazala je da uzimanje propolisa dva puta dnevno rezultuje 40 posto većom šansom za začećem unutar 9 mjeseci. (19)
• Matična mliječ – Matična mliječ, koja takođe pripada pčelinjim proizvodima, bogata je aminokiselinama, lipidima, šećerima, vitaminima, željezom i kalcijumom. Studije provedene na životinjama su pokazale da utiče na povećanje reproduktivnog zdravlja žena. (20, 21)

Zaključak je da je zdrava ishrana ključna, ne samo za zdravlje reproduktivnog sistema, nego i za sveukupno zdravlje čovjeka. Ukoliko se borite se neplodnošću, ili planirate trudnoću, od krucijalnog značaja je promjena režima ishrane, uvođenje zdravih životnih navika i razmatranje mogućnosti suplementacije, u konsultaciji sa magistrom farmacije, ljekarom ili nutricionistom.

LITERATURA

1. Lederer, N., (2016.). Grenzenloser Kinderwunsch: Leihmutterschaft im nationalen, europäischen und globalen rechtlichen Spannungsfeld, Frankfurt: Zugl.: Bayreuth, Univ., Diss.

2. Čolaković, M. (2015). Pravo na tjelesni integritet – privatno pravni aspekt, Mostar : Pravni fakultet

3. Čolaković, M., Bevanda, M., (2018) „Nasljednopravna dejstva postmortalne oplodnje“, Zbornik radova sa Šestog međunarodnog naučnog skupa „Dani porodičnog prava“, Pravni fakultet Mostar

4. Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama – ZLNCG , Službeni list RCG, br. 74/09 i 40/11

5. Chavarro, J.E., Rich-Edwards, J.W., Rosner, B.A., Willett, W.C. (2007). Diet and lifestyle in the prevention of ovulatory disorder infertility. Obstetrics and Gynecology. 110(5):1050-8

6. Ebisch, I.M., Thomas, C.M., Peters, W.H., Braat, D.D., Steegers-Theunissen, R.P. (2007). The importance of folate, zinc and antioxidants in the pathogenesis and prevention of subfertility. Human Reproduction Update. 13 (2): 163-174

7. Carlsen, M.H., Halvorsen, B.L., Holte, K., Bøhn, S.K., Dragland, S., Sampson, L., Willey, C., Senoo, H., Umezono, Y., Sanada, C., Barikmo, I., Berhe, N., Willett, W.C., Phillips, K.M., Jacobs, D.R. Jr, Blomhoff, R.(2010). The total antioxidant content of more than 3100 foods, beverages, spices, herbs and supplements used worldwide. Nutrition Journal, 9:3

8. Jakubowicz, D., Barnea, M., Wainstein, J., Froy, O. (2013). Effects of caloric intake timing on insulin resistance and hyperandrogenism in lean women with polycystic ovary syndrome. Clinical Science. London 125(9):423-32

9. Goss, A.M., Chandler-Laney, P.C., Ovalle, F., Goree, L.L., Azziz, R., Desmond, R.A., Wright, B., Gower, B.A.. (2014). Effects of a eucaloric reduced-carbohydrate diet on body composition and fat distribution in women with PCOS. Metabolism. 63(10):1257-64

10. Chavarro, J.E., Rich-Edwards, J.W., Rosner, B.A., Willett, W.C.(2009). A prospective study of dietary carbohydrate quantity and quality in relation to risk of ovulatory infertility. European Journal of Clinical Nutrition, 63(1):78-86

11. Chavarro,J.E., Rich-Edwards, J.W., Rosner, B.A., Willett, W.C.(2008). Protein intake and ovulatory infertility. Obstetrics and Gynecology. 198(2):210.e1-7

12. Louis, G.M., Lum, K.J., Sundaram, R., Chen, Z., Kim, S., Lynch, C.D., Schisterman, E.F., Pyper, C. (2011). Stress reduces conception probabilities across the fertile window: evidence in support of relaxation. Fertility and sterility. 95(7):2184-9

13. Rich-Edwards, J.W., Spiegelman, D., Garland, M., Hertzmark, E., Hunter, D.J., Colditz, G.A., Willett, W.C., Wand, H., Manson, J.E.. (2002). Physical activity, body mass index, and ovulatory disorder infertility. Epidemiology. 13(2):184-90.

14. Gudmundsdottir, S.L., Flanders, W.D., Augestad, L.B. (2009) . Physical activity and fertility in women: the North-Trøndelag Health Study. Human reproduction. 24(12):3196-204

15. Meissner, H.O., Kedzia, B., Mrozikiewicz, P.M., Mscisz, A. (2006). Short and long-term physiological responses of male and female rats to two dietary levels of pre-gelatinized maca (lepidium peruvianum chacon). International Journal of Biomedical Sciences. 2(1):13-28

16. Gonzales, G.F., Cordova, A., Gonzales, C., Chung, A., Vega, K., Villena, A. (2001) Lepidium meyenii (Maca) improved semen parameters in adult men. Asian Journal of Andrology. 3(4):301-3

17. Gonzales, G.F., Córdova, A., Vega, K., Chung, A., Villena, A., Góñez, C. (2003). Effect of Lepidium meyenii (Maca), a root with aphrodisiac and fertility-enhancing properties, on serum reproductive hormone levels in adult healthy men. Journal of Endocrinology. 176(1):163-8.

18. Attia, Y.A., Al-Hanoun, A., Bovera, F. (2011). Effect of different levels of bee pollen on performance and blood profile of New Zealand White bucks and growth performance of their offspring during summer and winter months. Journal of Animal Phyology and animal nutrition. 95(1):17-26

19. Ali, F.M., Ali, A. Awadallah (2003). Bee propolis versus placebo in the treatment of infertility associated with minimal or mild endometriosis: A pilot randomized controlled trial. A modern trend. Fertility and Sterility. 80:3-32

20. Suzuki, K.M., Isohama, Y., Maruyama, H., Yamada, Y., Narita, Y., Ohta, S., Araki, Y., Miyata,T., Mishima, S. (2008) Estrogenic activities of Fatty acids and a sterol isolated from royal jelly. Evidence based Complementary and Alternative Medicine. 5(3):295-302

21. Mishima, S., Suzuki, K.M., Isohama Y., Kuratsu, N, Araki, Y., Inoue, M., Miyata, T. (2005). Royal jelly has estrogenic effects in vitro and in vivo. Journal of Pharmacology. 101(1-3):215-20.