Hipertenzija predstavlja veliki javnozdravstveni problem današnjice. The American Heart Association je utvrdila da povišeni krvni tlak zahvaća približno svaku treću odraslu osobu u SAD-u. Također je ustanovljeno da visoki krvni tlak zahvaća i 2 miliona djece i mladih u SAD-u, a The Journal of the American Medical Association izvještava da ih je mnogo još nedijagnosticirano. Povišen arterijski tlak je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto i pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija.(1)
Koliko sol utiče na hipertenziju?
Podaci iz Framingham Heart Study and National Health i Anketa o ispitivanju prehrane pokazuju da za smanjenje krvnog tlaka od samo 2mm Hg trebao bi rezultirat i smanjenjem učestalosti od 17 posto hipertenzija, 15 posto smanjenje rizika od moždanog i prolaznog udara ishemijskog napada i 6 posto srčane bolesti. Nadalje, zaključili su da bi sniženjem krvnog tlaka mogli prevenirati niz kardiovaskularnih bolesti. Pokusi na životinjama, opservacijske studije i randomizirana kontrolirana ispitivanja ukazuju na uzročno-posljedičnu vezu između prehrambenih unosa soli i povišenog krvnog tlaka. Najnovija prospektivna kohortna istraživanja pokazuju da visok unos soli u prehrani povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.(5). U brojnim epidemiološkim, kliničkim i eksperimetalnim studijama smanjeni unos natrija dokumentirano pokazuje snižavanje krvnog tlaka. Stariji ispitanici, Afroamerikanci su više osjetljivi na učinke smanjenog unosa soli na snižavanje krvnog tlaka. Sistolički krvni tlak može se sniziti za 4 do 8 mm Hg, veće smanjenje krvnog tlaka postiže se kada se smanjeni unos soli kombinira s promjenom načina života i prehrambenih navika kao i fizičkom aktivnosti.
Povećanje unosa soli dokazano utiče ne samo krvni tlak, već i rizik od moždanog udara, hipertrofiju lijeve komore srca i proteinuriju. (6). Shodno tome, smanjenim unosom soli preveniramo hipertenziju i komplikacije drugih oboljenja koje ona uzrokuje.
Istraživanja u svijetu
Kohortne studije i ispitivanja s rezultatima pokazala su da je smanjenje soli jedna od najisplativijih i učinkovitijih mjera za poboljšanje javnog zdravlja širom svijeta. U Americi je unos soli>9 g /dan. Izvori soli u prehrani uvelike variraju među zemljama; u razvijenim zemljama 75 posto soli dolazi iz prerađene hrane, dok u zemljama u razvoju poput dijelova Brazila, 70 posto dolazi iz soli dodane tijekom kuhanja ili za stolom. Korekciju količine soli, prehrambena industrija mora provesti postupno i kontinuirano. Brojne su države u Americi pokrenule programe smanjenja soli. Izazov sada je angažiranje drugih zemalja.
Smanjenje unosa soli u populaciji rezultirat će velikim poboljšanjem javnog zdravlja, uz velike uštede u zdravstvenom sustavu. Na primjer, Finska je pokrenula sustavni pristup smanjenju unosa soli u kasnim 1970-im putem kampanja za masovne medije, suradnju s prehrambenom industrijom i provedba zakona o označavanju soli. Ovaj pristup je doveo do značajnog prosječnog smanjenja unosa soli finskog stanovništva od 14 g dnevno 1972. godine do < 9 g dnevno 2002. godine. Smanjenje unosa soli bilo je praćeno i padom sistoličkog i dijastoličkog tlaka >10 mm Hg i smanjenjem smrtnosti od moždanog udara i koronarne bolesti od 70 do 80 posto.
Prevencija hipertenzije
Bitno je naglasiti da se na pojavnost hipertenzije može utjecati promjenom životnih stilova, smanjenjem unosa soli, prestankom pušenja, redovitom tjelesnom aktivnošću, pravilnom prehranom, održavanjem normalne tjelesne težine, izbjegavanjem učestale konzumacije alkohola, te održavanjem kako fizičkog tako i mentalnog zdravlja. Preporučeni dnevni unos soli za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti iznosi <2,3 g Na ili 4 – 6 g NaCl.(1,2)
Inicijativa za smanjenje unosa kuhinjske soli
Zdravstveni benifiti od smanjenja unosa soli u svakodnevnoj prehrani bili su dovoljan razlog za pokretanje inicijative za smanjenje unosa kuhinjske soli kako u EU tako i u svijetu. Ova akcija pokazala se kao jedna od većih neminovnih interventnih javnozdravstvenih.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je do 2025. godine smanjiti konzumaciju kuhinjske soli za 30 posto. Cilj je ostvariti preporučenu konzumaciju od 5 g dnevno (2 g natrija dnevno). Kuhinjska sol je nužna za pravilno funkcioniranje svakog organizma no između benifita i lošeg utjecaja važna je doza, odnosno količina unosa. Znanstvenim istraživanjima se ustvrdilo da dnevno unosimo 5 do 10 g soli više no što je organizmu potrebno.
Najvećim dijelom sol unosimo gotovim, polugotovim i pekarskim proizvodima koji ujedino predstavljaju proizvode na kojim bi se trebalo vršiti smanjivanje istoga s naglaskom na očuvanje tehnološkog postupka i ne umanjivanju kvalitete proizvoda i samoga okusa.
Putem gotove i polugotove hrane unosimo na dnevnoj bazi 70 posto soli, a kruhom i ostalim pekarskim proizvodima 30 – 40 posto soli. Uz veliki unos pekarskih proizvoda i pretilost kao javnozdravstveni rizik se veže i prekomjerni unos soli te konstantan porast kroničnih nezaraznih bolesti. U ove bolesti ubrajamo arterijsku hipertenziju, dijabetes, debljinu, srčane, bubrežne i plućne bolesti, kao i rak, a odgovorne su za 86 posto preuranjenih smrtnih slučajeva u Europi. Za pojavu svih navedenih bolesti kao jedan od najvažnijih čimbenika rizika navodi se, izravno ili neizravno, prekomjeran unos kuhinjske soli. Očekivanja su velika s tim da bi se, uključujući 2020. godinu, smanjenjem prosječnog dnevnog unosa kuhinjske soli za oko 2 grama postigao rezultat snižavanja arterijskog tlaka na populacijskoj razini za 2 mmHg .(3,4).
Zaključak
Da bi inicijativa javnozdravstvene akcije živjela, važna je svakako edukacija i osviještenost poveznice zdravlja s pravilnom prehranom te samim time i smanjenim unosom soli. Svakako je za preporučiti i upotrebu raznih vrsta začina za dobijanje raznih okusa.
Smanjenje unosa soli vodi smanjenju rizika za razvoj kardiovaskularnih događanja i smrti.
Smanjenje unosa soli može odgoditi ili spriječiti pojavu ili liječenje hipertenzije kod osoba koje nisu hipertenzivne i doprinose smanjenju krvnog tlaka u hipertenzivnih osoba koje već primaju medicinsku terapiju. SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) je preporučio smanjenje soli kao jednu od tri glavne prioritetne akcije za rješavanje globalne krize nezaraznih bolesti. Nekoliko zemalja (npr. Finska i Velika Britanija) uspješno su provele programe smanjenja soli, a unos soli je opao. Brojne zemlje Amerike slijede vodstvo Velike Britanije i pokrenule su nacionalne inicijative za smanjenje soli. Od 2009. u toj je regiji porasla je inicijativa za smanjivanje soli na razini stanovništva, a vodila ga je Panaamerička zdravstvena organizacija. Smanjenje unosa soli od populacije zahtijeva akciju na svim razinama, uključujući vladu, prehrambenu industriju, nevladine organizacije, zdravstvene radnike i javnost. Ključ uspjeha je postavljanje određenih ciljeva za sadržaj soli za sve kategorije hrane s jasnim vremenskim okvirom i programom praćenja. Unatoč činjenici da su regulacija i zakonodavstvo učinkovitiji od dobrovoljnih pristupa, komplicirani postupak zakonodavstva u mnogim zemljama doveo bi do ozbiljnih kašnjenja u djelovanju. Najbolji način za nastavak je započeti s politikom dobrovoljnog smanjenja soli dok se provodi zakonodavstvo. S obzirom na ogromne troškove smanjenja soli na javno zdravstvo, bilo bi nemarno da bilo koja vlada sada ne poduzima mjere.(7).
LITERATURA
-
HZZJZ (2018.). Svjetski dan hipertenzije.[internet] Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-hipertenzije-2018/ [ pristupljeno: 13.maja 2020.]
-
Živković, R.(2002.).Dijetetika
-
Štimac, D., Krznarić, Ž., Vranešić Bender, D., Obrovac Glišić, M. (2014.). Dijetoterapija i klinička prehrana
-
HZZJZ (2014.). Inicijativa za smanjenje unosa kuhinjske soli. .[internet] Dostupno na: hzjz.hr/wp-content/uploads/2014/11/Strateški-plan-za-smanjenje-prekomjernog-unosa-kuhinjske-soli-u-RH-2015.-2019..pdf [ pristupljeno: 13.maja 2020.]
-
Jiang He and Paul K Whelton (2001.).Salt intake, hypertension and risk of cardiovascular disease: an important public health challenge
-
Tiberio M. Frisoli, MD,a Roland E. Schmieder, MD,b Tomasz Grodzicki, MD,c Franz H. Messerli, MDa (2012.). Salt and Hypertension: Is Salt Dietary Reduction Worth the Effort?
-
Feng J. He, Norm R. C. Campbell, and Graham A. MacGregor (2012.). Reducing salt intake to prevent hypertension and cardiovascular disease
