Uticaj ishrane na regulaciju visokog krvnog pritiska (hipertenzije)

Način ishrane igra veoma značajnu ulogu ne samo kod pacijenata sa već postavljenom dijagnozom hipertenzije, već i u prevenciji nastanka samog oboljenja.

Jedan od najčešće primjenjivanih pristupa kada je riječ o ishrani osoba sa povišenim krvnim pritiskom jeste tzv. „DASH“ dijeta (eng. Dietary Approaches to Stop Hypertension). DASH studije su pokazale da ishrana bogata voćem i povrćem, sa tačno određenim veličinama porcija i smanjenim unosom zasićenih masti, može smanjiti rizik za nastanak hipertenzije, odnosno, uticati na snižavanje krvnog pritiska kod osoba sa već prisutnom hipertenzijom. (1, 2)

Jedan od važnih faktora vezanih za regulisanje visokog krvnog pritiska jeste redukcija unosa soli. Primjena DASH dijete utiče na smanjenje sistolnog krvnog pritiska za 5-6 mmHg, dok smanjenje unosa soli (na minimalnih 1500mg/dan), u kombinaciji sa DASH dijetom smanjuje krvni pritisak za dodatnih 5-8 mmHg. (3). Uz korigovanje ishrane, kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, važan korak je i gubitak tjelesne mase, za koji je dokazano da snižava sistolni krvni pritisak za 4.5mmHg, odnosno dijastolni krvni pritisak za 3.2 mmHg. Pretpostavlja se da je objašnjenje za ovu pojavu činjenica da se smanjenjem tjelesne težine i gubitkom kilograma smanjuje i volumen krvne plazme, a time i povišene vrijednosti krvnog pritiska. (4)

PRINCIPI DASH DIJETE:

Kako je već pomenuto, DASH dijeta stavlja akcenat na veće količine voća i povrća, zatim proizvode od žitarica cjelovitog zrna, ribu, nemasno meso i leguminoze, uz nekoliko porcija orašastih plodova i sjemenki sedmično. Ukupna količina kalorija ne bi trebala da prelazi 2000/danu. (5)

1. Žitarice cjelovitog zrna: 6-8 porcija po danu, uključujući zobene pahuljice, bulgur, kinou, smeđu rižu, te vrste hljeba od neprerađenog zrna žitarica.
2. Povrće: 4-5 porcija po danu; dozvoljene su sve vrste povrća, sa akcentom na zeleno lisnato povrće (špinat, blitva), krompir, brokule i pasulj – ove vrste povrća obiluju kalijumom, mineralom koji utiče na smanjenje krvnog pritiska mehanizmom vazodilatacije, odnosno, širenja krvnih sudova.
3. Voće: 4-5 porcija po danu; banane (bogate kalijumom), jabuke, kruške, breskve, bobičasto voće.
4. Mliječni proizvodi: 2-3 porcije po danu; ovdje treba obratiti pažnju na postotak masti u pomenutim proizvodima, dakle birati niskomasne mliječne proizvode
5. Orašasti plodovi, sjemenke, leguminoze: 4-5 porcija sedmično, uključujući kikiriki, bademe, lješnike, orahe, sjemenke suncokreta, lanene sjemenke, pasulj i grašak. (6)

Najbolji rezultati u snižavanju vrijednosti krvnog pritiska primjenom DASH dijete postižu se u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću. Preporučuje se 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, svakodnevno. Ovdje je bitno naglasiti da pojedinac odabere fizičku aktivnost koja odgovara njegovom senzibilitetu, jer će na taj način održati motivaciju tokom dužeg vremenskog perioda (predlažemo brzo hodanje, vožnju bicikla, plivanje i kraće intervale trčanja).

DODACI PREHRANI KOJI SE PREPORUČUJU KAO DOPUNA DASH DIJETI:

1. Folna kiselina, u dozi od 1000 µg dnevno (7)
2. Vitamin C, u dozi od 500 mg dnevno (8)
3. Magnezijum, u dozi od 400 mg dnevno (pri čemu treba voditi računa o hemijskom obliku magnezijuma u dodatku koji se koristi: najbolju bioraspoloživost u digestivnom traktu imaju magnezijum citrat i magnezijum hlorid, stoga treba birati preparate magnezijuma vezanog u ovim oblicima) (9, 10).Učinak magnezijuma na krvni pritisak tumači se njegovim fiziooškim svojstvom da smanjuje tonus i kontraktilnost krvnih sudova. Takođe, primjena magnezijuma kod ljudi stimiliše produkciju supstance koja djeluje kao vazodilatator – širi i opušta krvne sudove, a time snižava i povišen krvni pritisak. (12)
4. Vitamin D, u dozi od 800 IU, u kombinaciji sa kalcijumom u dozi od 1200 mg, istovremeno primjenjeni značajno snižavaju krvni pritisak, u odnosu na sam kalcijum, primjenjen i istoj dozi. (13)
5. Omega – 3 – masne kiseline, u dozi do 3g dnevno, unesene putem dodataka ishrani, ili putem ribe (preporučuje se konzumiranje ribe barem dva puta sedmično, za pacijente sa povišenim krvnim pritiskom i povišenim trigliceridima – posebno bogate omega – 3 – masnim kiselinama su losos, tuna i sardine). Dodatni benefiti omega – 3 – masnih kiselina jesu smanjenje rizika od pojave iznenadnog srčanog udara, smanjenje mogućnosti pojave abnormalnosti u srčanom ritmu, te redukcija plakova – masnih nakupina na zidovima krvnih sudova, koje ometaju protok krvi i utiču na povećanje krvnog pritiska. (14)
6. Koenzim Q10, antioksidans koji pomaže ćelijama u produkciji energije. Jedno istraživanje (15) je pokazalo da je koenzim Q10, uzet u vidu dodatka ishrani, uticao na smanjenje dijastolnog krvnog pritiska za 10 mmHg, odnosno na smanjenje sistolnog krvnog pritiska za 17 mmHg.

HRANA KOJU TREBATE IZBJEGAVATI AKO IMATE HIPERTENZIJU

• So. Ograničiti količinu unijete soli na 1500 mg dnevno. Ovdje treba voditi računa o unošenju hrane u koju je dodata veća količina, naizgled skrivene, soli: supe iz kesice, suhomesnati proizvodi, kiseli krastavci, različite vrste gotovih sosova iz konzerve, itd.
• Šećer. Unos velikih količina šećera, u sastavu različitih konditorskih proizvoda ili zaslađenih pića vodi ka razvoju gojaznosti, što posljedično dovodi do povećanja krvnog pritiska; American Heart Association preporučuje da maksimalna količina unijetog šećera za žene bude 24g, odnosno za muškarce, 36 g dnevno.
• Alkohol. Svakodnevno konzumiranje alkohola vodi ka povećanju krvnog pritiska, zbog toga bi ga osobe sa hipertenzijom trebale izbjegavati; uz to, alkoholna pića sadrže veliku količinu kalorija, i svakodnevno konzumiranje vodi ka povećanju tjelesne težine. (16)

DODATNI BENEFITI DASH DIJETE

Pored uticaja ovog načina ishrane na snižavanje krvnog pritiska kod osoba sa hipertenzijom, nekoliko kliničkih studija je pokazalo da ova dijeta takođe utiče na snižavanje nivoa ukupnog holesterola, triglicerida, te da smanjuje incidencu pojave kolorektalnog karcinoma, moždanog i srčanog udara. (11)

LITERATURA

1. Appel, L.J., Champagne, C.M., Harsha, D.W., i sar. (2003). Effects of comprehensive lifestyle modification on blood pressure control: main results of the PREMIER clinical trial. JAMA; 289(16):2083-93.

2. Svetkey, L.P., Simons-Morton, D., Vollmer, W.M., i sar.(1999). Effects of dietary patterns on blood pressure: subgroup analysis of the Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH) randomized clinical trial. Arch Intern Med;159(3):285-93.

3. Sacks, F.M., Svetkey, L.P., Vollmer, W.M., i sar. (2001). Effects on blood pressure of reduced dietary sodium and the Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH) diet. DASH-Sodium Collaborative Research Group. N Engl J Med; 344(1):3-10

4. Semlitsch ,T., Jeitler, K., Berghold, A., i sar.(2016.). Long-term effects of weight-reducing diets in people with hypertension. Cochrane Database Syst Rev;3:CD008274

5. Mayo ClinicStaff (2019.). DASH diet: Healthy eating to lower your blood pressure. [internet] dostupno na: https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eating/in-depth/dash-diet/art-20048456 [pristupljno: 14. maja 2020.]

6. Healthline (2018.). The Complete Beginner’s Guide to the DASH Diet [internet] dostupno na: https://www.healthline.com/nutrition/dash-diet#adjusting-your-diet [pristupljeno: 14. maja 2020]

7. Mizushima, S., Cappuccio, F.P., Nichols, R., i sar. (1998). Dietary magnesium intake and blood pressure: a qualitative overview of the observational studies. J Hum Hypertens. ;12(7):447-53.

8. Hajjar, I.M., George, V., Sasse, E.A., i sar. (2002). A randomized, double-blind, controlled trial of vitamin C in the management of hypertension and lipids. Am J Ther.;9(4):289-93.

9. Song ,Y,, Sesso, H.D., Manson, J.E., i sar. (2006). Dietary magnesium intake and risk of incident hypertension among middle-aged and older US women in a 10-year follow-up study. Am J Cardiol.;98(12):1616-21.

10. Healthline (2019.). 10 Interesting Types of Magnesium (and What to Use Each For) [internet] dostupno na: https://www.healthline.com/nutrition/magnesium-types#2.-Magnesium-oxide [pristupljeno: 14. maja 2020]

11. Challa, H.J., Tadi, P., Uppaluri, K.R. (2020). DASH Diet (Dietary Approaches to Stop Hypertension). [internet] dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482514/#_NBK482514_pubdet_ [pristupljeno 14. maja 2020]

12. Živković, R. (2002). Dijetetika. Medicinska naklada: Zagreb

13. . Pfeifer, M., Begerow, B., Minne, H.W., Nachtigall, D., Hansen, C. (2001). Effects of a short-term vitamin D(3) and calcium supplementation on blood pressure and parathyroid hormone levels in elderly women.J Clin Endocrinol Metab. 86(4):1633-7.

14. WebMD (2019.). Omega-3 Fish Oil Supplements for Heart Disease. [internet] dostupno na: https://www.webmd.com/hypertension-high-blood-pressure/guide/omega-3-fish-oil-supplements-for-high-blood-pressure [pristupljeno 27.maja 2020]
15. Rosenfeldt, F.L., Haas, S.J., Krum, H., Hadj, A., J-Y Leong, K.Ng., Watts, G.F. (2007). Coenzyme Q10 in the treatment of hypertension: a meta-analysis of the clinical trials. Journal of Human Hypertension. 21: 297–306
16. Healthline (2019). Eating with high blood pressure: Food and Drinks to Avoid. [internet] dostupno na: https://www.healthline.com/health/high-blood-pressure-hypertension/foods-to-avoid#deli-meat[pristupljeno 27.maja 2020]