U toku je krizna situacija koja zahtjeva poseban stav i odnos ka njoj. Za razliku od drugih kriznih događaja ovaj, vezan za Koronu, uključuje socijalnu izolaciju. Mi smo socijalna bića i upravo socijalni kontakti nam omogućavaju lakše nošenje sa neugodnim događajima. Korona virus nam je to u dobroj mjeri oduzela. No, uz malo kreativnosti, negativne uticaje izolacije moguće je znatno ublažiti.
Obiteljima je to lakše, pojedincima nešto teže. U obiteljskom okruženju možemo prihvatiti novu situaciju kao priliku da se ponovo upoznamo sa bližnjima. Baš ponovo upoznamo? Da. Jer puni tempo modernog života sa puno obaveza nije nam dopuštao da se dovoljno posvetimo partneru, djeci, roditeljima. Ovo je idealna prilika za to. Samo da usvojimo ovaj stav i mijenjamo perspektivu gledanja na krizu. Samci mogu koristiti vrijeme za upoznavanje i razgovore sa dragim osobama putem onlajn servisa. Dakle, tražimo aktivne načine da smanjimo socijalnu izolaciju.
Kriza je izazov i nova mogućnost
Svaka kriza predstavlja opterećenje ali i otvara nove mogućnosti. Možemo pročitati knjige koje već dugo čekaju na red. Možemo pogledati film o kojem razmišljamo dugo vremena. Možemo isprobati nove recepte. Osmisliti nove načine komunikacije. Igrati razne, često i zaboravljene, društvene igre. Posvetiti se svom duhovnom razvoju. Dati sjaj našem domu. Razmjestiti stvari i dobiti novi izgled. Pažljivo korištenje vremena u periodu samoizolacije može znatno unaprijediti vlastitu ličnost. A zar ovo nije prilika i da malo predahnemo od teškog ritma kojeg smo sebi zadali?
Mentalni stav kojem trebamo težiti je: “sve mjere koje se provode su za moje dobro!”
Briga je sasvim uobičajena u ovakvim situacijama i pomaže nam da budemo oprezniji. Panika s druge strane smanjuje naše kapacitete kreativnog i kritičnog mišljenja.
Kako korisiti onlajn mogućnosti u cilju informisanja i pomoći?
Mjera koja je trenutno najoptimalnija za borbu protiv pandemije jeste smanjenje fizičkog kontakta, masovni karantin. U takvim uslovima i mogućnost dobivanja psihološke pomoći je svedena na minimum i većina servisa svoje usluge prebacuje na onlajn platforme. Autor teksta već dulje vrijeme i radi putem onlajn platformi, jer neke osobe nisu u mogućnosti fizički tražiti pomoć a mnogi su udaljeni pa im je takav vid podrške neophodan. Onlaj platforme su efikasne. Može se koristiti Skajp, Zoom, Vsee, Whatsapp, Viber, Mesindžer. Neki od ovih servisa pružaju više privatnosti (Zoom i Vsee).
Ukoliko vam treba psihološka podrška postoje rješenja. Nudimo vam nekoliko ideja. Radi se o servisima za pružanje psihološke pomoći kojima se možete obratiti:
Bosna i Hercegovina:
Crveni križ/krst BiH: 062 040 653 psiholog,
Fondacija Krila nade Sarajevo: 061 170 021 (6-14h), 062 772 795 (14-20h), 062 772 591 (12-24): psihoterapeuti.
Plavi telefon BiH: 080 05 03 05.
Centri za mentalno zdravlje.
Srbija
Centar za psihološku edukaciju: 0603546395
Crveni krst: www.redcross.org.rs
Internet stranica sa uputama: https://covid19.rs
Hrvatska
Nacionalni broj je 113
Brojevi telefona dostupni od 8 do 22h:
- 01/2991356
- 4696376
- 4696107
- 4696297
- 6468334
- 6468335
- 6468337
- 6468338
Čitajte samo provjerene informacije
Kriza je plodno tlo za plasiranje lažnih informacija. Lažne informacije snažno utječu na pojavu anksioznosti, pesimističnog pogleda i panike, što u slijedu osim na psihu ostavlja posljedice i na imunološki sustav. Svjedoci smo postojanja bezbroj portala koji samo kopiraju informacije, bez provjere. Ne znamo niti ko stoji iza zvučnog imena, niti kakve su mu kvalifikacije niti kakve su mu namjere. Odbacite sve što je neprovjereno. Teorije zavjere vam neće pomoći da nađete svoj mir.
Stranice koje su provjerene za pružanje objektivnih informacija:
Upute UNICEF-a: https://www.unicef.org/montenegro/price/korona-virus-covid-19-%C5%A1to-roditelji-treba-da-znaju
Svjetska zdravstvena organizacija BiH: http://www.euro.who.int/en/countries/bosnia-and-herzegovina
https://www.facebook.com/WHOBIH/
Svjetska zdravstvena organizacija Srbija: https://www.who.int/countries/srb/en/
Svjetska zdravstvena organizacija Hrvatska: https://www.who.int/countries/hrv/en/
Kako postupati sa djecom
Djeca različitih uzrasta zahtjevaju i različit pristup. Dajemo nekoliko savjeta za odnos prema djeci:
- Otvoreno razgovarajte sa njima, ali na njima razumljivom jeziku, uvažavajući njihovu mogućnost razumjevanja sadržaja,
- Dopustite im da se igraju, da smišljaju nove igre, a prilika je to da im pokažete i vaše ideje, ili kako ste se vi nekada igrali (te igre ne zahtjevaju posebne materijalne resurse, zabavne su i potiču mišljenje),
- Ograničite upotrebu mobilnih telefona, igranja na računaru, društvene mreže. Ovo je sjajna prilika da se djeca vrate igrama koje zahtjevaju fizičku okupaciju i kreativnost,
- Ograničite mogućnost da djeca gledaju sa vama informativne emisije, emisije o zarazi, pandemiji…djeca to mogu protumačiti na druge načine jer im je kritičko mišljenje možda još uvijek nerazvijeno,
- Zapamtite da djeca razmišljaju na konkretnom nivou, da još uvijek nemaju razvijeno apstraktno mišljenje i/ili kritično mišljenje. Sve je često uprošteno: kašalj je jednako korona, temperatura je jednako zaraza, virus je kao čudovište i sl. Isto tako im treba i konkretno pokazati kako se peru ruke, kako se radi dezinfekcija, i sl. Pokažite im i ponovite koliko god puta treba dok ih ne usvoje,
- Djeci možete dati razne zadatke: da učestvuju u čišćenju, da sa vama prave hranu, da sa vama planiraju dan…okupirajte ih, pravite zajedno priče, pjevajte pjesmice, napravite kućno pozorište…
- Starijoj djeci objasnite zašto je važno ostati kući a ne biti u kafiću ili igralištu. Oni mogu shvatiti iako se mogu i buniti. Budite uporni, ali ne i agresivni u pojašnjenju.
-
Ok je pred djecom pokazati da imate brigu o zdravlju ali im objasnite i zašto. Naravno ne paničite,
- Potaknite ih da razgovaraju sa vršnjacima putem komunikcijiskih kanala. Važno je da održe kontakt. Razgovarajte sa njima o tome.
- Potičite ih da nastave sa školom.
Ostali članci u vezi sa korona virusom
- Dodaci prehrani i prevencija viralnih oboljenja – korona, influenca (gripa)
- Kako napraviti sredstvo za dezinfekciju ruku?
- Respiratorne maske: štite li od korona virusa?
LITERATURA
Arambašić, L. (2012.) Psihološka prva pomoć nakon kriznih događaja, Naklada Slap, Jastrebarsko
