Imuni sistem je kompleks ćelija, tkiva i organa koji rade zajedno u cilju zaštite organizma od uzročnika raznoraznih oboljenja. Kod većine zdravih ljudi imunitet funkcionira i u stanju je razdvojiti štetno (bakterije, virusi, gljivice, paraziti koji ugrožavaju ljudski organizam) od korisnog (vlastite tjelesne strukture, hrana i dr.) te po potrebi odgovoriti aktivacijom odbrambenih mehanizama. Ipak, kao i u slučaju svih ostalih tjelesnih mehanizama, i imuni sistem, zavisno od okolnosti može funkcionirati slabije ili bolje te mu je potrebno dati određenu vrstu potpore. U ovom članku ćemo se osvrnuti na temeljne mehanizme funkcioniranja imunog sistema, uzroke njegovog slabljenja ili disbalansa, te način na koji mu možemo pomoći pri održavanju zdrave funkcije.
Šta je „pad imuniteta“?
Imunološki sistem štiti tijelo od raznih uzročnika bolesti, a njegovi organi i tkiva (primarni-timus i koštana srž, sekundarni-slezena i krajnici) povezani su limfnim sudovima kroz koje teku limfociti. Uloga limfocita je odbrana organizma. Kada se uzročnik oboljenja nađe u tijelu imunitet organizma se aktivira, a ukoliko ne uspije da se izbori sa napadačem, nastaje bolest.
Da bi mogao uspješno braniti nas od zaraza, imunitet mora biti u ravnoteži. Oslabljeni imunitet nije dovoljno efikasan da se bori protiv bolesti, ali i nekontrolisano aktivan imunitet takođe može da ima suprotan efekat i da ošteti spostveni organizam, kao što je slučaj kod autoimunih bolesti. Svako narušavanje ravnoteže imuniteta ima za posljedicu češće infekcije, alergije, pa čak i maligne bolesti
Urođeni poremećaji imunog sistema su veoma rijetki. Radikalni poremećaji imuniteta uglavnom su posljedica primjene imunosupresivnih lijekova, prisustva malignih bolesti, ozbiljnih gastrointestinalnih oboljenja ili izuzetno loše ishrane. Pogrešno je uvriježeno mišljenje da zima slabi imunitet. Promjena godišnjih doba ili temperature ne spada u faktore koji utiču na zdravlje imunog sistema.
Simptomi pada imuniteta
Simptomi pada imuniteta mogu biti veoma nespecifični i potrebno ih je sagledati sve u paketu i uz podršku stručnjaka kako bi se napravila ispravna dijagnoza. Neke od mogućih simptoma ćemo navesti u nastavku.
Stalne respiratorne infekcije otporne na terapiju spadaju u najčešće simptome slabog imunološkog sistema.
Gubitak tjelesne mase – kao što smo već spomenuli, iako djeluje paradoksalno, slab imunitet može prouzrokovati gubitak tjelesne mase. Naime, zbog smanjene sposobnosti tijela da se zaštiti od raznih patogena, potrebno mu je više energije kako bi izašao na kraj sa uzročnicima oboljenja. Imuni sistem je prisutan i aktivno djeluje u želucu i crijevima u sprječavanju rasta štetnih bakterija i parazita. Oštećen imunitet ne vrši eliminaciju ovih mikroorganizama koji se nadmeću sa ljudima o preuzimanju hranjivih materija unijetih hranom. Na taj način dolazi do gubitka tjelesne težine usljed pada imuniteta.
Osjećaj nadutosti – usljed poremećene crijevne mikroflore, koja je jedan od veoma bitnih faktora za zdravo funkcioniranje imuniteta, javlja se osjećaj nadutosti.
Povećanje tjelesne mase također može biti povezano sa oslabljenim imunitetom, a do nje može doći zbog poremećaja rada crijevne flore i nemogućnosti pravilne razgradnje hranjivih materija. Teškoće se javljaju pri razlaganju masnih naslaga i adipocita kod povećane potrebe za energijom. Ovaj problem može nastati i zbog preopterećenja jetre, te slabijim izlučivanjem žuči koja ima ulogu u apsorpciji hranjivih materija.
Smanjen apetit i loš kvalitet kože, kose i noktiju – hronični nedostatak esencijalnih vitamina i minerala u organizmu uzrokuje pad imuniteta sa pratećim simptomima grčeva u mišićima, nesanicom (nedovoljan unos magnezija), smanjenim apetitom i lošim kvalitetom kože, kose i noktiju (nedostatak vitamina iz skupine B-kompleksa).
Anemija – nepravilna ishrana sa nedovoljnim unosom navedenih nutrijenata takođe može dovesti do anemije koja je čest pratilac oslabljenog imuniteta. Takođe, oslabljen organizam i probava nadalje imaju mnoge zdravstvene probleme, uključujući i mogućnost nastanka alergija pri kojima imuni sistem reaguje na vanjske faktore iz našeg okruženja koje inače nisu štetne.
Sve skupa predstvlja jedan “začarani” krug u kojem je teško razlučiti šta je uzrok a šta posljedica. Iz tog razloga je veoma bitno obraćati se stručnjacima po pitanju dijagnosticiranja zdravstvenih problema.
Koji su uzročnici „pada imuniteta“?
U faktore koji se često navode kao uzročnici slabljenja imuniteta su, osim raznoraznih oboljenja, također i manjak fizičkih aktivnosti, manjak sna, stres, nepravilna ishrana itd.
Fizičke aktivnosti – Koliko je važno održavanje aktivne fizičke sposobnosti, pokazuju medicinska istraživanja o tome da redovna vježba pomaže funkcijama neutrofila- vrste ćelija koje rade na ubijanju neželjenih i opasnih mikroorganizama koji mogu negativno uticati na zdravlje.
Hronični stres – kao dugotrajna reakcija na negativne stimuluse iz okruženja, hronični stres dovodi do poremećaja u endokrinom sistemu, koji se odražavaju na smanjenje odbrambenih snaga. Indukcijom stresa i oslobađanja kortikosteroidnih hormona, slabi imuni sistem.
Nedostatak sna – Dok spavamo ćelije imunog sistema uključuju aktivno odbrambene mehanizme za borbu protiv infekcija. Osim toga san je proces direktno povezan sa hormonalnim sustavom koji također ima uticaj na stanje imuniteta.
Nepravilna ishrana – je također čest uzročnik pada imuniteta. Svakako je od vitalnog značaja dobro izbalansiran asortiman hrane, uključujući voće, povrće i žitarice koji obezbjeđuju ključne vitamine, minerale, fitohemikalije i antioksidanse. Unos masne hrane i prevelik unos šećera inhibira fagocitozu, kojom limfociti uništavaju viruse i bakterije.
Uz izbjegavanje situacija koje dovode do stresa, održavanje režima stalne fizičke aktivnosti, 7-8 sati redovnog sna i zdravu ishranu, važan element u održavanju ili poboljšanju imunološkog sistema svakog pojedinca je primjena dijetetskih suplemenata. U današnje vrijeme masovne proizvodnje hrane jasno je da kvalitet namirnica opada. Samim time je sve opravdanija primjena dodataka ishrani (suplemenata).
Mehanizmi imunoloških reakcija
Imunološke, tj. odbrambene reakcije se podstiču i odigravaju u organizmu samo pri kontaktu sa nekim za njega stranim i potencijalno štetnim tijelom. Materije koje su sastavni dio stranih tijela i izazivaju odbrambene reakcije zovu se antigeni. Antigeni u kontaktu sa imunim celijama izazivaju stvaranje antitijela. Antitijela u nastavku prepoznaju antigene i u nastavku ih uništavaju ili neutrališu. Dakle mehanizam imunoloških reakcija se sastoji u stavranju kompleksa antigen-antitijelo čime se vrši razaranje ili neutralizacija stranih tijela.
Šta su dijetetski suplementi?
Dijetetski suplement je industrijski ili farmaceutski proizvod u vidu pilula, kapsula, tableta ili tečnosti, namijenjen da dopuni ishranu. Ovi dodaci obezbjeđuju koncentrirane hranjive sastojke iz različitih izvora hrane ili sintetski proizvedenih sastojaka ili kombinaciju navedena dva. Njihovi sastojci obuhvataju: vitamine, minerale, vlakna, masne kiseline i aminokiseline.
Podrška u vidu višestruke vitaminske i mineralne formule je obično prvi korak u podršci imunološkom sistemu.
Dodaci ishrani kao potpora imunom sustavu
Navešćemo neke od najvažnijih dodataka ishrani bitnih za opotporu imunom sistemu.
Antioksidansi
Antioksidansi, odnosno vitamini A,C,E, Selen, cink i brojne fitohemikalije snižavaju razinu toksičnih tvari u tkivima i u krvi.
Vitamin A – Dajući snagu ćelijskim membranama, vitamin A i njegov provitamin beta-karoten koji se u tijelu pretvara u aktivni oblik vitamina A, pomažu u zaštiti sluznice usta, nosa, grla i pluća, pa stoga smanjuje podložnost infekcijama.
Vitamin C (askorbinska kiselina) – ima bitne funkcije pri održavanju intercelularnog materijala, sintezi kolagena, redoks-reakcijama, metabolizmu adrenalnih steroida, u metabolizmu lijekova, ali je i veoma bitan antioksidant. Sve ove funkcije ga direktno ili indirektno dovode u vezu sa potporom imunom sustavu.
Vitamin E – Gripa i prehlada su posebno opasne za osobe starije dobi, te mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Novija istraživanja ukazuju da suplementi vitamina E mogu biti korisna prevencija jer je uočeno da značajno smanjuju opasnost od prehlada i drugih infekcija u osoba starije dobi.
Selen i cink – su esencijalni minerali koji stimulišu stvaranje imuno-ćelija. Brojni klinički eksperimenti doakazuju efikasnost cinka u inhibiciji razmnožavanja virusa. Selen je snažan antioksidans koji sprečava prerano starenje kože, mišića i mozga. Također sudjeluje u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a u jetri potiče izbacivanje toksina.
Propolis i matična mliječ
Otopina propolisa djeluje antivirusno, antibakterijski i lagano anestetski. Matična mliječ ima baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator.
Beta-glukan (vidi više ovdje)
Imunostimulirajući glukani se nalaze u namirnicama poput zobi, ječma, te u određenim vrstama medicinskih gljiva. In vitro istraživanja su pokazala kako unos beta-glukana poboljšava rad imunološkog sistema jačajući odbrambene sposobnosti makrofaga, neutrofila i ćelija ubojica koje se suočavaju s raznim bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima.
Enzimi i probiotici
Digestivni enzimi katalitički ubrazvaju metaboličke reakcije u organizmu i na taj način pomažu razlaganje hrane. U tom slučaju izostaje nadutost i pojava gasova. U slučaju grčeva se koriste digestivni enzimi koji sadrže lipaze za razgradnju masti, amilaze za razgradnju ugljikohidrata i proteaze koje razgrađuju proteine.
Pozitivan učinak probiotika (korisnih bakterija) i prebiotika (hrane za korisne bakterije) na funkciju imunološkog sistema izražen je kod svih dobnih skupina. Probiotici se odnose na bakterijske proizvode poput Lactobaccilli i Bifidobacter koji pospješuju imunitet.
Kalcij i d3 vitamin (više o vitaminu D ovdje)
Ova dva suplementa zajedno poboljšavaju zdravlje i čvrstoću kostiju i zuba. Ljudski organizam sa nivoom vitamina D u krvi manjim od 38 ng/ml imaju dvostruko veći rizik za obolijevanje od infekcija gornjeg respiratornog trakta. Kliničke studije su potvrdile sposobnost vitamina D da smanji rizik od prehlde i gripa. Da bi osigurali optimalan nivo vitamina D, većina zdravstvenih stručnjaka preporučuje dnevne doze od 2000 do 5000 IU.
Biljke kao suplementi
Đumbir – korijen đumbira sadrži spojeve zvane gingeroli koji posjeduju protuuplano, analgetsko , antikancerogeno i antipiretsko dejstvo. Prisustvo tih tvari je ključ povoljnog djelovanja đumbira na prevenciju i olakšanje simptoma hroničnih upalnih bolesti. (Saznaj više o đumbiru ovdje)
Astralagus – Korijen astragalusa (Astragalus memnbranaceus), kao bogat izvor polisaharida (glukana), saponina i antioksidanasa, je tradicionalni kineski lijek koji se koristi za liječenje virusnih infekcija i akutne prehlade. Kliničke studije u Kini su pokazale da je efikasan u podizanju broja leukocita u krvi.
Ljekovite gljive – kao što su maitake, shitake i reishi imaju značajne imunološke efekte zbog prisustva beta-glukana. Brojne eksperimentalne i kliničke studije pokazale su da beta-glukani u gljivama aktiviraju leukocite.
Echinacea – Ekstrakt dobiven iz biljke Echinacea angustifolia u obliku dodataka prehrani djeluje protuupalno, protuinfekcijski i ublažava simptome viroze. Studije pokazuju da ključni mehanizam koji leži iza učinkovitosti Echinacee podrazumijeva stimulaciju fagocitoze, odnosno sposobnosti limfocita da „progutaju“ i unište potencijalno štetna strana tijela. Nadalje, Echinacea posjeduje blaga antibiotska, antivirusna i antimikotička svojstva, te ometa djelovanje enzima hijaluronidaze koji pospješuje širenje infekcije.
Zeleni čaj – Posljednjih godina zeleni čaj se intenzivno proučava zbog blagotvornog djelovanja polifenola koje sadrži. Polifenol koji se smatra najmoćnijom aktivnom supstancom u zelenom čaju je epiglokatehin-3-galat (EGCG), vrsta katehina sa antioksidativnim, antimutagenim, antikancerogenim i protuupalnim djelovanjem. Stoga je na deklaraciji dodataka prehrani korisno provjeriti sadrži li standardiziranu dozu katehina.
Ukoliko se ne poradi na liječenju pada imuniteta, on može uzrokovati velike neprilike i biti okidač za ozbiljne bolesti. Dugovječnost i vitalnost su savremeni moto a dodaci prehrani čine važan dio te strategije. Važno je znati da dodaci prehrani nisu zamjena za uravnoteženu prehranu nego joj čine kvalitetnu dopunu.
