Stres može biti od pomoći za spašavanje života, ali može biti beskoristan i štetan za zdravlje osobe koja doživljava stres. Djeca su posebno osjetljiva na djelovanje stresa, jer su im mozak i tijelo u kritičnom i osjetljivom periodu razvoja. Djeca za vrijeme razvoja mogu doživljavati brojne stresne situacije. Važno je napomenuti da nije svaki stres loš stres.
Postoje tri vrste stresa:
-Pozitivan stres
-Podnošljiv (tolerabilan) stres
-Toksičan stres
Pozitivan stres odnosi se na uobičajene, rutinske životne događaje koji mogu uzrokovati privremeno povećanje nivoa stresa od koga se dijete brzo oporavlja. Pozitivni stres karakteriše kratki porast otkucaja srca i nivoa hormona.
Neki primjeri pozitivnog stresa kod djece uključuju učenje vožnje bicikla, vakcinacija djece ili prisustvovanje prvom danu škole. Svako od ovih iskustava je privremeno, i ne traumatizuje dijete.
Podnošljiv (tolerabilan) odgovor na stres u većoj mjeri aktivira sisteme upozorenja tijela. Primjeri tolerabilnog stresa uključuju zastrašujuću saobraćajnu nesreću, smrt voljene osobe, preživljavanje prirodne nesreće ili prijem u bolnicu.
Podnošljiv stres odnosi se na iskustva koja su potencijalno traumatična i uzrokuju značajan nivo stresa kod djeteta koja traju duže i ulažu više napora za oporavak. Ova iskustva uzrokuju da dječje tijelo prikuplja stresnu reakciju koja traje nešto duže. S vremenom se djetetov um i tijelo oporavljaju od iskustva zahvaljujući podršci brižnih odraslih osoba oko sebe.
Toksični stres odnosi se na produžene, traumatične životne događaje koji se događaju duže vrijeme u djetetovom životu bez zaštite odrasle osobe. Primjeri toksičnog stresa mogu uključivati zlostavljanje (fizičko, seksualno, emocionalno), zanemarivanje (fizičko, emocionalno) i mentalne bolesti roditelja, nasilje u porodici, roditeljsko zanemarivanje. Kao odgovor na dugotrajnu izloženost toksičnim događajima, dječje tijelo proizvodi ozbiljan stresni odgovor koji traje duže vrijeme.
Na primjer, zamislite da planinarite u šumi i suočeni ste s medvjedom. Prirodni odgovor tijela “bori se ili bježi” dovodi do toga da se adrenalin i kortizol ubacuju u vašu krv kako bi se lakše borili i brže trčali.
Odgovor tijela na stres koristan je za preživljavanje ovog potencijalno opasnog po život susreta. Međutim, ovaj odgovor na stres prikladan je i koristan samo ako ste u šumi s medvjedom. Problem nastaje ako medvjed svake noći dolazi s vama kući, na primjer ako ste petogodišnjak čija se samohrana majka bori s alkoholizmom. Ovo dijete iz dana u dan doživljava stres koji može postati i “toksični stres“.
Kakav je hemijski odgovor tijela na toksični stres i kako to utječe na zdravlje djeteta?
Toksični stres slabi prirodni razvoj mozga, što može dovesti do problema u učenju, ponašanju i tjelesnom i mentalnom zdravlju. Kada dijete doživi toksični stres, hormoni hipofize i nadbubrežne žlijezde postaju aktivniji. To dovodi do povećanja nivoa hormona stresa kortizola u krvi, što može dovesti do dugotrajnih promjena i pojave različitih upala i narušavanja imuniteta. Studije su pokazale povezanost toksičnog stresa i promjena u strukturi mozga.
Posljedice toga mogu uključivati veću anksioznost, kao i oslabljenu kontrolu pamćenja i raspoloženja. Odgovori na toksični stres također mogu uključivati promjene u ekspresiji gena. Negativna iskustva u djetinjstvu i izloženost toksičnom stresu utječu na zdravlje i pojave hroničnim zdravstvenim stanjima poput dijabetesa, srčanih bolesti, hronične opstruktivne plućne bolesti, bolesti jetre i karcinoma kod odrasle osobe.
Koje su posljedice toksičnog stresa?
Rezultat ovog produženog odgovora na stres je promjena djetetovog nervnog sistema, imunološkog sistema, pa čak i DNK. Toksični stres uzrokuje da se centri straha u mozgu značajno povećaju, a dijete može razviti simptome vrlo slične posttraumatskom stresnom poremećaju. Toksični stres smanjuje veličinu i narušava funkcionisanje regija mozga odgovornih za učenje, pamćenje, izvršno funkcionisanje. Zbog toga je dijete izloženo riziku od problema s učenjem i ponašanjem. Imunološki sistem djeteta je potisnut i dovodi ga u opasnost od razvoja raznih hroničnih, doživotnih zdravstvenih stanja uključujući astmu, srčane bolesti,dijabetes, moždani udar, autoimune bolesti i karcinom.
Kako možemo pomoći djeci da savladaju posljedice toksičnog stresa?
Djeca mogu savladati posljedica toksičnog stresa, ako razviju zdrave odnose sa brižnim, pouzdanim, sigurnim, saosjećajnim odraslim osobama koje ih vode kroz proces ozdravljenja. Odrasli mogu pomoći djeci da se izliječe od svojih traumatičnih iskustava pomažući im da izgrade otpornost – sposobnost da prevladaju nedaće.
Otpornost se vremenom može razviti pružajući djetetu mogućnosti da izgradi vještine i razvije djelotvorne strategije za upravljanje stresovima i nedaćama.
Važno je da djeca dobiju neophodnu podršku i razumijevanje od roditelja i osoba koji brinu o djeci npr. staratelja. Ako su prisutne i psihičke smetnje npr. problemi sa učenjem, ponašanjem, anksioznost, depresija i problemi u komunikaciji važno je da dijete dobije adekvatnu pomoć stručnjaka za mentalno zdravlle (psihologa, psihoterapeuta).
Literatura:
- https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/kako-toksicni-stres-djeluje-na-djecji-mozak/
- https://developingchild.harvard.edu/science/key-concepts/toxic-stress/
- https://www.pediacast.org/toxic-stress-concussion-update-pediacast-362/
- https://developingchild.harvard.edu/
- https://www.nctsn.org/
Slika: Foto by FETHI BOUHAOUCHINE from Pixabay
