Ekonomska kriza koja je nastala zbog pandemije COVID-a-19 stvorila je društvene preokrete koji su posebno izraženi u zemljama u razvoju. Za očekivati je da će osobe koje nastavljaju da rade, kao i osobe koje su u potrazi za poslom, se suočavati sa neposrednom neizvjesnošću i stresom. Psihološke intervencije će biti potrebne za pomoć ljudima koji se suočavaju sa kriznim situacijama u društvu.
Utjecaji gubitka posla na mentalno zdravlje vjerojatno će biti značajno izraženi, s obzirom na istraživanja koja pokazuju da je nezaposlenost povezana s anksioznošću, depresijom i gubitkom zadovoljstva životom.
Nedovoljna zaposlenost i nestabilnost posla, predstavljaju dva dodatna rezultata utjecaja pandemije koronavirusa, i stvaraju teškoće osobama koje se ne ubrajaju u broj nezaposlenih.
Mnogi od tih ljudi trebat će psihološku podršku. Zapravo, informisanost o mentalnom zdravlju potrebna je za sve ljude koji su zaposleni i posebno za ljude koji su ostali bez posla, tj. nezaposleni.
Gubitak posla i nezaposlenost na duži vremenski period predstavlja psihološku i finansijsku traumu koje su povezane. Osoba osim što doživljava ekonomske posljedice nezaposlenosti, može doživljavati i negativne posljedice na fizičko zdravlje, a posebno je ugroženo mentalno zdravlje. Osoba u tom periodu doživljava gubitak samopuzdanja, samopoštovanja, anksioznost i depresiju. Posebno može biti zabrinjavajući porast nasilnih ponašanja i samoubistava kod osoba koje su nezaposlene.
Psiholozi ne mogu riješiti ekonomski problem, ali zasigurno mogu pomoći ljudima da se nose i upravljaju sa kriznim situacijama.
Opasnosti po mentalno zdravlje
Istraživanja o nezaposlenosti pokazuju da je gubitak posla štetan čak za mentalno i fizičko zdravlje, i kod osoba koje nisu imale ozbiljne finansijske probleme zbog nezaposlenosti. Rad ljudima daje vremensku strukturu, pruža identitet, daje svrhu, snagu, motivaciju, a pruža i društvenu interakciju sa drugima. Kada sve to ljudi izgube dolazi do poteškoća u mentalnom zdravlju.
Oni koji su u najvećem riziku za pojavu problema sa mentalnim zdravljem, su oni kojima nezaposlenost predstavlja neposrednu prijetnju za opstanak. Ljudi s manjim financijskim sredstvima i oni koji imaju veće finansijske gubitke zbog nezaposlenosti manje su zadovoljni svojim životom.
Populacija koja je pod rizikom zbog nezaposlenosti
Ekonomska kriza zbog pandemije COVID-19 pogađa neke kategorije radnika više od drugih. Kada posmatramo ko je najviše nezaposlen, to su osobe koje su radile u usložnim djelatnostima i žene.
S obzirom na to da kućne dužnosti i briga o djeci nesrazmjerno padaju na žene, i žene koje su zaposlene mogu imati poteškoće sa uspostavljanjem rutine, posebno u situacijama, ako škole koje pohađaju djeca i centri ne rade u punom kapacitetu, i ako dođe do ponovnog zatvaranja ovih ustanova.
Ranija istraživanja o nezaposlenosti sugerišu da gubitak posla može biti posebno štetan za zdravlje i dobrobit starijih radnika. Radnici u pedesetim i šesdesetim godinama života koji izgube posao imaju povećane stope smrtnosti, vjerojatno zato što je gubitak zdravstvenog osiguranja opasniji za starije osobe.
Veliki broj naučnih dokaza pokazuje da nezaposlene osobe imaju niži nivo psihološkog blagostanja od zaposlenih osoba.
Nezaposlenost je povezana s brojnim psihološkim poremećajima, posebno s anksioznošću, depresijom i zlouporabom opojnih sredstava, opasnim ponašanjima, uključujući samoubistva i nasilje prema članovima porodice ili drugima. Takvi su nalazi zabilježeni u mnogim industrijski razvijenim zemljama, i uz neke manje varijacije, odnose se na radnike oba pola i svih dobi.
Dobro mentalno zdravlje utječe na spremnost ljudi za pronalaženjem i prihvatanjem posla. Nezaposlenost uzrokuje stres, koji ima dugotrajne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje.
Savjeti za osobe koje su izgubile posao
- Mobilizirajte sve vlastite kapacitete kao pomoć da lakše podnesete situaciju u kojoj se nalazite. U vlastite kapacitete spada i podrška bližnjih, koja će vam pomoći pri upravljavanju vlastitim emocijama i organizovanjem života.
- Misli koje pomažu su: “i dobre i loše stvari prođu”, “i ovo će proći”; “sada treba izdržati i pokazati snagu”; “dosta ljudi se nalazi u istoj situaciji!”
- Ostvarite komunikaciju sa ljudima koji razumiju situaciju u kojoj se nalazite. Prvenstveno se misli na komunikaciju sa osobama koje su optimistične, sa kojima možete razgovarati o tome kako se osjećate i osobama koje posjeduju iskustvo uspješnog nošenja sa teškim okolnostima, tj. ljudima koji su spremni pomoći.
- Izbjegavajte prepuštanje situaciji i negativnim mislima, praćenje negativnih vijesti, korištenje opojnih stredstava (alkohol, nikotin, lijekovi za smirenje i druge psihoativne supstance).
- Ako imate brojne negativne misli koje prolaze glavom zbog kojih počinjete sumnjati u sebe i teško vam se nositi sa njima, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje (psihologa, psihoterapeuta).
- Provodite aktivnosti koje smanjuju negativne posljedice nezaposlenosti. Misli se na aktivnost koje imaju rutinu i vremensku strukturu, kao što su npr. usmjeravanje pažnje na potrebe drugih i pomoć drugima, volonterski rad u humanitarnim organizacijama, učenje i tjelesne vježbe.
Bez obzira da li ste nezaposleni duži ili kraći vremenski period važno je da usmjerite svoje razmišljanje na pozitivne stvari u životu i da obavezno ostanete aktivni, jer će to povećati vaše samopouzdanje i samopoštovanje.
Literatura:
https://www.apa.org/monitor/2020/10/toll-job-loss
https://www.beyondblue.org.au/the-facts/unemployment
https://www.heretohelp.bc.ca/infosheet/unemployment-mental-health-and-substance-use
Slika: Foto von Anna Shvets von Pexels
