Sumak – lijek za viralna oboljenja ili legenda?

Kao i obično u vrijeme epidemija internetom kruže raznorazne specijalne recepture i čudotvorne ljekovite biljke. Spominju se uz epitete “Najbolji lijek za …”, “Odstranjuje bolest u roku od …” i sl. Ne navodi se uglavnom ni soj biljke koju treba uzeti, niti doza koja bi bila potrebna da bi se ostvarilo neko dejstvo, a ne vodi se računa ni o naučnim ili logično potkrijepljenim tvrdnjama.

Ako bi vam neko rekao da uzmete ružu za pripravak neke recepture, vjerovatno biste pitali da li se radi o bijeloj, crvenoj, roza, žutoj ruži i da li se radi o nekoj klasičnoj sorti ili treba biti Bugarska ruža. Slično treba postupati i sa informacijama o ljekovitim biljkama, a naročito treba biti oprezan sa onima za koje ne postoji dovoljno dokaza za ljekovitost iz tradicionalne medicine i naučnih publikacija. Nije dovoljno znati narodno ime biljke nego o tačno kojoj vrsti iz te familije biljaka se radi. Vrste biljaka iz jedne familije se mogu međusobno toliko razlikovati da jedna bude ljekovita, a druga štetna.

Isto tako je veoma bitno znati u kojem podneblju je kultivirana neka biljka. Zavisno od klimatskih uslova u kojima je uzgajana imat će manje ili više aktivnih supstanci i time i blagotvornih dejstava. Primjera radi čorokot ili crni kim (Nigella sativa) uveliko mijenja svoje hemijske karakteristike zavisno od podneblja u kojem je kultiviran. Čorokot kultiviran u Austriji nema šanse da razvije isti sastav sjemena kao onaj kultiviran u Egiptu ili Siriji.

Trenutno kruži po internetu informacija o začinu koji se zove „sumak” koji navodno liječi oboljele od viralnih bolesti, konkretno od korona virusa. Kako nije dobro na prvu odbaciti ovu informaciju isto tako je nije dobro ni prihvatiti bez prethodnog informisanja. Iz tog razloga u nastavku par smjernica za razmišljanje:

1. Kao primarni izvor informacije o ljekovitom dejstvu sumaka se navodi duhovno nadahnuće jedne osobe. Radi se o osobi kojoj je navodno u snu saopšteno da je sumak lijek za korona virus. Vrijeme epidemije je za ovakve informacije veoma pogodno tlo. Čovjek je oduvijek težio magičnim rješenjima i eliksirima, koja bi mu omogućila da na najlakši mogući način i sa što manje truda dođe do rješenja za svoje zdravstvene ili druge probleme. Nasuprot tome je u prirodi čovjeka također da zbog straha zauzima odbrambeni stav prema onome što ne poznaje. Ne treba ići u krajnosti ni sa jednim niti sa drugim stavom. Ne treba osporavati ničija iskustva bilo da se radi o fizičkim, intelektualnim ili duhovnim, pa čak i ako nam čudno zvuče. S druge strane nije pametno ni prihvatati neprovjerene informacije zdravo za gotovo. U ovom slučaju niti znamo osobu koja je izvor informacije niti osobe koje su prenijele informacije do nas. Faktor nesigurnosti raste sa svakom novom nepoznanicom.
2. Osobe koje olako šire ovakve informacije bi trebalo pitati na koju od 250 poznatih vrsta sumaka konkretno misle. Ako se radi o vrsti koja raste u lokalnoj avliji onda i informacija ne bi trebala ići dalje od avlije, nego bi trebala ostati na lokalnom nivou. Ukoliko ovoj informaciji povjeruje neko iz Latinske Amerike moguće da će se otrovati sa nekom sortom sumaka koja tamo uspijeva.
3. Neke od biljaka za koje postoji naučna evidencija za blagotvorne efekte u pogledu korona virusa i pripisuje im se potencijalni terapeutski potencijal su: crna bazga (crna zova), čorokot (crni kim), zeleni ili crni čaj, kora od narandže, kamilica vrste Anthemiy hyalina. Imajte ipak u vidu da čak i u slučaju kada neka biljka posjeduje terapeutski potencijal to ne znači da postoje neosporivi dokazi za njenu terapeutsku upotrebu, te ih ne treba nasumice uzimati bez prethodne konsultacije sa stručnjacima. Također postoje naučni dokazi za terapeutski potencijal vitamina C protiv korona virusa, koji je također predmet daljnih istraživanja.
   Vitamin D je već odavno prepoznat kao veoma bitna potpora imunološkom sistemu za borbu protiv infekcija, prvenstveno u pogledu gripe. U vezi sa antiviralnim efektima se još spominju đumbir, kurkuma i brojne druge biljke. Rezultata koji se indirektno i teoretski mogu dovesti u vezu sa korona virusom je mnogo.
   Sumak se u naučnim studijama ne spominje u kontekstu sa korona virusom. Najčešće se ekstrakti sumaka istražuju u vezi sa antimikrobnim efektima a veoma je ograničen broj studija po pitanju njegovih antifungalnih i antivirusnih osobina.
4. U naučnim radovima je obrađeno više vrsta sumaka (Rhus chinesis, Rhus coraria, Rhus typhina …) tako da treba napraviti jasnu sistematiku koja vrsta se za šta koristi prije nego se u javnost izađe sa generalnim informacijama o sumaku.
5. Iako postoji evidencija za upotrebu sumaka u tradicionalnoj medicini, autoru članka nisu poznati tradicionalni izvori koji ovu biljku dovode u vezu sa epidemijama. Nakon toliko epidemija kroz koje je svjetska populacija prošla kroz istoriju nigdje se ne spominje sumak, ili je informacija toliko malo da ih je skoro nemoguće pronaći.

Šta je sumak?

Sumak je uobičajeni naziv za rod (Rhus) koji sadrži preko 250 pojedinačnih vrsta cvjetnica u porodici Anacardiaceae. Najčešće korišten je začin “Sumak” (Rhus coriaria) koji raste na Siciliji, Kanarskim Ostrvima, u Iranu, Turskoj, pograničnim dijelovima arapskih zemalja i centralne Azije. U obliku je grma ili manjeg stabla, ima pernato lišće i grožđasti klas sa brojnim malim, ljubičasto-crvenim plodovima. Kiseli, adstringentni okus ploda zasnovan je na različitim voćnim kiselinama prisutnim u sumaku kao što su jabučna, limunska, jantarna, maleinska, fumarna i askorbinska kiselina, a  tanini i esencijalna ulja. Boju mu daju antocijanski pigmente.

Upotreba sumaka

U upotrebi je od davnina u različite svrhe. Listovi su korišteni za tamnjenje kože, kao boja za kosu i  vunu. Do danas su sušeni, mljeveni plodovi sumaka (naziv potiče vjerovatno od aramejskog “summaq” što znači ‘tamnocrveni’) u upotrebi kao začin, posebno u turskoj, arapskoj, kurdskoj i perzijskoj kuhinji.

Medicinska primjena sumaka

• Neke vrste su bogate taninima koji pozitivno utiču na probavu. Djeluju blagotvorno na želudac, pospješuju probavu i sprečavaju zatvor. Neke imaju  također visok sadržaj omega-3 masnih kiselina, vitamina C i druge antioksidante koji djeluju protuupalno i imaju pozitivan učinak na srčane bolesti.
• Ekstrakti raznih sojeva sumaka su poznati po antimikrobnim dejstvima, ali je dostupan veoma ograničen broj informacija o njihovim antifungalnim i antivirusnim efektima.
• Antioksidativno dejstvo se pripisuje vrstama (R. verniciflua and R. succedanea in Asia, R. coriaria in the Mediterranean/Middle East, and R. hirta)
• Antikoagulativno dejstvo je ispitivano na vrsti R. semialata sa pozitivnim ishodom.
• Antifibrogene, antiinflamatorne, hipoglikemijske i / ili leukopenične efekti su također primjećeni kod nekih sojeva
• Antimalarijsko dejstvo je pokazala vrsta R. retinorrhoea
• Antimutageno, citotoksično i antitumorno dejstvo je također primjećeno kod nekih vrsta.

Zaključak

Očigledno je da se radi o biljci koja zavređuje detaljnije izučavanje, ali obzirom da se radi o familiji od preko 250 vrsta zasigurno će potrajati dok se isfiltriraju najkorisnije od ovih vrsta i dok se specifiziraju blagotvorna dejstva pojedinih vrsta.

LITERATURA

• Ulasli M, et al. The effects of Nigella sativa (Ns), Anthemis hyalina (Ah) and Citrus sinensis (Cs) extracts on the replication of coronavirus and the expression of TRP genes family. Mol Biol Rep. 2014 Mar;41(3):1703-11. doi: 10.1007/s11033-014-3019-7. Epub 2014 Jan 12.
• Chen C et al. Sambucus nigra extracts inhibit infectious bronchitis virus at an early point during replication. BMC Vet Res. 2014 Jan 16.
• Chi X et al, Oral administration of tea saponins to relive oxidative stress and immune suppression in chickens. Poult Sci. 2017 Sep 1.
• Clark K et al. An in vitro study of theaflavins extracted from black tea to neutralize bovine rotavirus and bovine coronavirus infections. Vet Microbiol. 1998 Oct;63(2-4):147-57.
• Harri Hemilä. Vitamin C and SARS coronavirus. Journal of Antimicrobial Chemotherapy, Volume 52, Issue 6, December 2003, Pages 1049–1050, https://doi.org/10.1093/jac/dkh002
• Juzeniene A et al., “The seasonality of pandemic and non-pandemic influenzas: the roles of solar radiation and vitamin D” Int J Infect Dis. 2010 Dec;14(12):e1099-105. doi: 10.1016/j.ijid.2010.09.002. Epub 2010 Oct 29.
• Nimmerjahn et al. “Active NF-kappaB signalling is a prerequisite for influenza virus infection” J Gen Virol. 2004 Aug;85(Pt 8):2347-56.
• Cannell JJ et al., “Epidemic influenza and vitamin D.” Epidemiol Infect. 2006 Dec;134(6):1129-40. Epub 2006 Sep 7.
• Urashima et al., “Randomized trial of vitamin D supplementation to prevent seasonal influenza A in schoolchildren” Am J Clin Nutr. 2010 May;91(5):1255-60.
• Rasool A et al. Anti-avian influenza virus H9N2 activity of aqueous extracts of Zingiber officinalis (Ginger) and Allium sativum (Garlic) in chick embryos. Pak J Pharm Sci. 2017 Jul;30(4):1341-1344.
• Patel S et al. The relevance of folkloric usage of plant galls as medicines: Finding the scientific rationale. Biomed Pharmacother. 2018 Jan;97:240-247. doi: 10.1016/j.biopha.2017.10.111. Epub 2017 Nov 6.
• Djakpo O, Yao W. Rhus chinensis and Galla Chinensis–folklore to modern evidence: review. Phytother Res. 2010 Dec;24(12):1739-47. doi: 10.1002/ptr.3215. Review.
• Sakhr K, El Khatib. Physiochemical properties and medicinal, nutritional and industrial applications of Lebanese Sumac (Syrian Sumac – Rhus coriaria): A review.
• Sierra Rayne, Giuseppe Mazza. Biological Activities of Extracts from Sumac (Rhus spp.): A Review. Nature Precedings (2007)

Slika: Ajale auf Pixabay